ISPIS - Windows (29.6.2017.) | |||||||||||||||
Microsoft je objavio zakrpu koja rje�ava problem ispisa iz Explorera !! A�urirajte Windowse i ispis bi ponovo trebao raditi. | |||||||||||||||
Microsoft je objavio zakrpu koja rje�ava problem ispisa iz Explorera !! A�urirajte Windowse i ispis bi ponovo trebao raditi.
| |||||||||||||||
Nova minimalna pla�a za 2016. godinu (5.1.2016.) | |||||||||||||||
Minimalna pla�a za razdoblje od 1. sije�nja 2016. do 31. prosinca 2016. iznosi 3.120,00 kn | |||||||||||||||
Institut minimalne pla�e je socijalno za�titni instrument te predstavlja najni�u mjese�nu svotu bruto-pla�e koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Visina minimalne pla�e utvr�uje se jednom godi�nje za sljede�u kalendarsku godinu. Tako svota minimalne pla�e za 2016. nije utvr�ena Zakonom o minimalnoj pla�i ve� je njezina svota utvr�ena Uredbom o visini minimalne pla�e1 . U skladu sa svime navedenim na temelju Uredbe o visini minimalne pla�e, minimalna pla�a za razdoblje od 1. sije�nja 2016. do 31. prosinca 2016. iznosi 3.120,00 kn. Dakle, kako je primjena nove minimalne pla�e predvi�ena Uredbom o visini minimalne pla�e od 1. sije�nja 2016., to zna�i da �e novu svotu minimalne pla�e primiti svi radnici tek za rad koji je odra�en u sije�nju, a koja se uobi�ajeno ispla�uje u velja�i. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Izdavanje ra�una u elektroni�kom obliku (24.11.2014.) | |||||||||||||||
�to je elektroni�ki dokument? | |||||||||||||||
Prema starom Pravilniku o PDV-u, �l. 104., ra�un (faktura) je mogao biti izdan na papiru ili
u elektroni�kom obliku. Pritom je elektroni�ki ra�un ili elektroni�ka isprava trebala biti
izdana sukladno Zakonu o elektroni�koj ispravi, uz uvjet pisane suglasnosti primatelja za
prihvat takve dokumentacije (npr. EDI � sustav elektroni�ke razmjene podataka ili napredni
elektroni�ki potpis i dr.). Po�to su samo ve�i poduzetnici mogli na�i interes u uvo�enju
sustava elektroni�kih dokumenata, razmjena i �uvanje dokumentacije u elektroni�kom
obliku nije zauzela zna�ajnije mjesto u praksi. Novina od 01.07.2013. godine jest da je pojam elektroni�ke isprave pro�iren i na dostupnije tehnologije, kao �to su XML i PDF formati zapisa, �to mo�emo shvatiti kao ozbiljniju prilagodbu propisa zahtjevima dana�njice. To konkretno zna�i da se ra�un smije slati kupcu u npr. PDF formatu, putem elektroni�ke po�te (email), s time da se moraju zadovoljiti odre�eni uvjeti. Ra�un se mo�e preuzimati i preko web portala. Op�enito, ne propisuje se to�an na�in slanja dokumenta, ve� op�i uvjeti koji pritom moraju biti zadovoljeni. Formate je mogu�e i konvertirati (iz jednog formata u drugi). Tako, kao �to vrijedi i za papirnati ra�un, za ra�un u elektroni�kom obliku mora se osigurati: a) vjerodostojnost podrijetla � zna�i da se nedvojbeno mo�e utvrditi identitet izdavatelja ra�una b) cjelovitost sadr�aja � zna�i da se ne mo�e mijenjati sadr�aj ra�una, i c) �itljivost ra�una � sadr�aj ra�una mora biti jasno vidljiv. U trenutno va�e�em Zakonu o PDV-u (od 01.07.2013.g.), u �lanku 80. (i Pravilnik, �l. 161.), navodi se da se ra�unom smatra i elektroni�ki izdan ra�un ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog ra�una. Pritom suglasnost primatelja (kupca) mora biti u pisanom obliku, ovjerena i deponirana kod izdavatelja ra�una. Zakon o ra�unovodstvu (NN 109/07 i 54/13) u �lanku 6. propisuje da knjigovodstvena isprava mora biti potpisana. Potpis mo�e biti elektroni�ki, sukladno Zakonu o elektroni�kom potpisu, ili po starinski � ovjera potpisom i pe�atom na papiru. Konkretno to zna�i: 1) ispisati ra�un na papiru, 2) potom ovjeriti od strane ovla�tene osobe, 3) skenirati ovjereni ra�un i 4) poslati skenirani ra�un npr. putem elektroni�ke po�te ili na drugi na�in (npr. softverom za razmjenu dokumentacije). Primatelj tako poslani ra�un smije arhivirati u elektronskom obliku. Ra�un arhiviran u elektronskom obliku, uz zadovoljene prethodno navedene uvjete, omogu�ava primatelju pravo na odbitak pretporeza, �to starim Zakonom o PDV-u nije bilo dopu�teno. Naravno, pravo na odbitak pretporeza stje�e se tek zadovoljenjem i ostalih uvjeta propisanih Zakonom (da je zadovoljen propisani sadr�aj ra�una, da je nabava robe ili usluge ostvarena u svrhu poslovanja itd.). Na kraju, iako su navedene promjene tek po�etak, postavlja se pitanje �to sa starom arhivom? Za sada je �uvajte u ormarima jer novi propisi u pravilu ne vrijede za prethodna razdoblja. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Minimalna pla�a �lana uprave za 2019. godinu 5.491,20 (6.12.2018.) | |||||||||||||||
�lanovi uprave, izvr�ni direktori i upravitelji zadruge koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi trebaju se samostalno osigurati. | |||||||||||||||
�lan uprave , izvr�ni direktor trgova�kog dru�tva i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran, obveznik je doprinosa u visini razlike izme�u doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj (umno�ak prosje�ne pla�e u RH i koeficijenta 0,65 �to je za 2019 godinu 5.491,20 kn) i doprinosa temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba. Navedeno �e se posti�i godi�njim obra�unom u kojem �e se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rje�enju Porezne uprave. Za �lana uprave zaposlenog u dru�tvu u kojem tu du�nost obavlja obveznik pla�anja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgova�ko dru�tvo kao poslodavac (na osnovicu odre�enu kao i do sada) dok je za obveze doprinosa utvr�ene prema godi�njoj osnovici obveznik pla�anja sam �lan uprave
FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
porezne promjene od 1. sije�nja 2019. godine (6.12.2018.) | |||||||||||||||
Idu�a nam 2019. godina donosi nastavak poreznih reforma te nekoliko najavljenih promjena koje bi se trebale primjenjivati od 01. sije�nja 2019. godine. | |||||||||||||||
POREZ NA DOHODAK
- porezni razred 17.500,00kn pove�ava se na 30.000,00kn �to zna�i da �e se stopa od 24% primjenjivati na poreznu osnovicu do 30.000,00kn, a porezna stopa od 36% primjenjivat �e se na osnovicu iznad 30.000,00kn - godi�nji porez na dohodak pla�at �e se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna - ukidaju se doprinosi za obvezno osiguranje u slu�aju nezaposlenosti (1,7%) i doprinos za za�titu na radu (0,5%) dok se pove�ava doprinos za zdravstveno osiguranje sa 15% na 16,5% � - (ukupan tro�ak doprinosa na pla�u za poslodavce bit �e manji za 0,7% nakon ovih promjena) - Utvr�ivanje pau�alnog poreza po krevetu odnosno smje�tajnoj jedinici u kampu prenosi se na jedinice lokalne samouprave koje �e mo�i utvrditi visinu poreza u rasponu od 150,00 � 1.500,00 kn po krevetu odnosno smje�tajnoj jedinici (reforma za iznajmljiva�e u turizmu) � oni gradovi i op�ine koji ne donesu odluku o visini tog pau�ala on �e iznositi 750,00 kuna - primitak u naravi s osnove dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnim uvjetima vi�e se ne�e smatrati dohotkom od nesamostalnog rada ve� dohotkom od kapitala ali po stopi od 24% te bi za nju umjesto dohotka od 17.500 kuna prag bio 30.000 kuna mjese�no, dok bi sve iznad toga bila primijenjena stopa od 36%. - primitci po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi oporezivat �e se po stopi od 12% kao kona�an drugi dohodak - �irenje prava na osobni odbitak za uzdr�avane �lanove obitelji (stipendije u�enika i studenata do 15.000,00kn, �to je sada slu�aj, ne bi uzimali pravo na olak�icu kod roditelja) - pri utvr�ivanju osobnih odbitaka za uzdr�avane �lanove obitelji ne�e se vi�e uzimati u obzir od�tete od osiguranja ispla�ene zbog te�ke ozljede i priznate invalidnosti - �lan uprave , izvr�ni direktor trgova�kog dru�tva i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran, obveznik je doprinosa u visini razlike izme�u doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj (umno�ak prosje�ne pla�e u RH i koeficijenta 0,65 �to je za 2019 godinu 5.491,20 kn) i doprinosa temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba. Navedeno �e se posti�i godi�njim obra�unom u kojem �e se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rje�enju Porezne uprave. Za �lana uprave zaposlenog u dru�tvu u kojem tu du�nost obavlja obveznik pla�anja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgova�ko dru�tvo kao poslodavac (na osnovicu odre�enu kao i do sada) dok je za obveze doprinosa utvr�ene prema godi�njoj osnovici obveznik pla�anja sam �lan uprave - neoporezivi primici pove�avaju se sa 2.500 na 7.500 kuna na godi�njoj razini (od 01. prosinca 2018. godine) - bri�e se odredba kojom je bilo propisano da se dohotom od osiguranja smatraju i primici u visini upla�enih premija dobrovoljnoga mirovisnkog osiguranja a koje su bile oslobo�ene od pla�anja poreza na dohodak te su poslodavcu ili osobno poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost bile porezno priznati rashod odnosno izdatak - primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika izme�u ugovorne ni�e i stope kamata od 2% godi�nje (do sada 3%) POREZ NA DODANU VRIJEDNOST - Smanjenje op�e stope PDV-a sa 25% na 24% (od 01. sije�nja 2020. godine) - pro�irenje primjene stope PDV-a od 13% na isporuku: �ivih �ivotinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, doma�e peradi, kuni�a i ze�eva svje�eg ili rashla�enog mesa i jestivih klaoni�kih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, doma�e peradi, kuni�a i ze�eva; - svje�ih ili rashla�enih kobasica i sli�nih proizvoda, od mesa, mesnih klaoni�kih proizvoda ili krvi; - �ive ribe; - svje�e ili rashla�ene ribe, meku�aca i ostalih vodenih beskralje�njaka; - svje�ih ili rashla�enih rakova: jastozi, hlapovi, �kampi, kozice; - svje�eg ili rashla�enog povr�a, korjena i gomolja; - svje�eg i suhog vo�a i ora�astih plodova; - svje�ih jaja peradi, u ljusci; - PDV-om od 5% poporezivat �e se svi lijekovi bez obzira sa receptom i bezreceptni - smanjenje stope PDV-a n a usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika sa 25% na 13% onih koji su �lanovi odgovaraju�ih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz podru�ja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje sredi�njeg dr�avnog tijela nadle�nog za intelektualno vlasni�tvo - propisuje se ulazak u sustav PDV-a u tijeku godine ako se ostvare isporuke ve�e od 300.000,00kn (neovisno o mjese�nom ili kvartalnom poduzetniku)-trenutno se upisuju po isteku sljede�e kalendarske godine - predla�e se ukidanje obrasca INO-PPO - porezni obveznici uz prijavu PDV-a elektroni�kim putem podnosit �e i posebnu evidenciju o primljenim ra�unima (URA) u svrhu sprje�avanja poreznih prijevara - pojednostavljenje: uvo�enje praga od 77.000,00 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporu�uju elektroni�ke usluge u druge dr�ave �lanice u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna pojednostavilo poslovanje; izdavanje ra�una prema pravilima o izdavanju ra�una dr�ave �lanice u kojoj porezni obveznik ima sjedi�te (prije; prema propisima svake dr�ave �lanice potro�nje u koju obavljaju isporuke elektroni�kih usluga) - uskla�ivanje sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja odbitka pretporeza kod osobnih automobila (neovisno o vrijednosti 400.000,00 kn) i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Iznimno, porezni obveznik mo�e odbiti ukupni pretporez ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku voza�a, testiranje vozila, servisnu slu�bu, djelatnost prijevoza putnika i dobara.. POREZ NA NEKRETNINE - ukidanje prijenosa porezne obveze za isporuke nekretnina koje prodaje ovr�enik u postupku ovrhe - smanjenje stope poreza na promet nekretnina na 3% na sve ugovore sklopljene od 01. sije�nja 2019. godine FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
porezni polo�aj toplih i hladnih napitaka te vode (26.1.2018.) | |||||||||||||||
Zakonodavac je u porezni propis o dohotku unio poreznu olak�icu za poslodavce u vidu bezporeznih davanja zaposlenicima u obliku vode, toplih i hladnih napitaka. | |||||||||||||||
Novim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 128/17.) uvedeno je porezno rastere�enja poreznih obveznika, poslodavaca, u vidu dodatnih neoporezivih tro�kova koje mogu isplatiti svojim zaposlenicima. Tako je u skladu s �l. 7. st. 36. Pravilnika o porezu na dohodak, utvr�eno da se oporezivim primitcima s osnove nesamostalnog rada ne smatraju voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadr�avaju alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogu�uje radnicima za vrijeme radnog vremena. To zna�i da vodu, �aj, kavu, sokove i sve ostale napitke koji u sebi ne sadr�avaju alkohol poslodavac mo�e omogu�iti zaposlenicima, a da se to ne smatra dohotkom radnika. Hrana se i dalje smatra dohotkom u naravi i u slu�aju davanja zaposlenicima toplog obroka u vrijeme radnog vremena. Takav se primitak smatra neto-davanjem koji treba prera�unati na bruto i iz njega platiti doprinose, porez i prirez u skladu s pravilima za dohodak od nesamostalnog rada. Za vodu poduzetnici imaju pravo na odbitak pretporeza. Prema trenuta�nom neslu�benom stajali�tu Porezne uprave pretporez pri nabavci sokova i drugih toplih i hladnih napitaka NE smije se odbiti. Do druk�ijeg pristupa, odnosno slu�benog tuma�enja Porezne uprave, na�e je mi�ljenje da poduzetnici koji su u sustavu PDV-a ne bi trebali odbijati pretporez prilikom nabave toplih i hladnih napitaka, ali bi tro�ak (zajedno s PDV-om) mogli evidentirati u porezno priznate tro�kove. FINANSING d.o.o. Knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Pla�a �lanova uprave u 2018. godini (8.1.2017.) | |||||||||||||||
Mjese�na osnovica za obra�un doprinosa za rad u punom radnom vremenu od 1. sije�nja 2018. godine ne mo�e biti ni�a od od 5.213,00 kn. | |||||||||||||||
�lanovi uprave, izvr�ni direktori i upravitelji zadruge koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi trebaju se samostalno osigurati. Doprinose za obvezna osiguranja podmiruju prema rje�enju Porezne uprave na propisanu osnovicu. Zaposleni �lanovi uprave mogu biti u radnom odnosu u punom ili nepunom radnom vremenu. Zaposlenje mo�e biti ugovoreno na neodre�eno ili na odre�eno vrijeme. �lanovi uprave koji su korisnici starosne mirovine, mogu se zaposliti do polovine punoga radnog vremena i primati starosnu mirovinu bez smanjenja. | |||||||||||||||
Nova minimalna pla�a za 2018. (19.12.2017.) | |||||||||||||||
Visinu minimalne pla�e za razdoblje od 1. sije�nja do 31. prosinca 2018. godine utvrdila je Vlada RH u bruto svoti od 3.439,80 kuna | |||||||||||||||
Za 2018. godinu primjenjuje se nova svota minimalne bruto pla�e. Visinu minimalne pla�e za razdoblje od 1. sije�nja do 31. prosinca 2018. godine utvrdila je Vlada RH u bruto svoti od 3.439,80 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme (Uredba o visini minimalne pla�e, Nar. nov., br. 122/18.). Nova minimalna pla�a je pla�a koja �e se obra�unavati za mjesec sije�anj, a uobi�ajeno �e se ispla�ivati u velja�i, itd. | |||||||||||||||
Kako donacija mo�e postati porezno priznati tro�ak (10.3.2016.) | |||||||||||||||
Poduzetnici �esto imaju �elju da odre�eni dio svoje zarade daruju za humanitarne, kulturne i druge op�ekorisne svrhe onima kome je to stvarno potrebno. | |||||||||||||||
Poduzetnici �esto imaju �elju da odre�eni dio svoje zarade daruju za humanitarne, kulturne i druge op�ekorisne svrhe onima kome je to stvarno potrebno. Kod takvog darovanja, postavlja se pitanje kakav je porezni tretman donacije. Prije svega, bitno je definirati sam pojam donacije, odnosno darovanja. Darovanje (donaciju) karakterizira davanje dara u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade ili protu�inidbe. Navedeno predstavlja razliku izme�u donacije (darovanja) i sponzorstva, odnosno sponzorstvo predstavlja davanje u novcu, stvarima ili uslugama uz odre�enu promid�benu (reklamnu) protuuslugu, tj. protu�inidbu. Sponzorstvo nema ograni�enja u iznosima davanja kako bi isti bio porezno priznati tro�ak, za razliku od darovanja. Isto �e biti pobli�e obja�njeno u nastavku �lanka. Kako bi donacija bila porezno priznati tro�ak, s aspekta poreza na dobit, ista mora biti u�injena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske ekolo�ke i druge op�ekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, te iznos iste ne smije biti ve�i od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Na primjer, Dru�tvo �XY� je u 2014. godini ostvarilo ukupni prihod u iznosu od 1.000.000 HRK. U 2015. godini Dru�tvo �XY� je darovalo zdravstvenu ustanovu za kupnju medicinskog ure�aja u iznosu od 30.000 HRK. Iz navedenog proizlazi da je Dru�tvu porezno priznati tro�ak u iznosu od 20.000 HRK (1.000.000 HRK x 2%) dok preostali iznos od 10.000 HRK nije porezno priznati tro�ak. Iznos donacije od 10.000 HRK uve�ati �e osnovicu poreza na dobit u 2015. godini. Iznimno, darovanje mo�e biti i iznad svote od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadle�nih ministarstva o provedbi financiranja posebnih programa i akcija. Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predvi�eni primatelji darovanja. To zna�i da �e za priznavanje darovanja u svoti ve�oj od 2% prihoda prethodne godine trebati osigurati suglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji koju provodi samo ministarstvo. Nadalje, darovanja koja predstavljaju porezno priznati tro�ak su i pla�anja tro�kova za zdravstvene potrebe fizi�kih osoba (operativne zahvate, lije�enja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rje�avanje kojih nije pla�eno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizi�ke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno pla�anje tro�kova obavljeno na �irora�un primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava. Tro�kovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji ostvaruje gubitak. Zaklju�ak U okviru va�e�ih zakonskih propisa, da bi donacije bile porezno priznate (uz ostale zadovoljene uvjete) moraju biti u�injena u tuzemstvu, iz �ega proizlazi da donacije inozemnim primateljima nisu porezni priznati rashod. Dodatno, ako dru�tvo nema podatak o prihodu pro�le godine, odnosno ako porezni obveznik nije poslovao u pro�loj godini, isti ne mogu imati porezno priznate donacije (darovanja). Napominjemo, sva dru�tva, odnosno porezni obveznici koji imaju namjeru dio svoje zarade darovati, predla�emo da prilikom istog obrate pozornost na uvjete koje je potrebno zadovoljiti kako bi takvo darovanje bilo porezno priznati rashod. FINANSING d.o.o. Knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
�lanovi uprave i izvr�ni direktori obvezni osiguranici (12.10.2015.) | |||||||||||||||
U javnosti se pojavila problematika vezana za obvezna osiguranja �lanova uprave i izvr�nih direktora | |||||||||||||||
U javnosti se pojavila problematika vezana za obvezna osiguranja �lanova uprave i izvr�nih direktora. Naime Porezna uprava je ovim fizi�kim osobama, ovisno o slu�aju, poslala rje�enja za dodatnim podmirivanjem doprinosa za obvezna osiguranja. Naime, prema odredbama Zakona o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju te Zakona o doprinosima, �lanovi upravi i izvr�ni direktori koji nisu u sustavu obveznih osiguranja obvezni su samostalno osigurati se na temelju rje�enja Porezne uprave na osnovicu od 7.943.00 kn utvr�enu za 2015. podmirivati obvezne doprinose u ukupnoj svoti od 2.954,80 kn mjese�no. Osobom koja ima ure�en status osiguranika smatra se fizi�ka osoba koja je kod nositelja obveznih osiguranja prijavljena ili je trebala biti prijavljena kao osigurana osoba s osnove obveznog osiguranja za koju je propisana obveza doprinosa. Stoga, �lanovi uprave ili izvr�ni direktori koji su u radnom odnosu u nekom drugom dru�tvu (ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada, pla�u) ili obavljaju samostalnu djelatnost (obrt, slobodno zanimanje, osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i �umarstva, bilo da su obveznici poreza na dohodak ili dobit) imaju ve� ure�eno obvezno osiguranje i pla�aju doprinose pa se prema ovoj osnovi nisu obvezne osigurati. Suprotno tome, �lan uprave ili izvr�ni direktor koji je zaposlen u dru�tvu u kojem obavlja svoju funkciju te s te osnove je prijavljen na obvezna osiguranja ostvaruje ugovorenu bruto pla�u prema kojoj se obra�unavaju i pla�aju doprinosi za obvezna osiguranja. Bruto pla�a svakog radnika, pa tako i �lana uprave i izvr�nog direktora utvr�uje se u skladu s odredbama propisanim Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu, ugovorom o radu te drugim aktima koji ure�uju prava radnika, a poslodavac ih je obvezan primjenjivati. Smatramo da �lanovi uprave i izvr�ni direktori visinu svoje pla�e odnosno osnovice za obra�un doprinosa mogu urediti prema prethodno navedenim aktima, vode�i ra�una da ona iznosi najmanje visinu minimalne pla�e utvr�ene za puno radno vrijeme koja za 2015. iznosi 3.029,55 kn, te da visinu njihove pla�e ne mo�e odre�ivati osnovica propisana za slu�aj kada nisu uop�e u sustavu obveznih osiguranja (7.943,00 kn). U skladu s navedenim smatramo da je neprimjerena obveza koja proizlazi iz nespretno napisanih odredaba Zakona o zdravstvenom osiguranju, a na temelju koje bi �lanovi uprave i izvr�ni direktori koji su u radnom odnosu u dru�tvu u kojem obavljaju navedenu funkciju, osim doprinosa za obvezna osiguranja koji se podmiruju temeljem njihove pla�e, jo� dodatno trebali podmirivati i doprinos za zdravstveno osiguranje jer nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizi�ke osobe u RH ili drugoj dr�avi �lanici (�l. 7. st.1. to�. 4. Zakona o zdravstvenom osiguranju). Prema neslu�benim saznanjima pri Ministarstvu financija odvijaju se dogovori s ostalim nadle�nim institucijama na temelju kojih bi ve� dostavljena rje�enja trebala biti ukinuta, odnosno zakoni iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja trebali bi se uskladiti. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Novi propisi o za�titi na radu (2.10.2014.) | |||||||||||||||
�Novim� Zakonom o za�titi na radu (Narodne novine br. 71/14) posebno velike promjene propisane su u vezi s radom inspektora rada i u vezi mjera koje inspektori rada moraju poduzimati. | |||||||||||||||
Nakon �novog� Zakona o za�titi na radu (Narodne novine br. 71/14), objavljeni su 24. rujna 2014. g. i novi podzakonski akti: Pravilnik o izradi procjene rizika Pravilnik o obavljanju poslova za�tite na radu Pravilnik o osposobljavanju iz za�tite na radu i polaganju stru�nog ispita Pravilnik o ovla�tenjima za poslove za�tite na radu. Opreznim popunjavanjem mozaika �nove� za�tite na radu u Republici Hrvatskoj, nadle�no ministarstvo kreira bitne promjene u poslovanju trgova�kih dru�tava i obrtnika. U sinergiji s propisima u podru�ju rada, zdravstva, tehni�kog zakonodavstva, gradnje i inspekcije rada, bitno �e se promijeniti i uvjeti poslovanja trgova�kih dru�tava ovla�tenih za obavljanje poslova za�tite na radu, a na �tr�i�te za�tite na radu� dolaze novi igra�i. Kako �e primjena novih propisa utjecati na sigurnost i zdravlje radnika i ho�e li se nastaviti pozitivni trendovi u smanjenju ozljeda na radu (tijekom 2013. godine je 1.178 radnika zadobilo te�ke ozljede na radu i 24 radnika te�ke ozljede sa smrtnom posljedicom)? Ne manje va�no je i ho�e li poslodavci sada lak�e upravljati tro�kovima za provedbu za�tite na radu, odnosno na tro�kove za: - pla�e stru�njaka za za�titu na radu; - dio pla�e i ostvarivanje uvjeta za rad povjerenika radnika za za�titu na radu; - osposobljavanje radnika za rad na siguran na�in; - osposobljavanje ovla�tenika poslodavca za rad na siguran na�in; - osposobljavanje radnika za pru�anje prve pomo�i; - utvr�ivanje radne sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada; - sudjelovanje medicine rada u odborima za za�titu na radu; - nabavku osobnih za�titnih sredstava, za�titne opreme, sanitetskog materijala, znakova sigurnosti i druge opreme; - izradu procjena rizika, te izradu uputa, planova, elaborata, izvje��a i evidencija; - ispitivanje strojeva i ure�aja s pove�anim rizicima i instalacija; - ispitivanje parametara radnog okoli�a. Iz novih propisa isklju�ene su samozaposlene osobe, propisuju se nove obveze u vezi sa stresom radnika koji je uzrokovan radom, u vezi s kori�tenjem nadzornih ure�aja u radnim prostorijama i na radnim prostorima, uvode se ovla�tenja fizi�kim osobama za obavljanje poslova za�tite na radu i drugo. Pojedine obveze propisuju druga�ije nego �to su to bile propisane �starim propisima�, primjerice obveze u vezi odgovornosti ovla�tenika, u vezi zapo�ljavanja stru�njaka za za�titu na radu, u vezi procjenjivanja rizika na mjestu rada, u vezi s pru�anjem prve pomo�i na radu, u vezi s obvezama investitora, vlasnika, izvo�a�a i drugih osoba kod izvo�enja radova na gradili�tu, �umarskom radili�tu i drugim radili�tima. �Novim� Zakonom o za�titi na radu (Narodne novine br. 71/14) posebno velike promjene propisane su u vezi s radom inspektora rada i u vezi mjera koje inspektori rada moraju poduzimati. Inspektori su sada ovla�teni davati savjete poslodavcima, propisuje se prvenstveno poduzimanje upravnih mjera bez ka�njavanja, a kod utvr�enih prekr�aja propisuje se prvenstveno naplata mandatne kazne koja je vi�estruko manja od propisane kazne koju mo�e izre�i prekr�ajni sud i pri tome mandatna kazna ne ulazi u kaznenu evidenciju. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Pla�anje PDV-a nakon naplate (1.10.2014.) | |||||||||||||||
Pla�anje PDV-a nakon naplate olak�at �e poslovanje malih poduzetnika i obrtnika | |||||||||||||||
Od 1. sije�nja 2015. godine svim subjektima malog gospodarstva s ukupnim godi�njim primicima do tri milijuna kuna omogu�it �e se pla�anje PDV-a nakon napla�enog umjesto nakon ispostavljenog ra�una. Izmjena tog Zakona sigurno �e omogu�iti da desetak tisu�a tvrtki nema problema s likvidno��u, da se ne zatvaraju, nego da im bude olak�ano poslovanje. Budu�i da je takva praksa prisutna i u drugim zemljama Europske unije sigurno je da �e utjecati na konkurentnost na�eg poduzetni�tva. | |||||||||||||||
Odbitak pretporeza po R2 ra�unima nakon 1. srpnja 2013. (12.9.2013.) | |||||||||||||||
Obveznici poreza na dodanu vrijednost koji PDV obra�unavaju prema izdanim ra�unima (obveznici poreza na dobit � 'dobita�i') mogu odbiti pretporez sadr�an u ra�unima s oznakom R2 neovisno o tome je li takav ra�un pla�en ili ne. | |||||||||||||||
Dono�enjem novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13.) obavilo se uskla�ivanje s odredbama Direktive 2006/112/EZ i ostalim Direktivama vezanim uz oporezivanje porezom na dodanu vrijednost, a osobito s odredbama o oporezivanja isporuka dobara i usluga na Zajedni�kom tr�i�tu Europske unije. Kako europske Direktive ne raspoznaju obvezu i priznavanje pretporeza na temelju na�ela blagajne, takve odredbe za obveznike poreza na dobit u sustavu PDV-a nisu niti ugra�ene u tuzemni propis o obvezama s motri�ta PDV-a. Naime, obveza za PDV i priznavanje pretporeza prema pla�enim odnosno napla�enim naknadama (prema na�elu blagajne) u tuzemni zakonodavni sustav za obveznike poreza na dohodak ('dohoda�e') ugra�ena je kao iznimka i privremeno do 31. prosinca 2014. Na temelju toga, obveznici poreza na dodanu vrijednost koji PDV obra�unavaju prema izdanim ra�unima (obveznici poreza na dobit � 'dobita�i') mogu odbiti pretporez sadr�an u ra�unima s oznakom R2 neovisno o tome je li takav ra�un pla�en ili ne. Takovo stajali�te potvr�uje i mi�ljenje Ministarstva financija (Broj klase: 410-19/13-01/271; Zagreb, 29.07.2013.). | |||||||||||||||
UPIS STVARNIH VLASNIKA U REGISTAR (6.4.2023.) | |||||||||||||||
nadzor podataka u Registru stvarnih vlasnika | |||||||||||||||
Registar operativno vodi Financijska agencija (FINA) i trenutno se obavlja nadzor podataka u Registru te se utvr�uje je li pravni subjekt ispravno i u roku upisao podatke o stvarnim vlasnicima. Krenuli su sa slanjem pozive/prekr�ajne naloge u vezi upisa stvarnih vlasnika. FINANSING d.o.o. Knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Pove�anje cenzusa ostvarenih primitaka za djecu i uzdr�avane �lanove koja se s sada�njih 15.000,00 k (1.11.2022.) | |||||||||||||||
u primjeni ve� u 2022. godini | |||||||||||||||
Gotovo sve izmjene i uskla�enja propisa zbog uvo�enja eura stupaju na snagu 1. sije�nja 2023. godine. Jedina izmjena koja �e biti u primjeni ve� u 2022. godini odnosi se na pove�anje cenzusa ostvarenih primitaka za djecu i uzdr�avane �lanove koja se s sada�njih 15.000,00 kn pove�ava na 24.000,00 kn.
| |||||||||||||||
Kolektivni ugovor za graditeljstvo � pro�irena primjena od 1.11.2022. (1.11.2022.) | |||||||||||||||
Odlukom ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike od 12.10.2022. pro�irena je primjena na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnosti gra�evinarstva po�ev�i od 1.11.2022. godine | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
Novi neoporezivi iznosi odre�enih primitaka od 1.10.2022. (1.10.2022.) | |||||||||||||||
Izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak pove�avaju se iznosi neoporezivih primitaka | |||||||||||||||
Prigodne nagrade ( uskrsnica, naknada za godi�nji odmor, bo�i�nica i sl. ) 5.000,00 Nov�ane nagrade za radne rezultate ( bonus ) 7.500,00 Nov�ane pau�alne naknade za tro�kove prehrane radnika 6.000,00 Dar djetetu do 15 godina starosti 1.000,00 Dar radnicima u naravi 1.000,00 Naknada za kori�tenje privatnog auta u slu�bene svrhe 3,00 / km FINANSING d.o.o Knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Novi pove�ani iznos minimalne pla�a direktora za 2022. godinu (23.12.2021.) | |||||||||||||||
Za 2022. godinu propisan je novi iznos minimalne bruto pla�e od 6.199,05 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme. | |||||||||||||||
Novi pove�ani iznos minimalne pla�a direktora za 2022. godinu Mjese�na osnovica za obra�un doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne mo�e biti ni�a od umno�ka svote prosje�ne pla�e i koeficijenta 0,65. Odnosno, od 1. sije�nja 2022. godine, ona ne mo�e biti ni�a od 6.199,05 kn. Neto iznos ovisi o poreznim olak�icama te mjestu stanovanja zaposlenog �lana uprave. Minimalno �e, za samca u Gradu Zagrebu, iznositi 4.732,86 kn, a mo�e rasti do 4.959,24 kn, ovisno o odbicima i prirezu. Nova minimalna pla�a direktora obra�unava se za mjesec sije�anj, a uobi�ajeno se ispla�uje u velja�i. Za direktora koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine nije predvi�eno utvr�ivanje minimalne godi�nje osnovice. Ako je direktor u radnom odnosu i korisnik je invalidske mirovine zbog djelomi�noga gubitka radne sposobnosti tada se na njega primjenjuje odredba minimalne godi�nje osnovice za obra�un doprinosa. FINANSING d.o.o. Knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Novi pove�ani iznos minimalne pla�e za 2022. godinu (23.12.2021.) | |||||||||||||||
Novi iznos minimalne pla�e od 4.687,50 kn (bruto) odnosno 3.750,00 kn (neto) | |||||||||||||||
Novi pove�ani iznos minimalne pla�e za 2022. godinu Za 2022. godinu propisan je novi iznos minimalne bruto pla�e od 4.687,50 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme. To zna�i da je minimalna bruto pla�a narasla za 437,50 kn u odnosu na 2021. godinu. Nova minimalna pla�a za 2022. godinu po�inje se obra�unavati za mjesec sije�anj, a uobi�ajeno se ispla�uje u velja�i 2022. Pritom �e neto iznos, neovisno o obra�unatom prirezu i mogu�oj poreznoj olak�ici, iznositi 3.750,00 kuna. To je tako jer osnovni neoporezivi odbitak ostaje na razini od 4.000,00 kuna. Na navedeni iznos minimalne bruto pla�e pla�a se i doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5%, �to iznosi dodatnih 773,44 kuna. Ukupni tro�ak za iznos minimalne pla�e tako iznosi 5.460,94 kuna. Poslodavci mogu kod zapo�ljavanja mla�ih od 30 godina ili promjenom ugovora o radu s odre�enog na neodre�eno vrijeme za mla�e od 30 godina koristiti olak�icu kojom su oslobo�eni pla�anja doprinosa na pla�u. FINANSING d.o.o. Knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Nova visina minimalne pla�e za �lanove uprave � 5.967,65 kn bruto (28.12.2020.) | |||||||||||||||
Za razdoblje od 1. sije�nja do 31. prosinca 2021. godine propisana je i nova visina minimalne pla�e � 5.967,65 kn bruto | |||||||||||||||
Nove stope primjenjuju se od 1. sije�nja 2021. godine, �to zna�i za sve isplate od tog datuma nadalje. Prema tome, nove stope treba primijeniti ve� pri obra�unu pla�e za prosinac 2020. koja se ispla�uje u sije�nju 2021. godine. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (28.12.2020.) | |||||||||||||||
Izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na snagu 1.1.2021. | |||||||||||||||
Izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na snagu 1.1.2021., a su�tina izmjena navedenog propisa svodi se na promjenu na�ina utvr�ivanja blagajni�kog maksimuma. Osim navedenog, u 2021. stupaju na snagu i sljede�e promjene: � provo�enje postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlu�nih ure�aja (propisano izmjenama navedenog Zakona u 2018. godini), � iskazivanje QR koda na ra�unu napla�enom gotovinom (propisano izmjenama Zakona u 2019. godini). FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (28.12.2020.) | |||||||||||||||
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na sljede�om dinamikom: 1.1.2021., 1.7.2021. i 1.7.2022. | |||||||||||||||
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na sljede�om dinamikom: 1.1.2021., 1.7.2021. i 1.7.2022. Su�tina izmjena navedenog propisa svodi se na: primjena od 1.1.2021.: pove�anje praga za primjenu postupka oporezivanja prema napla�enim naknadama sa 7.500.000,00 kn na 15.000.000,00 kn, primjena od 1.1.2021.: pro�irenje mogu�nosti primjene obra�unske kategorije PDV-a pri uvozu na sve porezne obveznike upisane u registar obveznika PDV-a koji ostvaruju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, primjena od 1.7.2021.: definiranje isporuka koje se smatraju prodajom dobara na daljinu i utvr�ivanje mjesta isporuke kod prodaje dobara na daljinu, primjena od 1.7.2021.: ukidanje postoje�eg i uvo�enje novog praga isporuke u RH kod prodaje dobara na daljinu i elektroni�ki obavljenih usluga osobama koje nisu porezni obveznici iz drugih dr�ava �lanica EU, primjena od 1.7.2021.: pro�irenje postoje�eg posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektroni�ki obavljene usluge te primjena novih posebnih postupaka oporezivanja za porezne obveznike koji obavljaju usluge osobama koje nisu porezni obveznici ili prodaju dobra na daljinu ili obavljaju odre�ene isporuke na doma�em tr�i�tu, primjena od 1.7.2022.: primjena oslobo�enja od pla�anja PDV-a kod isporuka za potrebe oru�anih snaga u okviru zajedni�ke sigurnosne i obrambene politike EU. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit (28.12.2020.) | |||||||||||||||
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na snagu 1.1.2021. i primjenjuju se u postupku podno�enja prijave poreza na dobit za 2021. i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja po�inju te�i od 1.1.2021. | |||||||||||||||
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 138/20) stupaju na snagu 1.1.2021. i primjenjuju se u postupku podno�enja prijave poreza na dobit za 2021. i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja po�inju te�i od 1.1.2021. Su�tina izmjena navedenog propisa svodi se na: smanjenje stope poreza na dobit s 12% na 10% za porezne obveznike koji ostvare prihode do 7.500.000,00 kn, smanjenje stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s 12% na 10%, smanjenje stope poreza po odbitku s 15% na 10% na nastupe inozemnih izvo�a�a (umjetnika, zabavlja�a, sporta�a) kada se naknada ispla�uje prema ugovoru s inozemnom pravnom osobom, omogu�avanje kreditnim institucijama porezno priznavanje otpisa potra�ivanja (glavnice i kamate) od nepovezanih fizi�kih ili pravnih osoba, neovisno o vrsti kredita, a koja su prethodno bila vrijednosno umanjena i rezervirana u skladu s propisima HNB-a, propisivanje obveze poreznom obvezniku da provodi potrebna uskla�enja porezne osnovice u svezi s transfernim cijenama. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Nova visina minimalne pla�e (28.12.2020.) | |||||||||||||||
Za razdoblje od 1. sije�nja do 31. prosinca 2021. godine propisana je nova visina minimalne pla�e � 4.250,00 kn bruto | |||||||||||||||
Uredbom o visini minimalne pla�a (Nar. nov., br. 119/20) propisana je minimalna pla�a za razdoblje od 1. sije�nja do 31. prosinca 2021. u bruto iznosu od 4.250,00 kn. Minimalna pla�a je Zakonom o minimalnoj pla�i (Nar. nov., br. 118/18) propisana kao najni�i mjese�ni iznos brutopla�e koja se radniku ispla�uje za rad u punom radnom vremenu. Radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu minimalna pla�a se utvr�uje i ispla�uje razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Novi propisani iznos minimalne pla�e odnosi se, dakle, za mjesec sije�anj 2021. koju ve�ina poslodavaca ispla�uje u mjesecu velja�i 2021., do zaklju�no sa pla�om za mjesec prosinac 2021. koja se u pravilu ispla�uje u sije�nju 2022. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Dostava e-mail adrese sudskom registru (4.8.2020.) | |||||||||||||||
Sve pravne osobe koje su upisane u sudski registar imaju obvezu dostaviti podatak o adresi elektroni�ke po�te sudskom registru. | |||||||||||||||
Izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru od 19. travnja 2019. godine propisana je obveza upisa bar jedne adrese elektroni�ke po�te za sve subjekte upisa. Da bi se ova pravila mogla provesti donesen je i Pravilnik o na�inu upisa u Sudski registar, kojeg je donio Ministar pravosu�a, a objavljen je u NN 121/2019. od 11. prosinca 2019., gdje je navedeno propisano u �l. 52 istoga. Rok za upis email adrese u Sudski registar je do 01.09.2020. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Minimalna pla�a direktora za 2020. (30.12.2019.) | |||||||||||||||
Mjese�na osnovica za obra�un doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne mo�e biti ni�a od 5.682,30 kn. | |||||||||||||||
Prema odredbama Zakona o doprinosima, 01.01.2020. do�i �e do promjene kojom se mijenja minimalna pla�a direktora (zaposlenog �lana uprave). Ona ne mo�e biti ni�a od 5.682,30 kn mjese�no u bruto iznosu. To je pove�anje za 191,10 kn u odnosu na 2019. godinu, kad je minimalna pla�a direktora iznosila 5.491,20 kn. Rast minimalne pla�e direktora, dakle, iznosi oko 3,5%. Minimalna pla�a direktora za 2020. Mjese�na osnovica za obra�un doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne mo�e biti ni�a od umno�ka svote prosje�ne pla�e i koeficijenta 0,65. Odnosno, od 1. sije�nja 2020. godine, ona ne mo�e biti ni�a od 5.682,30 kn. Neto iznos ovisi o poreznim olak�icama te mjestu stanovanja zaposlenog �lana uprave (cca 4.334,00 kn). Nova minimalna pla�a direktora obra�unava se za mjesec sije�anj, a uobi�ajeno se ispla�uje u velja�i 2020. Minimalna pla�a direktora kod nepunog radnog vremena Izmjenom Zakona o doprinosima, od 01.01.2019. propisana je minimalna godi�nja osnovica za obra�un doprinosa za direktora (zaposlenog �lana uprave). Minimalna godi�nja osnovica dobiva se mno�enjem 5.682,30 i brojke 12 tj. razmjerno razdoblju u kojemu je obna�ana du�nost direktora. Tako bi za direktora koji �e cijelu 2020. godinu biti zaposlen i obna�ati du�nost direktora godi�nja osnovica trebala iznositi 68.187,60 kn (5.682,30 x 12 = 68.187,60 kn). �to ako je direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjese�na osnovica po kojoj obra�unava doprinose bude manja od 5.682,30 kn? Tada �e direktor trebati platiti razliku izme�u obra�unatih doprinosa prema minimalnoj mjese�noj osnovici 5.682,30 kn i mjese�ne osnovice za obra�un doprinosa na temelju koje je prijavljen kao osigurana osoba. Kada i kako se utvr�uje razlika u odnosu prema minimalnoj mjese�noj osnovici 5.682,30 kn? Porezna uprava �e godi�njim obra�unom utvrditi mo�ebitnu razliku doprinosa za uplatu te izdati rje�enje za njeno pla�anje. Pri utvr�ivanju godi�nje obveze doprinosa priznaju se ostvarena oslobo�enja od pla�anja doprinosa na pla�u za: � mladu osobu do 30 godina �ivota; � osobu koja se prvi put zapo�ljava; � dijete hrvatskog branitelja starijeg od 29 godina. Tko je obveznik pla�anja razlike izme�u minimalne godi�nje osnovice i manje obra�unate osnovice za obra�un doprinosa? Prema novim odredbama Zakona o doprinosima od 01.01.2019. za direktora (zaposlenog �lana uprave) obveznik pla�anja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgova�ko dru�tvo kao poslodavac. No, za obveze doprinosa utvr�ene prema godi�njoj osnovici obveznik pla�anja je sam direktor. Odnosi li se utvr�ivanje minimalne godi�nje osnovice na direktora koji je u mirovini? Za direktora koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine nije predvi�eno utvr�ivanje minimalne godi�nje osnovice. Ako je direktor u radnom odnosu i korisnik je invalidske mirovine zbog djelomi�noga gubitka radne sposobnosti tada se na njega primjenjuje odredba minimalne godi�nje osnovice za obra�un doprinosa. Nova minimalna pla�a direktora te mjese�ni tro�ak poreza i doprinosa Budu�i da se pove�ava minimalna bruto pla�a direktora, raste i ukupan mjese�ni tro�ak poreza i doprinosa za direktora (zaposlenog �lana uprave). Tako �e u 2020. godini on iznositi oko 2.285,00 kn. Iznos tro�ka poreza i doprinosa mo�e se umanjiti za: � mladu osobu do 30 godina �ivota; � osobu koja se prvi put zapo�ljava; � dijete hrvatskog branitelja starijeg od 29 godina; � kod dodatnog uve�anja osobnog odbitka. FINANSING d.o.o. Knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Minimalna pla�a za 2020. godinu (30.12.2019.) | |||||||||||||||
Za razdoblje od 1. sije�nja do 31. prosinca 2020. godine utvr�ena je minimalna bruto pla�a u svoti od 4.062,51 kn. | |||||||||||||||
U Narodnim novinama br. 106/19. objavljena je Uredba o visini minimalne pla�e. Za razdoblje od 1. sije�nja do 31. prosinca 2020. godine utvr�ena je minimalna bruto pla�a u svoti od 4.062,51 kn. Navedena svota minimalne pla�e odnosi se na bruto pla�u koja se utvr�uje za puno radno vrijeme radnika. Najni�a pla�a za nepuno radno vrijeme utvr�uje se razmjerno minimalnoj pla�i za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen. Nova minimalna pla�a �e se obra�unavati za sate rada u mjesecu sije�nju, koja se uobi�ajeno ispla�uje u velja�i, itd. FINANSING d.o.o. Knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Obrazac OPZ-STAT-1 (31.8.2016.) | |||||||||||||||
Putem predanih obrazaca Porezna uprava �e dobiti informacije o obveznicima koji kasne s pla�anjima, odnosno koji posluju protivno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predste�ajnoj nagodbi �to je ka�njivo po istom Zakonu. | |||||||||||||||
Obrazac OPZ-STAT-1 - statisti�ko izvje��e o dospjelim, a nenapla�enim potra�ivanjima slu�i za evidentiranje svih nenapla�enih ra�una do odre�enog datuma. Obrazac se dostavlja elektronskim putem Poreznoj upravi putem sustava ePorezna. Obveznici sastavljanja izvje��a su porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji na dan sastavljanja izvje��a imaju evidentirana dospjela, a nenapla�ena potra�ivanja po osnovu isporuke dobara i usluga. Rokovi za predaju Obrasca OPZ-STAT-1 u 2016. godini su: - do 01.09.2016. - potra�ivanja na dan 31. prosinca 2015. godine, a koja nisu napla�ena do 31. sije�nja 2016. godine - treba predati do 1. rujna!. - do 01.09.2016. - potra�ivanja na dan 31. o�ujka 2016. godine, a koja nisu napla�ena do 30. travnja 2016. godine - treba predati do 1. rujna!. - do 01.09.2016. - potra�ivanja na dan 30. lipnja 2016. godine, a koja nisu napla�ena do 31. srpnja 2016. godine - treba predati do 1. rujna!. - do 20.11.2016. - potra�ivanja na dan 30. rujna 2016. godine, a koja nisu napla�ena do 31. listopada 2016. godine. FINANSING d.o.o. Knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Neisplata pla�a � obveza dostave zahtjeva za prisilnu naplatu FINI (24.11.2015.) | |||||||||||||||
Obveza poslodavcu koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio pla�u za prethodni mjesec, da prvog sljede�eg radnog dana FINI dostavi za svakog radnika poimeni�no zahtjev za prisilnu naplatu | |||||||||||||||
U NN br.82/15 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potra�ivanja u slu�aju ste�aja poslodavca. Izmjenama Zakona uvedena je obveza poslodavcu koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio pla�u odnosno naknadu pla�e za prethodni mjesec, da prvog sljede�eg radnog dana FINI dostavi za svakog radnika poimeni�no dostaviti zahtjev za prisilnu naplatu uz obra�un neispla�ene pla�e odnosno naknade pla�e. Zahtjev i obra�un poslodavac je du�an dostaviti za svaki mjesec za koji nije isplatio pla�u odnosno naknadu pla�e. Obzirom kako je Zakon stupio na snagu 01. rujna 2015.g., poslodavci koji nisu isplatili pla�u za rujan, obvezni su najkasnije do ponedjeljka, 02. studenoga 2015. dostaviti FINI zahtjev za prisilnu naplatu neispla�ene pla�e za svakog radnika kojem pla�a nije ispla�ena. Ako poslodavac ne podnese zahtjev za prisilnu naplatu kako je propisano, nadle�no inspekcijsko tijelo donijeti �e privremenu mjeru osiguranja naplate, i to pljenidbom i zabranom raspolaganja nov�anim sredstvima poslodavca. Privremena mjera traje do podno�enja zahtjeva za prisilnu naplatu za sve radnike kojima nije ispla�ena pla�a odnosno naknada pla�e. Vi�e informacija na stranici Agencije za osiguranje potra�ivanja radnika u slu�aju ste�aja poslodavca http://www.aorps.hr/osiguranje-potrazivanja-u-slucaju-blokade-racuna-poslodavca/ FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
WEB SERVIS (11.5.2015.) | |||||||||||||||
Prijenos godine 2014-2015 | |||||||||||||||
U periodu 11.5.- 12.5 u Finansingu se radi prijenos godine tako da je mogu�e da podaci u fin@net-u ne budu a�urni. Hvala na razumijevanju
FINANSING | |||||||||||||||
Izmjene zakona o PDV-u (22.12.2014.) | |||||||||||||||
Mogu�nost oporezivanja prema napla�enim naknadama ako vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila ve�a od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a. | |||||||||||||||
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u propisuje se mogu�nost oporezivanja prema napla�enim naknadama ako vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila ve�a od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a uz pravo na odbitak pretporeza nakon pla�anja ra�una isporu�itelju. Porezni obveznici koji �ele primjenjivati postupak oporezivanja prema napla�enim naknadama moraju najkasnije do kraja teku�e kalendarske godine podnijeti pisanu izjavu nadle�noj ispostavi Porezne uprave o po�etku primjene postupka oporezivanja prema napla�enim naknadama. Prijelaznim odredbama tog Zakona propisuje se da porezni obveznici sa sjedi�tem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivali�tem ili uobi�ajenim boravi�tem u tuzemstvu �ija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2014. godini nije bila ve�a od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, koji �ele po�eti primjenjivati postupak oporezivanja prema napla�enim naknadama od 1. sije�nja 2015., moraju o tome najkasnije do 20. sije�nja 2015. dostaviti pisanu izjavu nadle�noj ispostavi Porezne uprave. Porezni obveznici koji su do 31. prosinca 2014. obra�unavali PDV prema napla�enim naknadama mogu do 20. sije�nja 2015. dostaviti pisanu izjavu nadle�noj ispostavi Porezne uprave da od 1. sije�nja 2015. �ele obra�unavati PDV prema obavljenim isporukama. Ako porezni obveznici iz stavaka 1. i 2. ovoga �lanka do 20. sije�nja 2015. ne dostave pisanu izjavu nadle�noj ispostavi Porezne uprave o promjeni na�ina obra�una PDV-a, smatrat �e se da od 1. sije�nja 2015. primjenjuju postupak obra�una PDV-a koji su primjenjivali i u 2014. godini. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Informacija o usluzi FINA InfoBlokade (17.12.2014.) | |||||||||||||||
Informirajte se na vrijeme! Provjerite je li poslovni subjekt s kojim poslujete u blokadi. | |||||||||||||||
Informirajte se na vrijeme! Provjerite je li poslovni subjekt s kojim poslujete u blokadi. � Po�aljite SMS poruku s brojem OIB-a poslovnog subjekta za kojeg �elite provjeriti je li u blokadi, na broj 818058. � Tra�ena informacija sti�e brzo i jednostavno na zaslon va�eg mobitela, dostupna 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. � Cijena jedne primljene poruke o statusu blokade je 12,50 kn (PDV uklju�en). Za sva Va�a pitanja obratite se na adresi e-po�te [email protected] i [email protected] te na brojeve telefona 01 6128 376, 6128 370 i 6128 374. Slanjem SMS poruke na isti broj (818058) s brojem �asije automobila mo�ete saznati je li na njemu upisan neki teret u Upisniku. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Darivanje radnika (28.11.2014.) | |||||||||||||||
Bli�i se kraj godine i u prazni�nom duhu vrijeme darivanja. | |||||||||||||||
Poslodavce koji imaju sre�e da si mogu priu�titi zadovoljne radnike podsje�am Zakonski okvir Pravo radnika na prigodan dar i kriterije po kojima se utvr�uje pravo na prigodni dar ure�uju kolektivni ugovori, pravilnici o radu i ugovori o radu, a ako ta prava nisu ure�ena navedenim aktima, to mo�e odrediti poslodavac svojom odlukom. Bo�i�nica ili prigodan dar djetetu mo�e se bez oporezivanja dati ili isplatiti samo radnicima koji su u radnom odnosu kod poslodavca, i to do visine odre�ene Pravilnikom o porezu na dohodak. Neoporezive isplate Iznosi koje poslodavac mo�e neoporezivo isplatiti svojim radnicima u obliku navedenih nagrada, ali i ostalih pomo�i i naknada, propisani su �l. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. Mogu�nost isplate prigodnih nagrada imaju i fizi�ke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (npr. vlasnici obrta), u novcu ili u naravi, osim dar do 600,00 kn na osnovu odredbe �l.25.t.8. Pravilnika, budu�i je ta mogu�nost propisana samo za radnike. Propisane neoporezive svote odnose se na isplate za odre�enu godinu. To zna�i da poslodavac koji nije imao sredstva isplatiti nagradu do kraja teku�e godine, ve� �e je isplatiti u narednoj godini, ne�e mo�i tu nagradu isplatiti bez pla�anja poreza i doprinosa (kao dio pla�e). Budu�i Pravilnikom nije propisana obveza isplate prigodne nagrade u jednokratnom iznosu, propisana neoporeziva svota mo�e se isplatiti vi�e puta tijekom godine, i to : � prigodne nagrade u novcu ili naravi do 2.500,00 kn godi�nje (uskr�nji i bo�i�ni blagdani, regres za godi�nji odmor); � dar djetetu radnika, u novcu ili naravi, do 600,00 kn (sa uklju�enim PDV-om) godi�nje, do 15 godina starosti djeteta (do 31.12. teku�e godine navr�ava 15 godina). Kupnjom dara ili izuzimanjem dara iz svoje vlastite prodavaonice ili zaliha gotovih proizvoda, uvijek prilikom davanja (isporuke) dara treba obra�unati i platiti PDV. Prema �l.28. Zakona o �eku pravnim i fizi�kim osobama nije dopu�teno izdavati bonove koji slu�e kao sredstvo pla�anja proizvoda i usluga, kao zamjena za isplatu pla�a i drugih materijalnih prava �ije izdavanje i uporaba nije ure�eno zakonom i drugim propisima na osnovi zakona. � dar radniku do 400,00 kn (sa uklju�enim PDV-om), isklju�ivo u naravi. Dakle, darivanje radnika prvenstveno se odnosi na nenov�ano darivanje. Ukoliko bi poslodavac radniku isplatio tih 400,00 kuna, isplata bi se smatrala uve�anjem neto pla�e. Poslodavac mo�e na opisani na�in darivati i djelatnike koji su na bolovanju, porodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i sli�no. Navedeni tro�kovi kod poslodavca moraju biti potkrijepljeni dokumentacijom (odluke o isplati, ra�uni za nabavu dara) i iskazuju se u izvje�taju o ispla�enim dohocima (JOPPD). FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Obveze trgovca prema Zakonu o za�titi potro�a�a (24.11.2014.) | |||||||||||||||
� Akcije, sni�enja i rasprodaje od 1.1.2015. � Napla�ivanje vre�ica � Noviteti u ozna�avanju hrane � Inspekcijski nadzor | |||||||||||||||
� Akcije, sni�enja i rasprodaje od 1.1.2015. Novi Zakon o za�titi potro�a�a donosi novosti koje bi trebale za�tititi potro�a�e od tzv. la�nih popusta. Naime, sva sni�enja nazvana su posebnim oblicima prodaje i obuhva�aju akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sni�enje, prodaju proizvoda s gre�kom i prodaju proizvoda kojima istje�e rok uporabe. Novi Zakon o za�titi potro�a�a, uz neke iznimke, stupio je na snagu 8. travnja 2014. Glavne iznimke koje stupaju na snagu 1. sije�nja 2015. godine ti�u se vremenskog ograni�enja sni�avanja cijena proizvoda. Dakle, do Nove godine vrijede stara pravila. Zakon o za�titi potro�a�a je sva sni�enja nazvao posebnim oblicima prodaje. Posebnim oblicima prodaje smatra se prodaja proizvoda i usluga po cijenama ni�im od cijena u redovnoj prodaji. Takva posebna prodaja obuhva�a, izme�u ostalog, akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sni�enje, prodaju proizvoda s gre�kom i prodaju proizvoda kojima istje�e rok uporabe. Dakle, ovi nazivi su izri�ito propisani i samo se oni smiju koristiti. Ako je rije� o nekom drugom obliku prodaje, koji ovdje nije izri�ito naveden, trgovac mo�e koristiti i druge nazive. Prilikom obavljanja posebnog oblika prodaje trgovac je du�an istaknuti cijenu u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje. U nastavku teksta ukratko �emo objasniti �to zna�i svaki od oblika posebne prodaje i na koji ih na�in zakon prije svega vremenski ograni�ava. AKCIJSKA PRODAJA Akcijska prodaja je prodaja odre�enih proizvoda u razdoblju ne duljem od 30 dana po cijeni koja je ni�a od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. Pri ogla�avanju akcijske prodaje trgovac je du�an navesti trajanje akcijske prodaje. Proizvodi u akcijskoj prodaji moraju biti jasno, vidljivo i �itljivo ozna�eni rije�ima akcija ili akcijska prodaja. RASPRODAJA Rasprodaja je prodaja proizvoda po ni�oj cijeni u slu�aju: � prestanka poslovanja trgovca � prestanka poslovanja u dosada�njoj trgovini � prestanka prodaje odre�enog proizvoda � kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugro�eno � zna�ajnijeg preure�enja trgovine. SEZONSKO SNI�ENJE Sezonskim sni�enjem smatra se prodaja proizvoda po sni�enoj cijeni nakon proteka sezone, i to najvi�e tri puta godi�nje. Sezonsko sni�enje zapo�inje u razdoblju: izme�u 27. prosinca i 10. sije�nja; 1. i 15. travnja te 10. i 25. kolovoza. Sezonsko sni�enje mo�e trajati najdulje 60 dana. S obzirom na to da �e odredbe o sni�enju stupiti na snagu 1. sije�nja s njegovom primjenom �e se preklopiti bo�i�na sezonska sni�enja U pravilu, tu ne bi smjelo biti ve�ih problema i odstupanja. Ako u tim razdobljima nisu prodani svi proizvodi, trgovac mo�e nastaviti s prodajom proizvoda po sni�enoj cijeni sve do isteka zaliha, ali tada takvu prodaju ne smije ogla�avati kao sezonsko sni�enje. U tom slu�aju, to bi prema pravilima ovog zakona bila tzv. prodaja do isteka zaliha. Ako se sezonsko sni�enje iskazuje u postotnom rasponu, najve�i postotak na po�etku sezonskog sni�enja mora se odnositi na najmanje jednu petinu koli�ine svih proizvoda koji se prodaju na sezonskom sni�enju. Ako je cijena proizvoda koji se prodaje na sezonskom sni�enju umanjena vi�e puta, trgovac mo�e (dakle ne mora) jasno, vidljivo i �itljivo ozna�iti sve izmjene cijena tijekom sezonskog sni�enja. PROIZVOD S GRE�KOM Ako trgovac prodaje proizvod koji ima gre�ku, mora jasno, vidljivo i �itljivo na proizvodu ili na prodajnom mjestu ozna�iti da je rije� o prodaji proizvoda s gre�kom te upoznati potro�a�a u �emu se sastoji gre�ka na proizvodu. ISTJECANJE ROKA UPORABE Proizvod koji se prodaje po ni�oj cijeni od cijene u redovnoj prodaji jer mu istje�e rok uporabe mora imati dodatno jasno, vidljivo i �itljivo istaknut krajnji rok uporabe. To naj�e��e trgovci ne rade, ali to se po Zakonu ne nagra�uje nego ka�njava. Dakle, novi nam Zakon donosi neke zanimljivosti koje bi trebale za�tititi potro�a�e od tzv. la�nih popusta. Nadamo se da �e to zakon posti�i, a da pri tome ne�e trgovcima prouzro�iti dodatne te�ko�e u poslovanju. � Napla�ivanje vre�ica Nekako je pro�lo u ti�ini da je, s novim Zakonom o za�titi potro�a�a, trgovcima opet omogu�eno da napla�uju plasti�ne vre�ice sa svojim logom, �to im je stari zakon zabranjivao. Tako, izlaze�i iz trgovina, ponovno izgledamo kao hodaju�e reklame - osim ako u kupnju ne idemo sa svojim, platnenim vre�icama. No, te�ko da �emo iz trgovine iza�i bez vre�ice koju prema starom zakonu trgovci sa svojim logom nisu smjeli naplatiti. Taj je dio izba�en iz novog zakona i vre�ice s logom po novome smiju se napla�ivati. Udruge za za�titu potro�a�a bunile su se u javnoj raspravi, ali ni�ta od toga. Sada po tome nismo ni�ta druk�iji od ostatka Europske unije. Diljem Europe uobi�ajena je praksa da se vre�ice s logom napla�uju. Stoga ne za�u�uje da je njema�ki trgova�ki lanac prvi u Hrvatskoj po�eo s napla�ivanjem plasti�nih vre�ica s logom, i to po 99 lipa. Ostali trgova�ki lanci jo� nisu odlu�ili ho�e li iskoristiti ovu priliku. Namjera prethodnog zakona bila je za�tita okoli�a smanjivanjem broja vre�ica, no to se nije dogodilo. Broj vre�ica ostao je otprilike isti. Na�alost, ni ovom promjenom zakona ne�e se smanjiti broj vre�ica, samo �e se na njima mnogo bolje vidjeti logo trgovca. � Noviteti u ozna�avanju hrane Zakonom o informiranju potro�a�a o hrani kojim je preuzeta Uredba EU br. 1169/2011 ve�ina odredbi te uredbe lani je postala obvezuju�a za subjekte u poslovanju s hranom na EU tr�i�tu, pa tako i na hrvatskom tr�i�tu. Glavni se ciljevi Uredbe ogledaju u visokoj razini za�tite zdravlja i interesa potro�a�a, osiguranju prava potro�a�a na informacije, pojednostavljenju postoje�ih propisa o ozna�avanju hrane radi jedinstvene primjene, jasnom i �itljivom ozna�avanju te dostupnosti podataka koji povezuju prehranu i zdravlje te omogu�uju izbor hrane koja odgovara prehrambenim potrebama pojedinaca. Uredba je preuzeta ulaskom Hrvatske u �lanstvo EU-a, a primjena po�inje 13. prosinca 2014. godine. Noviteti kod ozna�avanja hrane su jasnije definiranje odgovornosti, praksa po�tenog informiranja, pravila kod prodaje na daljinu, stavljanje datuma zamrzavanja na meso, naziv hrane, odredbe o ozna�avanju sastojaka ulja, isticanje alergena na pakiranju te nutritivna deklaracija, �ija primjena po�inje od 2016. godine, a mogu�e ju je koristiti i od prosinca ove godine. � Inspekcijski nadzor Novina je u tome da inspekcijski nadzor nije mogu� prije nego �to se uputi prigovor trgovcu. Tako�er, ako trgovac ispravi nepravilnosti u roku od osam dana, inspektor ne�e donijeti rje�enje po kojem bi trgovac bio du�an postupiti u odre�enom roku. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Nacrt prijedloga Zakona o ra�unovodstvu (1.11.2014.) | |||||||||||||||
Nacrt prijedloga Zakona o ra�unovodstvu | |||||||||||||||
Zakonom o ra�unovodstvu ure�uje se obveza primjene, razvrstavanje poduzetnika (mikro, mali, srednji i veliki) i grupa, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvje�tavanja i tijelo za dono�enje standarda financijskog izvje�tavanja, godi�nji financijski izvje�taji i konsolidacija godi�njih financijskih izvje�taja, izvje�taj o pla�anjima javnom sektoru, revizija godi�njih financijskih izvje�taja i godi�njeg izvje��a, sadr�aj godi�njeg izvje��a, javna objava godi�njih financijskih izvje�taja i godi�njeg izvje��a, Registar godi�njih financijskih izvje�taja, te obavljanje nadzora. Zakon bi stupio na snagu 1. sije�nja 2016.
| |||||||||||||||
Prijedloga izmjena Zakona o porezu na dohodak (29.10.2014.) | |||||||||||||||
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Nacrtom kona�nog prijedloga zakona | |||||||||||||||
Najave izmjena Zakona o porezu na dohodak, tj pove�anje osobnog odbitka kao jednu od najava Vlada je odobrila na nedavnoj sjednici i po hitnom postupku je posalana u Sabor. Prema nacrtu ako se usvoji do nove godine od 1.1.2015 pove�ala bi se neopreziva osnovice, a time i primanja uposlenika.
| |||||||||||||||
Ra�unovodstvo obrtnika i poduzetnika (poduze�a) (11.10.2014.) | |||||||||||||||
Razlika ra�unovodstvenih metoda obrtnika i poduzetnika (poduze�a) | |||||||||||||||
Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Poduzetni�ko ra�unovodstvo (10.10.2014.) | |||||||||||||||
Ra�unovodstvo kutije za cigare (slu�aj gr�kog ugostitelja) | |||||||||||||||
Vlasnik gr�kog restorana u Montrealu imao je vlastiti knjigovodstveni sustav. Dr�ao je ra�une obveza prema dobavlja�ima u kutiji za cigare lijevo od svoje registar-blagajne, svoj dnevni nov�ani promet u registar-blagajni i svoje izvatke pla�enih ra�una u drugoj kutiji za cigare desno od registar-blagajne.
Kada je njegov najmla�i sin diplomirao i postao ovla�teni ra�unovo�a, bio je zaprepa�ten primitivnim metodama svojega oca. "Ne znam kako mo�e� voditi poduze�e na takav na�in", rekao je."Kako zna� koliki ti je profit?"
"Pa, sine," odgovorio je otac, "kad sam si�ao s broda koji je doplovio iz Gr�ke, nisam imao ni�ta drugo osim hla�a na sebi. Danas, tvoj brat je lije�nik. Ti si ra�unovo�a. Tvoja sestra je defektolog. Tvoja majka i
ja imamo lijepi automobil, ku�u u gradu i vikendicu na selu. Imamo dobro poduze�e, a sve �to posjedujemo pla�eno je. Sve to zajedno zbroji,
oduzmi hla�e i dobit �e� profit."
Siropolis, N.C., Mened�ment malog poduze�a
| |||||||||||||||
Tu�na obavijest (15.9.2014.) | |||||||||||||||
S tugom vas obavje�tavam da je na�a draga Jasna iznenada preminula. Pogreb drage nam pokojnice obaviti �e se 16.09.2014. godine (utorak) u 14,00 sati na groblju VI�NJEVAC. | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
Mirovinski fondovi A, B i C - �to odabrati (4.8.2014.) | |||||||||||||||
Od 20. svibnja 2014. do 07. kolovoza 2014. godine na prijemnim mjestima REGOS-a u poslovnicama FINA-e omogu�en je izbor kategorije obveznih mirovinskih fondova | |||||||||||||||
Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (Nar. nov., br. 19/14.) koji je stupio na snagu 20. velja�e 2014. ure�eno je osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane �tednje. Taj Zakon pojmovno i sadr�ajno odre�uje Mirovinske fondove kategorije A, B, C kao kategorije mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko dru�tvo koje je zaposlenik odabrao. Mirovinski fondovi razli�itih kategorija imaju razli�ite strategije ulaganja, a samim time i rizi�nost. Preuzeti rizik je najmanji u fondu kategorije C, a najve�i u mirovinskom fondu kategorije A. Istim Zakonom propisana su dopu�tena ulaganja imovine za svaku kategoriju mirovinskog fonda, �to odre�uje i stupanj rizika za osiguranike kod ulaganja, tj. izbora mirovinskog fonda. Mirovinski fond kategorije A je uvjetno rizi�an jer je najvi�e izlo�en kretanjima vrijednosti ulo�ene u hrvatske i inozemne dionice (mo�e ulo�iti do 55% neto imovine), mirovinski fond kategorije B je manje rizi�an jer je dionicama izlo�en s maksimalno 35% i niskorizi�nim obveznicama s 50%, dok je mirovinski fond kategorije C najmanje rizi�an jer ne smije ulagati u dionice. Svi postoje�i osiguranici od 20. svibnja do 7. kolovoza 2014. mogu u poslovnicama FINA-e, na �alteru REGOS-a izabrati u kojem portfelju �ele biti (A, B ili C). Ako osiguranik ne odabere kategoriju rizika, �lanovi postoje�ih obveznih mirovinski fondova postaju �lanovi obveznih mirovinskih fondova kategorije B. REGOS �e za sve �lanove postoje�ih mirovinskih fondova obaviti prijenos ra�una u kategoriju fonda C, ako je do ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu ostalo manje od 5 godina. Svaki �lan mirovinskog fonda mo�e promijeniti kategoriju fonda jednom u tri godine, u godini kada �lan fonda napuni godine �ivota koje su djeljive s tri (npr. 30 godina �ivota, 33 godine �ivota i td.), u kalendarskom mjesecu u kojem je ro�en. Promjena kategorije fonda obavlja se bez naknade. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
WEB SERVIS (12.5.2014.) | |||||||||||||||
Prijenos godine 2013-2014 | |||||||||||||||
U periodu 12.5.- 15.5 u Finansingu se radi prijenos godine tako da je mogu�e da podaci u fin@net-u ne budu a�urni. Hvala na razumijevanju
| |||||||||||||||
od 1. travnja 2014. du�ni prijave/odjave na mirovinsko osiguranje, podnositi isklju�ivo elektroni�ki (20.3.2014.) | |||||||||||||||
Obveza elektroni�ke prijave/odjave na mirovinsko osiguranje za obveznike s vi�e od 3 osiguranika | |||||||||||||||
Zakonom o mirovinskom osiguranju, propisana je obveza podno�enja prijava/odjava na mirovinsko osiguranje elektroni�kim putem, za sve obveznike s vi�e od 3 osiguranika. Rok prilagodbe na elektroni�ke prijave, u kojem su se prijave mogle predavati i osobno na �alteru Zavoda istje�e 31. o�ujka 2014.
