Aktualno:

	13.6.2013.
Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU
Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU, a pravilnika još nema na vidiku. Prilagodba, osim vremena, nosi i značajne troškove. Obračunska kategorija za PDV kod uvoza iz trećih zemalja neće biti u primjeni dok ne bude gotov pravilnik, kaže ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec. Kod stjecanja robe iz EU (termine izvoz i uvoz zamjenjuje stjecanje i isporuka!) PDV neće trebati uplatiti već ga samo obračunati. S Europskom unijom trguje ukupno oko 22.800 hrvatskih poduzetnika, među kojima je 7000 izvoznika i 21.000 uvoznika, pokazuju podaci za 2011. i 2012. godinu. Svi oni moraju se do 1. srpnja pripremiti za promjene u sustavu obračuna PDV-a, ali porezni savjetnici upozoravaju kako je malo tko zaista spreman, prije svega zbog kašnjenja novih propisa. Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren: Vlada je konačni prijedlog zakona usvojila i u saborsku proceduru poslala krajem svibnja, pa je tek 11. lipnja bio na dnevnom redu. Pravilnika, koji bi trebao urediti niz pitanja, još nema ni na vidiku; objavljeni novi obrasci koji bi trebali biti u primjeni još nose oznaku nacrt, a PDV identifikacijske brojeve, bez kojih poduzetnici ne mogu ispostavljati fakture nakon 1. srpnja, Porezna uprava tek mora donijeti i zavesti u europskom sustavu razmjene podataka VIES-u. Osnovne promjene koje donosi novi Zakon o PDV-u su, naravno, poznate. Međutim, unatoč tome što Porezna uprava gotovo na dnevnoj bazi objavljuje nove informativne dokumente, a njeni dužnosnici hodočaste po knjigovodstvenim seminarima, poduzetnicima i knjigovođama previše toga je još nejasno."Po mom mišljenju, nitko ili gotovo nitko nije spreman. Nije dobro da još danas mnogi poduzetnici imaju nejasnoće pa će biti izloženi tome da u kratkom vremenu naprave prilagodbe u poslovanju". Iz trećih zemalja 38% uvoza . Tako će do donošenja pravilnika uvoznici iz trećih zemalja, na koje se odnosi 37,6 posto ukupnog uvoza, biti u lošijoj poziciji.Izvoz u zemlje koje ćemo od 1. srpnja nazivati trećim tržištima iznosio je lani 30,1 milijardu kuna (41,7 posto ukupnog izvoza), a najveće tržište bila nam je BiH sa 9,2 milijarde kuna. Koraci za isporuku u EU: 1. Dobiti PDV identifikacijski broj od kupca. 2. Provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja kupca na stranici http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies. 3.a Ako je broj valjan izdati fakturu bez PDV-a. 3.b Ako broj nije valjan (ili ako kupac nema taj broj jer nije obveznik PDV-a) izdati fakturu s hrvatskim PDV-om. Isporuka kupcima koji nisu obveznici PDV-a. OPCIJA A - Čekati prag isporuke. Čekati dok ne prijeđete prag isporuke za određenu zemlju (u Sloveniji je to primjerice 35.000 eura) i do tada isporučivati fakture sa zaračunatim hrvatskim PDV-om, a nakon prelaska praga po sili zakona zatražiti slovenski PDV identifikacijski broj i obračunavati PDV po slovenskim stopama. OPCIJA B - Iskoristiti odmah nižu stopu PDV-a. Odustati od praga isporuke i odmah zatražiti slovenski PDV identifikacijski broj kako bi odmah iskoristili nižu poreznu stopu i tako smanjili cijenu kupcu koji ne može odbiti pretporez . Kako do povrata poreza iz EU? Hrvatski porezni obveznici moći će tražiti povrat PDV-a kojeg su im zaračunali porezni obveznici iz drugih država članica, a zahtjev za povrat podnosit će preko elektroničkog portala Porezne uprave. Prvo OIB. Kako stranom partneru pomoći da nabavi PDV identifikacijski broj? U nizu slučajeva strani porezni obveznik morat će se registrirati u Hrvatskoj, među ostalim i kad prijeđe prag isporuka (270.000 kuna godišnje). Strani porezni obveznici zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja podnose Područnom uredu Zagreb Porezne uprave. Porezni obveznici koji imaju sjedište u EU mogu u Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika - što može biti i njihov poslovni partner u Hrvatskoj. Prvo valja zatražiti OIB za što je potrebno osigurati akt o osnivanju (izvadak iz nadležnog sudskog registra) koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača.. Čiji se PDV plaća. Kod B2B isporuka (između dva poduzetnika) mjesto oporezivanja je mjesto sjedišta kupca (primatelja), a obračunava se stopa PDV-a koja se primjenjuje u zemlji kupca. To u načelu vrijedi i za usluge iako postoje iznimke. Za B2C isporuke mjesto oporezivanja je mjesto sjedišta isporučitelja, ako primatelj nije registriran za potrebe PDV-a. . Intrastat - obveza izvještavanja za 20% izvoznika i uvoznika. Uz nove PDV obrasce i rokove izvještavanja, poduzetnici koji posluju na tržištu EU od 1. srpnja dobivaju još jednu novu obavezu - sastavljanje Intrastat obrazaca kojima se prati robna razmjena na razini Unije. No, ovu će obvezu imati samo tvrtke koje će prijeći granicu od 1,7 milijuna kuna godišnje vrijednosti primitaka i otprema u EU (od 1. srpnja prestaju vrijediti termini uvoza i izvoz za trgovinu s EU!). Važno je napomenuti kako su obveznici izvještavanja - za koje se već zna da su prešli ili da će prijeći tu razinu - već dobili službenu obavijest o tome, kao što će biti i s novim obveznicima kada prijeđu spomenuti prag.Državni zavod za statistiku i Carinska uprava, koji će prikupljati i obrađivati Intrastat podatke. Jedan od poduzetnika je kazao da im je partner iz Austrije izrazio čuđenje zbog čega uopće od njih traže podatak o vrijednosti robe za oplemenjivanje. Za Intrastat se, primjerice, ne izvještava o robi besplatno nabavljenoj ili isporučenoj kao komercijalni uzorak ili reklamni materijal, ali se izvještava se za besplatnu robu kao što su donacije. Izvještava se za povrat i zamjenu robe bez naknade, ali se ne izvještava za popravak u garantnom roku. Ukoliko je roba namijenjena testiranju i vratit će se u roku kraćem od dvije godine, također se ne prijavljuje za Intrastat. Prenosimo vam skraćeni komentar Porezne savjetnice Diane Antičić FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK