Aktualno:

6.10.2009
Razlikovanje otkaza i sporazumnog prestanka
Link..

U praksi se ucestalo pojavljuje problem nerazlikovanja nacina prestanka ugovora o radu, tj. dolazi do zamjene instituta "otkaza ugovora o radu" sa institutom "sporazumnog prestanka (raskida) ugovora".
, U praksi se ucestalo pojavljuje problem nerazlikovanja nacina prestanka ugovora o radu, tj. dolazi do zamjene instituta "otkaza ugovora o radu" sa institutom "sporazumnog prestanka (raskida) ugovora". , Prema odredbi cl. 103. Zakona o radu Ugovor o radu prestaje: smrcu radnika; navršenjem 65 godina života radnika i 20 godina staža osiguranja (osim ako se poslodavac i radnik drukcije ne dogovore); dostavom pravomocnog rješenja o mirovini zbog opce nesposobnosti za rad; odlukom nadležnog suda; istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme; sporazumom radnika i poslodavca te otkazom.
S obzirom na navedene nacine prestanka ugovora o radu zakljucenog izmedu poslodavca i radnika (koji su u ZR-u taksativno navedeni) posebno apostrofiramo u praksi ucestalu pogrešku davanja tzv "sporazumnog otkaza". Ovakav nacin formuliranja prestanka ugovora o radu u praksi može stvoriti problem utvrdenja prave volje stranaka, tj. pojavljuje se pitanje kojim od dvaju nacina prestanka ugovora o radu (otkazom ili sporazumom) je ugovor zaista prestao i u svezi s time koje pravne posljedice (prava i obveze) stvara takav prestanak ugovora o radu za svaku ugovornu stranku (poslodavca i radnika). Naime, bitno je uociti da je otkaz ugovora o radu uvijek jednostran cin, bilo da ga daje poslodavac radniku ili radnik poslodavcu. Pristanak ili suglasnost druge ugovorne strane pri tome su pravno irelevantni (druga ugovorna strana na odluci o otkazu potpisuje smo primitak iste). Osim toga, ako poslodavac otkazuje ugovor o radu obvezan je radniku (u ovisnosti o stažu radnika kod poslodavca) isplatiti otpremninu, kao i osigurati mu rad za vrijeme otkaznog roka tj. isplatiti mu naknadu place za vrijeme otkaznog roka ako u tom vremenu (otkaznog roka) radnik po zahtjevu poslodavca ne radi. S druge strane sporazum radnika i poslodavca je dvostrani akt koji uvijek podrazumijeva suglasnu volju poslodavca i radnika u pogledu svih okolnosti vezanih uz prestanak radnog odnosa. Posebice u pogledu trenutka (dana) prestanka ugovora o radu, korištenja neiskorištenog dijela godišnjeg odmora radnika, nepodmirenih medusobnih potraživanja radnika i poslodavca, ali i svih drugih "otvorenih" medusobnih prava i obveza poslodavca i radnika iz radnog odnosa. Tako se kod sporazumnog raskida ugovora o radu ne može govoriti o otkaznom roku (jer ugovor ne prestaje otkazom). Isto tako, kod sporazumnog prestanka (raskida) ugovora o radu radnik ne ostvaruje pravo na otpremninu, kao ni pravo na naknadu sa zavoda za zapošljavanje.
Osim navedenog, znacajan problem kod potpisivanja spomenutog "sporazumnog otkaza" ugovora o radu može predstavljati i izgledna dugotrajnost vodenja sudskih parnica u kojima bi se dokazivao stvarni nacin prestanka ugovora o radu, a s time u vezi i znacajni troškovi koji bi se mogli pojaviti (poglavito na strani poslodavca). Naime, u slucaju da parnicni sud u postupku utvrdi da kod potpisivanja tzv. "sporazumnog otkaza" nije postojala stvarna suglasnost obiju stranaka (sporazum) za prestankom radnog odnosa, vec se stvarno radi o jednostranom otkazu ugovora o radu, takav otkaz bio bi nezakonit ako se poslodavac kod donošenja istog nije držao zakonske procedure (npr. kod otkaza ugovora uvjetovanog skrivljenim ponašanjem nije prethodno, u pisanoj formi, upozorio radnika na takvo ponašanje i mogucnost otkazivanja ugovora u slucaju njegovog nastavka kršenja obveza iz radnog odnosa).Tada bi poslodavac bio u obvezi radniku isplatiti naknadu place (u visini kao da je stvarno radio) za cijelo vrijeme vodenja spora.
(Detaljan pregled materije prestanka ugovora o radu sa primjerima relevantnih akata vidjeti u RRiF-ovom prirucniku "Troškovi osoblja i radnopravni odnosi" te casopisu RRiF br. 3/06). Finansing d.o.o.
knjigovodstveni servis
Zagreb - Osijek