Svi obveznici s vi�e od 3 osiguranika su od 1. travnja 2014. du�ni prijave/odjave na mirovinsko osiguranje, podnositi isklju�ivo elektroni�kim putem, preko aplikacije e-prijave dostupne na internetskoj stranici Zavoda www.mirovinsko.hr u okviru online usluga. Uslugu e-prijave mogu koristiti samo oni obveznici koji imaju kvalificirani poslovni certifikat. Obveznici koji posjeduju poslovni FINA certifikat koji sadr�i OIB (izdan nakon 11. o�ujka 2013.), a ujedno su i ovla�tene osobe za zastupanje obveznika doprinosa, pristupni list mogu potpisati i predati elektroni�kim putem, bez potrebe odlaska na �alter Zavoda. Podsje�amo sve obveznike, koji to nisu u�inili, da se �to prije registriraju popunjavanjem Pristupnog lista , te ga ovjerenog, zajedno s potrebnom dokumentacijom, predaju na �alter najbli�e podru�ne slu�be/ureda Zavoda, kako bi i nadalje mogli obavljati prijave/odjave za svoje radnike. Obveznik mo�e, na zakonom predvi�en na�in, ovlastiti osobu ( ili knjigovodstveni servis) koja posjeduje kvalificirani certifikat, da Zavodu u njegovo ime i za njegov ra�un, uspostavlja i potpisuje naprednim elektroni�kim potpisom elektroni�ke prijave. Dodatne informacije mo�ete dobiti preko infotelefona Zavoda 0800 45 95 ili 01 45 95 011, radnim danom od 8,00 do 16, 00 sati. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Nova stopa PDV-a od 13% od 1. sije�nja 2014. (27.12.2013.) | |||||||||||||||
za dobra i usluge koja su u 2013. bila oporeziva stopom PDV-a od 10% | |||||||||||||||
Uvo�enje nove stope PDV-a od 13% od 1. sije�nja 2014. odnosi se na promjenu stope za dobra i usluge koja su u 2013. bila oporeziva stopom PDV-a od 10%, odnosno na usluge smje�taja, usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima, novine i �asopise koje ne izlaze dnevno, jestiva ulja i masti, dje�ju hranu, vodu (osim vode koja se stavlja na tr�i�te u bocama ili u drugoj ambala�i), bijeli �e�er od trske i �e�erne repe (koji se stavlja na tr�i�te u kristalnom obliku). To zna�i da se na isporuke dobara i usluga od 1. sije�nja 2014. na izdanim ra�unima koji se odnose na te isporuke treba iskazati � obra�unati novu stopu PDV-a od 13%. To proizlazi iz temeljnog na�ela nastanka porezne obveze u prometu dobara i usluga. Na isporuke obrtnika �dohoda�a� koje su obavljene prije 1. sije�nja 2014., a koje su napla�ene iza tog datuma, obveza za PDV nastaje kad je isporuka dobra ili usluge napla�ena, ali po stopi koja je iskazana na ra�unu. Samo na isporuke poslije 1. sije�nja 2014. i ra�unima na kojima je iskazana stopa PDV-a od 13%, nastaje obveza za PDV po novoj stopi. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Nova svota minimalne pla�e (27.12.2013.) | |||||||||||||||
minimalna pla�a 3.017,61 kn | |||||||||||||||
Uredbom o visini minimalne pla�e (Nar. nov., br. 156/13.) utvr�ena je minimalna pla�a za razdoblje 01.sije�nja do 31. prosinca 2014. u visini 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. sije�nja 2014. odnosno za pla�u koja se odnosi na mjesec sije�anj 2014. (isplata u velja�i) i sve ostale pla�e koje se odnose na 2014. godinu. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Popis imovine i obaveza - INVENTURA (10.12.2013.) | |||||||||||||||
�lanak 11. Zakona o ra�unovodstva, zahtjev revizora ili pak dobra praksa poduzetnika - jesu razlozi za obavljanje inventure zaliha | |||||||||||||||
Nepravilnosti kod brojanja zaliha: �lanak 11. Zakona o ra�unovodstva, zahtjev revizora ili pak dobra praksa poduzetnika - jesu razlozi za obavljanje inventure zaliha. Najmanje jednom godi�nje, u pravilu najbli�e zadnjem danu u godini, se fizi�kim brojanjem ili mjerenjem nastoji utvrditi stvarno stanje zaliha. Postoje situacije s kojima se mo�ete susresti kod inventure zaliha, a nepravilne su i treba ih promijeniti. Skladi�tari kojima je skladi�te radno mjesto ujedno vr�e i godi�nju inventuru. U ovoj situaciji inventura �e biti gotova brzo, ali postoji veliki rizik da stvarno stanje ne �e biti to�no jer skladi�tar ima pristup knjigovodstvenim evidencijama i zna kakvo bi stanje trebalo biti, a svaka eventualna razlika bi zna�ila da on ne vodi dobro skladi�te. Prisustvo skladi�tara uz neovisnog �lana bi bila bolja praksa - u toj situaciji skladi�tar je zadu�en za vo�enje kroz skladi�te, a neovisni �lan za brojanje. Ili pak rotacija skladi�tara - skladi�tar broji artikle dijela skladi�ta za koje nije zadu�en. Popisiva� ima pristup knjigovodstvenim evidencijama ili ima listu sa ispisanim stanjima. Liste sa stanjima, umjesto praznih lista, se daju popisiva�ima kako bi oni odmah na terenu identificirali odstupanja i ponovili brojanje. U ovoj situaciji popisiva� je sklon prikloniti se podacima koje ima, bez obzira na stvarno prebrojano stanje. Prazne liste za popis su bolje rje�enje, jer doprinose realnosti stanja, a kako bi se otklonila odstupanja, mogu�e je organizirati vi�e krugova brojanja - pri �emu se popisiva�i rotiraju odnosno u novom krugu dobivaju artikle za brojanje, koje nisu brojali u prija�njim krugovima. U pravilu se organiziraju tri kruga brojenja. Zalihe su nepristupa�ne, te se zato i ne prebrojavaju. Nerijetko se doga�a da zalihe nisu uredno poslo�ene, a ne mogu se micati zbog te�ine i popisiva� im ne mo�e pri�i niti ih prebrojati. Ova situacija se mo�e izbje�i ako se zalihe prije brojanja sortiraju po vrsti, grupiraju zatvoreni i otvoreni paketi, zalihe preslo�e - tako da �ovjek mo�e izme�u njih pro�i. Dodatno bi popisiva� trebao imati na raspolaganju mehanizaciju - vili�ar, ljestve. Prebrojane zalihe treba ozna�iti ili ih premjestiti kako se ne bi ponovno brojale. Zalihe se kre�u za vrijeme inventure. Ako zalihe ne miruju, ne mogu se prebrojati. Praksa jest da se zaustavi unos/ iznos iz skladi�ta koje se prebrojava, te pribave zadnje izdani dokumenti prije inventure (otpremnica, izdatnica) kako bi se kasnije i identificiralo stanje u knjigama. Zaklju�no; na kraju godine inventuru zaliha treba obaviti osoba koja ina�e nije za njih zadu�ena; popisiva� smije dobiti inventurne liste samo sa nazivima artikala; zalihe moraju biti uredno poslo�ene i pristupa�ne; za specifi�ne zalihe unaprijed treba pribaviti tablice za prera�un i informacije o kapacitetima npr. silosa; za nepoznate artikle treba pribaviti slike i identifikacijske brojeve (�ifre artikala); u vrijeme inventure zalihe se ne smiju kretati; nedovr�ene zalihe tako�er treba mjeriti - temeljem radnog naloga i tehni�ke specifikacije gotovog proizvoda. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Obrazac JOPPD (25.11.2013.) | |||||||||||||||
Od 1. sije�nja 2014. godine za sve primitke koji �e se ispla�ivati nakon tog datuma (uklju�uju�i i pla�u za prosinac 2013.) obvezna je primjena obrasca JOPPD | |||||||||||||||
Od 1. sije�nja 2014. godine za sve primitke koji �e se ispla�ivati nakon tog datuma (uklju�uju�i i pla�u za prosinac 2013.) obvezna je primjena obrasca JOPPD, �to je propisano i izmjenom i dopunom Pravilnika o porezu na dohodak (NN 79/13). Rije� je o novom sustavu prikupljanja podataka, odnosno zajedni�kom projektu Porezne uprave Ministarstva financija i Sredi�njeg registra osiguranika (REGOS). U novom obrascu JOPPD koji �e zamijeniti dosada�nje obrasce ID, IDD, ID-1, IP i R-Sm, uz oporezive primitke iskazivat �e se i odre�eni neoporezivi primici, primjerice prijevozni tro�kovi, prehrana, smje�taj, dnevnice, terenski dodaci, uporaba privatnog automobila i sl. Za ve�inu oporezivih primitaka obrazac �e se podnositi istovremeno s obra�unom i isplatom primitaka (osim propisanih iznimaka), a za neoporezive primitke najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Novi obrazac zahtjeva da obra�un ispla�enih neoporezivih primitaka bude u knjigovodstvu najkasnije 5. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Nova pravila u sustavu poreza na dohodak (12.11.2013.) | |||||||||||||||
Od 1. sije�nja �ekaju nas nova pravila u sustavu poreza na dohodak | |||||||||||||||
od 1. sije�nja �ekaju nas nova pravila u sustavu poreza na dohodak. Jedna od novina bit �e i ta da sve fizi�ke osobe koje uz redovne prihode ostvare dodatan prihod putem ugovora o djelu, autorskog ili honorarnog ugovora moraju podnositi godi�nju prijavu poreza na dohodak. Budu�i da je do�lo do izmjene na tr�i�tu rada, kako samih propisa kojima se ure�uje ravnopravna tematika, tako i trenda zapo�ljavanja, te sve vi�e kompanija pribjegava izdvajanju sporednih poslovnih funkcija te se fizi�ke osobe zapo�ljavaju samo privremeno od projekta do projekta ili prema kratkoro�nim potrebama na ugovor o djelu i sli�no, javila se potreba da se izjedna�i postupak oporezivanja svih primitaka koji se ostvari vlastitim radom neovisno o pravnom odnosu izme�u isplatitelja i osobe koja je rad obavila, obja�njenje je Ministarstva financija. Sukladno ovome, godi�nju poreznu prijavu morat �e podnositi i svi oni radnici te umirovljenici kojima se zakonom o povremenim poslovima otvara mogu�nost dodatne zarade na jednostavnim povremenim i dodatnim poslovima. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Okvirni kredit ( dozvoljeni (18.10.2013.) | |||||||||||||||
U slu�aju blokade Va�eg ra�una sredstva okvirnog kredita ne�e se mo�i koristiti. | |||||||||||||||
U skladu sa Zakonom o provedbi ovrhe na nov�anim sredstvima, od 30. rujna 2013. ukinut �e se naplata ovrhe iz sredstava okvirnog kredita. Ovrhe �e se od tada napla�ivati isklju�ivo iz pozitivnog stanja na Va�em ra�unu, a u slu�aju nedostatnosti sredstava ovrha se ne�e izvr�iti, neovisno o iznosu neiskori�tenoga okvirnog kredita. U slu�aju blokade Va�eg ra�una sredstva okvirnog kredita ne�e se mo�i koristiti.
| |||||||||||||||
Ustavni sud ukinuo je odredbe o oporezivanju dividendi (17.10.2013.) | |||||||||||||||
Odlukom Ustavnog suda RH ukida se �l. 16. �ije odredbe su nalagale retrogradno oporezivanje porezom na dohodak od kapitala primitke s osnove ispla�ene dividende i udjele u dobiti ostvarene nakon 31. 12. 2000. | |||||||||||||||
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I/4763/2012 od 18. rujna 2013. ukida se �l. 16. st. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 22/12.) �ije odredbe su nalagale retrogradno oporezivanje porezom na dohodak od kapitala primitke s osnove ispla�ene dividende i udjele u dobiti ostvarene nakon 31. 12. 2000. (prema na�elu blagajne po stopi od 12%). I ako Odluka Ustavnog suda nagla�ava da nema 'ustavnopravno prihvatljivog, objektivnog i razumnog opravdanja� za povratno oporezivanje poreznih obveznika za vrijeme kad su bili zakonski oslobo�eni pla�anja poreza na dividende i udjela u dobiti te da je pravo svakog pravnog subjekta da u trenutku dono�enja poslovnih odluka zna kojim �e se poreznim zahvatima javna vlast umije�ati u njegov ostvareni dohodak, odnosno koja je i kakva mu je zakonom utvr�ena porezna obveza. Na �alost na� je dojam da ukidanjem spornog �lanka nije postignuta takva namjera. Naime, i bez spornog �lanka 16. st. 3. Zakona o izmjenama�.(Nar. nov. br. 22/12.) koji je Ustavni sud ukinuo, porezom na dohodak od kapitala po stopi od 12% i dalje se oporezuju svi ispla�eni primitci s osnove dividendi i udjela u dobiti ostvareni nakon 31. prosinca 2000. U trenutku pisanja ove vijesti Vlada RH i Hrvatski Sabor raspravljaju o Izmjenama Zakona o porezu na dohodak pa izme�u ostaloga i ovoj tematici. O�ekujemo da �e izmjene Zakona o porezu na dohodak biti uskla�ene s Odlukom Ustavnog suda o neoporezivanju dividendi i udjela u dobiti zara�enoj u razdoblju 2005. do 2012. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Zdravstveno osiguranje djece prema novom Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (26.9.2013.) | |||||||||||||||
Ne propustite krajnji rok za osiguranje djece starije od 18 godina na redovnom �kolovanju | |||||||||||||||
