Aktualno:

	24.11.2014.
Obveze trgovca prema Zakonu o zaštiti potrošača
• Akcije, sniženja i rasprodaje od 1.1.2015. Novi Zakon o zaštiti potrošača donosi novosti koje bi trebale zaštititi potrošače od tzv. lažnih popusta. Naime, sva sniženja nazvana su posebnim oblicima prodaje i obuhvaćaju akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sniženje, prodaju proizvoda s greškom i prodaju proizvoda kojima istječe rok uporabe. Novi Zakon o zaštiti potrošača, uz neke iznimke, stupio je na snagu 8. travnja 2014. Glavne iznimke koje stupaju na snagu 1. siječnja 2015. godine tiču se vremenskog ograničenja snižavanja cijena proizvoda. Dakle, do Nove godine vrijede stara pravila. Zakon o zaštiti potrošača je sva sniženja nazvao posebnim oblicima prodaje. Posebnim oblicima prodaje smatra se prodaja proizvoda i usluga po cijenama nižim od cijena u redovnoj prodaji. Takva posebna prodaja obuhvaća, između ostalog, akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sniženje, prodaju proizvoda s greškom i prodaju proizvoda kojima istječe rok uporabe. Dakle, ovi nazivi su izričito propisani i samo se oni smiju koristiti. Ako je riječ o nekom drugom obliku prodaje, koji ovdje nije izričito naveden, trgovac može koristiti i druge nazive. Prilikom obavljanja posebnog oblika prodaje trgovac je dužan istaknuti cijenu u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje. U nastavku teksta ukratko ćemo objasniti što znači svaki od oblika posebne prodaje i na koji ih način zakon prije svega vremenski ograničava. AKCIJSKA PRODAJA Akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda u razdoblju ne duljem od 30 dana po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. Pri oglašavanju akcijske prodaje trgovac je dužan navesti trajanje akcijske prodaje. Proizvodi u akcijskoj prodaji moraju biti jasno, vidljivo i čitljivo označeni riječima akcija ili akcijska prodaja. RASPRODAJA Rasprodaja je prodaja proizvoda po nižoj cijeni u slučaju: – prestanka poslovanja trgovca – prestanka poslovanja u dosadašnjoj trgovini – prestanka prodaje određenog proizvoda – kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo – značajnijeg preuređenja trgovine. SEZONSKO SNIŽENJE Sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone, i to najviše tri puta godišnje. Sezonsko sniženje započinje u razdoblju: između 27. prosinca i 10. siječnja; 1. i 15. travnja te 10. i 25. kolovoza. Sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana. S obzirom na to da će odredbe o sniženju stupiti na snagu 1. siječnja s njegovom primjenom će se preklopiti božićna sezonska sniženja U pravilu, tu ne bi smjelo biti većih problema i odstupanja. Ako u tim razdobljima nisu prodani svi proizvodi, trgovac može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali tada takvu prodaju ne smije oglašavati kao sezonsko sniženje. U tom slučaju, to bi prema pravilima ovog zakona bila tzv. prodaja do isteka zaliha. Ako se sezonsko sniženje iskazuje u postotnom rasponu, najveći postotak na početku sezonskog sniženja mora se odnositi na najmanje jednu petinu količine svih proizvoda koji se prodaju na sezonskom sniženju. Ako je cijena proizvoda koji se prodaje na sezonskom sniženju umanjena više puta, trgovac može (dakle ne mora) jasno, vidljivo i čitljivo označiti sve izmjene cijena tijekom sezonskog sniženja. PROIZVOD S GREŠKOM Ako trgovac prodaje proizvod koji ima grešku, mora jasno, vidljivo i čitljivo na proizvodu ili na prodajnom mjestu označiti da je riječ o prodaji proizvoda s greškom te upoznati potrošača u čemu se sastoji greška na proizvodu. ISTJECANJE ROKA UPORABE Proizvod koji se prodaje po nižoj cijeni od cijene u redovnoj prodaji jer mu istječe rok uporabe mora imati dodatno jasno, vidljivo i čitljivo istaknut krajnji rok uporabe. To najčešće trgovci ne rade, ali to se po Zakonu ne nagrađuje nego kažnjava. Dakle, novi nam Zakon donosi neke zanimljivosti koje bi trebale zaštititi potrošače od tzv. lažnih popusta. Nadamo se da će to zakon postići, a da pri tome neće trgovcima prouzročiti dodatne teškoće u poslovanju. • Naplaćivanje vrećica Nekako je prošlo u tišini da je, s novim Zakonom o zaštiti potrošača, trgovcima opet omogućeno da naplaćuju plastične vrećice sa svojim logom, što im je stari zakon zabranjivao. Tako, izlazeći iz trgovina, ponovno izgledamo kao hodajuće reklame - osim ako u kupnju ne idemo sa svojim, platnenim vrećicama. No, teško da ćemo iz trgovine izaći bez vrećice koju prema starom zakonu trgovci sa svojim logom nisu smjeli naplatiti. Taj je dio izbačen iz novog zakona i vrećice s logom po novome smiju se naplaćivati. Udruge za zaštitu potrošača bunile su se u javnoj raspravi, ali ništa od toga. Sada po tome nismo ništa drukčiji od ostatka Europske unije. Diljem Europe uobičajena je praksa da se vrećice s logom naplaćuju. Stoga ne začuđuje da je njemački trgovački lanac prvi u Hrvatskoj počeo s naplaćivanjem plastičnih vrećica s logom, i to po 99 lipa. Ostali trgovački lanci još nisu odlučili hoće li iskoristiti ovu priliku. Namjera prethodnog zakona bila je zaštita okoliša smanjivanjem broja vrećica, no to se nije dogodilo. Broj vrećica ostao je otprilike isti. Nažalost, ni ovom promjenom zakona neće se smanjiti broj vrećica, samo će se na njima mnogo bolje vidjeti logo trgovca. • Noviteti u označavanju hrane Zakonom o informiranju potrošača o hrani kojim je preuzeta Uredba EU br. 1169/2011 većina odredbi te uredbe lani je postala obvezujuća za subjekte u poslovanju s hranom na EU tržištu, pa tako i na hrvatskom tržištu. Glavni se ciljevi Uredbe ogledaju u visokoj razini zaštite zdravlja i interesa potrošača, osiguranju prava potrošača na informacije, pojednostavljenju postojećih propisa o označavanju hrane radi jedinstvene primjene, jasnom i čitljivom označavanju te dostupnosti podataka koji povezuju prehranu i zdravlje te omogućuju izbor hrane koja odgovara prehrambenim potrebama pojedinaca. Uredba je preuzeta ulaskom Hrvatske u članstvo EU-a, a primjena počinje 13. prosinca 2014. godine. Noviteti kod označavanja hrane su jasnije definiranje odgovornosti, praksa poštenog informiranja, pravila kod prodaje na daljinu, stavljanje datuma zamrzavanja na meso, naziv hrane, odredbe o označavanju sastojaka ulja, isticanje alergena na pakiranju te nutritivna deklaracija, čija primjena počinje od 2016. godine, a moguće ju je koristiti i od prosinca ove godine. • Inspekcijski nadzor Novina je u tome da inspekcijski nadzor nije moguć prije nego što se uputi prigovor trgovcu. Također, ako trgovac ispravi nepravilnosti u roku od osam dana, inspektor neće donijeti rješenje po kojem bi trgovac bio dužan postupiti u određenom roku. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK