Aktualno:

10.3.2016
Kako donacija može postati porezno priznati trošak

Poduzetnici često imaju želju da određeni dio svoje zarade daruju za humanitarne, kulturne i druge općekorisne svrhe onima kome je to stvarno potrebno. Kod takvog darovanja, postavlja se pitanje kakav je porezni tretman donacije.
Prije svega, bitno je definirati sam pojam donacije, odnosno darovanja. Darovanje (donaciju) karakterizira davanje dara u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade ili protučinidbe. Navedeno predstavlja razliku između donacije (darovanja) i sponzorstva, odnosno sponzorstvo predstavlja davanje u novcu, stvarima ili uslugama uz određenu promidžbenu (reklamnu) protuuslugu, tj. protučinidbu. Sponzorstvo nema ograničenja u iznosima davanja kako bi isti bio porezno priznati trošak, za razliku od darovanja. Isto će biti pobliže objašnjeno u nastavku članka.
Kako bi donacija bila porezno priznati trošak, s aspekta poreza na dobit, ista mora biti učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, te iznos iste ne smije biti veći od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Na primjer, Društvo „XY“ je u 2014. godini ostvarilo ukupni prihod u iznosu od 1.000.000 HRK. U 2015. godini Društvo „XY“ je darovalo zdravstvenu ustanovu za kupnju medicinskog uređaja u iznosu od 30.000 HRK. Iz navedenog proizlazi da je Društvu porezno priznati trošak u iznosu od 20.000 HRK (1.000.000 HRK x 2%) dok preostali iznos od 10.000 HRK nije porezno priznati trošak. Iznos donacije od 10.000 HRK uvećati će osnovicu poreza na dobit u 2015. godini.
Iznimno, darovanje može biti i iznad svote od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstva o provedbi financiranja posebnih programa i akcija. Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja. To znači da će za priznavanje darovanja u svoti većoj od 2% prihoda prethodne godine trebati osigurati suglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji koju provodi samo ministarstvo.
Nadalje, darovanja koja predstavljaju porezno priznati trošak su i plaćanja troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava. Troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji ostvaruje gubitak.
Zaključak
U okviru važećih zakonskih propisa, da bi donacije bile porezno priznate (uz ostale zadovoljene uvjete) moraju biti učinjena u tuzemstvu, iz čega proizlazi da donacije inozemnim primateljima nisu porezni priznati rashod. Dodatno, ako društvo nema podatak o prihodu prošle godine, odnosno ako porezni obveznik nije poslovao u prošloj godini, isti ne mogu imati porezno priznate donacije (darovanja). Napominjemo, sva društva, odnosno porezni obveznici koji imaju namjeru dio svoje zarade darovati, predlažemo da prilikom istog obrate pozornost na uvjete koje je potrebno zadovoljiti kako bi takvo darovanje bilo porezno priznati rashod.
FINANSING d.o.o.
Knjigovodstveni servis
ZAGREB - OSIJEK