Sukladno novom Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80 od 28.6.2013.) svi redoviti u�enici srednjih �kola te redoviti studenti visokih u�ili�ta koji su navr�ili 18 godina �ivota vi�e se ne smatraju djecom i nisu obvezno zdravstveno osigurani preko nositelja osiguranja (roditelja) nego imaju obvezu prijaviti se na HZZO (temeljem potvrde obrazovne ustanove) kako bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje. U protivnom gube status osigurane osobe. Rok za prijavu je: �za srednjo�kolce 30 dana od dana isteka �kolske godine, a to je 30.9. �za studente 30 dana od dana isteka akademske godine, a to je 31.10. Napominjemo da poslodavci nemaju obvezu odjavljivanja djece osigurane preko njihovih radnika. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Postupanje s radnim knji�icama nakon 1. srpnja 2013. (9.7.2013.) | |||||||||||||||
Zamjena radne knji�ice - elektroni�ki zapis i potvrda | |||||||||||||||
U nastavku Vam donosimo odgovore na naj�e��a pitanja i situacije oko zamjena radnih knji�ica: 1. Treba li poslodavac zaklju�iti radnu knji�icu s 30. lipnja 2013. prije nego je vrati radniku, prema odredbi �lanka 299. stavka 2. ZR-a te radi li se odjava na mirovinsko osiguranje? Ne. Poslodavac ne zaklju�uje radnu knji�icu s 30. lipnja 2013. jer radni odnos nije prestao niti uspostavlja prijavu o prestanku osiguranja. 2. Da li radnik mo�e donijeti odluku da se njegova radna knji�ica i dalje pohranjuje kod trenutnog poslodavca uz njegovu suglasnost? Budu�i da ZR propisuje da poslodavac mora radniku vratiti njegovu radnu knji�icu u roku od tri mjeseca, po�ev�i od 1. srpnja 2013., mogu�e je da radna knji�ica i dalje bude pohranjena kod poslodavca, ako poslodavac pristaje na to, uz uvjet da je radnik izri�ito potpisao izjavu da je upoznat s obvezom poslodavca o vra�anju radne knji�ice radniku, ako radnik �eli i dalje da je ona pohranjena kod poslodavca. U tom slu�aju poslodavac �e pohraniti takvu izjavu radnika u svojim evidencijama te provesti precrtavanje rubrika u radnoj knji�ici radnika kada mu prestaje radni odnos kod tog poslodavca. 3. Radnik je na nepla�enom dopustu koji mu je odobrio poslodavac. Zaprima li poslodavac nakon prestanka mirovanja radnog odnosa (radnik se vra�a 15. srpnja 2013.) njegovu radnu knji�icu ili ga samo prijavljuje na mirovinsko osiguranje? Poslodavac nakon 1. srpnja 2013. ne zaprima radnu knji�icu radnika jer navedenog dana prestaju va�iti odredbe �lanka 291. ZR-a � radna knji�ica se ukida, ve� je obvezan samo uspostaviti prijavu o po�etku osiguranja. 4. Gdje nezaposlena osoba mo�e upisati odnosno evidentirati podatak o ste�enoj stru�noj spremi budu�i da vi�e ne postoji radna knji�ica? Ste�ena stru�na sprema evidentira se u Hrvatskom zavodu za zapo�ljavanje u trenutku kad se osoba tamo prijavi. Ste�enu stru�nu spremu mogu�e je evidentirati i u ovom Zavodu na na�in da se podru�noj slu�bi/uredu dostavi na uvid odgovaraju�a dokumentacija o ste�enoj stru�noj spremi (diploma, svjedod�ba�). 5. Osoba je osigurana na mirovinsko osiguranje kao obrtnik. Po�etak osiguranja upisala je u radnu knji�icu nadle�na podru�na slu�ba mirovinskog osiguranja prema odredbama Pravilnika o radnoj knji�ici i koja se nalazi podru�noj slu�bi/uredu. Je li Zavod obvezan do 30. rujna 2013. vratiti radne knji�ice samostalnim obveznicima doprinosa koje se nalaze u Zavodu i precrtati sve nepopunjene rubrike u radnoj knji�ici? Ne. Obveza vra�anja radne knji�ice odnosi se na radnike koji su zaposleni kod poslodavca. Na osobni zahtjev obrtnika (kao i bilo kojeg samostalnog obveznika doprinosa) Zavod je du�an vratiti radnu knji�icu. 6. �to u�initi kada radnik ne �eli preuzeti knji�icu? U tom slu�aju poslodavac je du�an radnu knji�icu radnika dostaviti podru�noj slu�bi/uredu Zavoda prema mjestu prebivali�ta radnika. 7. Je li poslodavac koji s osobama ima sklopljen pisani ugovor o stru�nom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa prema odredbama Zakona o poticanju zapo�ljavanja tako�er obvezan postupiti prema odredbi �lanka 299. stavka 2.i 3. ZR-a? Da, poslodavac je i navedenim osobama obvezan vratiti radnu knji�icu. 8. Osiguranik je sklopio ugovor o radu s poslodavcem 20. srpnja 2013. Prethodni radni odnos prestao je 31. svibnja 2009. Na koji na�in poslodavcu dokazuje postojanje prethodnog sta�a osiguranja (radnog odnosa) koji je osiguraniku bitan zbog ostvarivanja prava prema Pravilniku o radu? Vezano uz prethodna razdoblja osiguranja, radnik mo�e poslodavcu prilo�iti sljede�u dokumentaciju: a) radnu knji�icu koja je i nadalje javna isprava za razdoblja upisa do 30. lipnja 2013. b) potvrdu o podacima evidentiranim u mati�noj evidenciji Zavoda koju Zavod na osobno tra�enje osiguranika izdaje na �alterima podru�nih slu�i /ureda Zavoda c) elektroni�ki zapis (kad je osiguranik podnio zahtjev u elektroni�kom obliku preko korisni�kih stranica Zavoda). 9. Radnik je poslodavcu dostavio elektroni�ki zapis. Kako poslodavac mo�e provjeriti vjerodostojnost navedenog zapisa? Poslodavac mo�e provjeriti vjerodostojnost elektroni�kog zapisa o�itavanjem bar-koda ili upisom broja ispod bar-koda te upisom kontrolnog broja u predvi�ena polja za to na internetskoj stranici Zavoda. 10. Osiguranik je u radnom odnosu od 3. srpnja 2013. u Republici Hrvatskoj. Prethodni sta� u trajanju od 7 godina ostvario je u Republici Austriji. Gdje i na koji na�in mo�e evidentirati navedeno razdoblje zaposlenja u inozemstvu radi ostvarivanja odre�enih prava na temelju postoje�eg radnog odnosa? Do 30. lipnja 2013. podatke o zaposlenju u inozemstvu (zbog evidencije) upisivala je nadle�na podru�na slu�ba Zavoda u radnu knji�icu prema �lanku 14. Pravilnika o radnoj knji�ici (NN, broj 14/96.). Budu�i da se od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ne primjenjuju odredbe Pravilnika o radnoj knji�ici, Zavod vi�e ne upisuje podatke o zaposlenju u inozemstvu u radnu knji�icu. Osiguraniku �e se na njegov zahtjev izdati posebna potvrda o razdobljima osiguranja navr�enim u inozemstvu, u skladu s valjanom dokumentacijom stranih nositelja kojom raspola�e Zavod ili je predo�i osiguranik. Ako takva dokumentacija ne postoji, osiguranika �e se uputiti da pokrene postupak utvr�ivanja razdoblja osiguranja navr�enih u inozemstvu te �e mu potvrdu biti mogu�e izdati nakon provedenog postupka. 11. Osoba je nezaposlena, ima radnu knji�icu i �eli saznati kako �e "dobiti" e-radnu knji�icu? Radna knji�ica i nadalje je javna isprava koja dokazuje radno-pravni status osobe do 30. lipnja 2013. Pojam "e-radna knji�ica" odnosi se na odre�ene strukturirane podatke u elektroni�kom obliku, vezano uz radno-pravni status osiguranika koji se prikazuju na potvrdama i elektroni�kom zapisu, a ne odnosi se na fizi�kog nositelja podataka (kartica i sl.). Potvrdom ili elektroni�kim zapisom prikazuje se radno-pravni status osiguranika. Osoba koja �eli elektroni�ki zapis mora posjedovati korisni�ko ime i lozinku za pristup svojim osobnim podacima na web portalu Zavoda na kojem je omogu�eno podno�enje zahtjeva za izdavanje zapisa u elektroni�kom obliku. Zahtjev za dodjelu korisni�kog imena i lozinke mo�e se podnijeti u bilo kojoj podru�noj slu�bi, uredu, odnosno ispostavi Zavoda ili u Sredi�njoj slu�bi u Zagrebu. Zahtjev se mo�e predati isklju�ivo osobno ili po�tom. 12. Kako �e se i na koji na�in voditi elektroni�ka evidencija radnika u mirovinskom osiguranju? Mora li tvrtka popuniti neku dokumentaciju ili zahtjev s podacima o zaposlenima i to poslati u mirovinsko osiguranje? Kako �emo prijavljivati i odjavljivati radnike? Zavod vodi mati�nu evidenciju radnika u mirovinskom osiguranju u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, na temelju prijava koje dostavlja poslodavac. Nije potrebno dostavljati nikakvu dokumentaciju niti zahtjev. Poslodavci su i dalje du�ni prijavljivati radnike na propisanim prijavama i u tom dijelu poslovanja nema nikakvih promjena. 13. U radnoj knji�ici poslodavac mo�e vidjeti povijest zapo�ljavanja svojih radnika, koliko dugo su se zadr�ali na kojem radnom mjestu, jesu li imali prekid i sl. Ho�e li sada sve to biti u elektroni�koj evidenciji i ako da, tko �e biti zadu�en za unos povijesnih podataka? Ho�e. Zavod vodi mati�nu evidenciju o obveznicima i njihovim radnicima od 1970. godine, ali raspola�e i podacima za prethodna razdoblja. Poslodavac mo�e ranija razdoblja osiguranja (do 30. lipnja 2013.) utvrditi uvidom u radnu knji�icu ili mu radnik mo�e dostaviti elektroni�ki zapis ili potvrdu. Na osobni zahtjev osiguranika Zavod �e izdavati: Elektroni�ki zapis Da bi se izradio elektroni�ki zapis potrebno je da podnositelj zahtjeva posjeduje korisni�ko ime i lozinku za pristup svojim osobnim stranicama, na web portalu Zavoda na kojem mu je omogu�eno podno�enje zahtjeva za izdavanje elektroni�kog zapisa. Elektroni�kom zapisu mo�e se pristupiti s korisni�kih stranica Zavoda, a zapis se mo�e podnositelju zahtjeva uputiti na e-mail adresu navedenu u zahtjevu. Vjerodostojnost elektroni�kog zapisa mo�e provjeriti preko internetskog servisa Zavoda, na temelju kontrolnih podataka kojima je opremljen. Potvrdu Na zahtjev osiguranika (na �alteru Zavoda) izra�uje se potvrda. Potvrdu potpisuje i ovjerava radnik Zavoda. Pretpostavka za izdavanje takve potvrde je da se osiguranik identificira osobnom iskaznicom i OIB-om. Takve potvrde izdaju se u svim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama HZMO-a (ispostave, podru�ni uredi, podru�ne slu�be). Ovako izdane potvrde izdavat �e se kori�tenjem osobnog ra�unala i spremati u novoosnovani e-arhiv Zavoda. 14. Da li je poslodavac du�an radnike uputiti na koji na�in �e oni postupiti sa svojom radnom knji�icom, na primjer da moraju u odre�enom roku oti�i u nadle�na tijela koja �e prepisati podatke iz radne knji�ice u elektronsku bazu podataka, ili �e se ti podaci povla�iti iz evidencije Zavoda, te radnik, odnosno poslodavac nema nikakve obveze? Budu�i da je radna knji�ica i dalje javna isprava i da se njome mo�e dokazivati radno-pravni status, radnike je potrebno upozoriti da ne uni�tavaju ili bacaju svoju radnu knji�icu. Radnike nije potrebno upu�ivati u nadle�na tijela radi upisa podataka iz radne knji�ice jer, na zahtjev osiguranika, Zavod izdaje potvrdu/elektroni�ki zapis o ravnopravnom statusu osiguranika. Ako osiguranik smatra da prikazani podaci nisu to�ni, odnosno da su nepotpuni ima pravo pokretanja postupka za izmjenom ili dopunom podataka u evidencijama Zavoda na propisani na�in. 15. Kako �e poslodavac dostaviti (i u kojem obliku) podatke o trenuta�no zaposlenim radnicima u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje? Poslodavci od 1. srpnja 2013. nemaju nikakvih dodatnih obveza za dostavljanje podataka u Zavod jer Zavod raspola�e podacima o poslodavcima i njihovim radnicima. Kao �to je ve� navedeno u odgovoru na pitanje pod br. 11., poslodavac i dalje prijavljuje i odjavljuje svoje radnike na temelju propisanih prijava i tu, za sada, nema nikakvih promjena. 16. �to se ti�e prijava radnika - ho�e li �e se od sada svaka prijava/odjava/promjena obavljati elektroni�kim putem? U postupku prijave radnika u Zavod za sada se ni�ta ne mijenja, odnosno prijave se i nadalje mogu podnositi u nadle�nim podru�nim slu�bama/uredima Zavoda i kori�tenjem usluge e-prijava, u propisanim rokovima i u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. 17. Kako �e se osiguranik zapo�ljavati od 1. srpnja 2013. jer vi�e ne�e biti radne knji�ice? Na koji na�in �e se dokazivati stru�na sprema i sta� u slu�aju kad kod jednog poslodavca prestaje ugovor o radu s danom 30. lipnja 2013., a od 1. srpnja zapo�ljava se kod novog poslodavca? Poslodavac s kojim osiguranik prekida radni odnos s danom 30. lipnja 2013. du�an je upisati u radnu knji�icu datum prestanka rada 30. lipnja 2013. te precrtati sve ostale prazne rubrike, a radnu knji�icu vratiti osiguraniku, uz odluku o prekidu ugovora o radu. Tu �injenicu du�an je na propisanoj prijavi (M-2P) dojaviti Zavodu. Kod novog poslodavca stru�na sprema mo�e se dokazivati predo�enjem radne knji�ice (jer je ona javna isprava za sve �injenice i podatke upisane do 30. lipnja 2013.), izvornom dokumentacijom kojom se potvr�uje zavr�ena �kola (svjedod�be, diplome, potvrde iz �kole i sl.). Poslodavac je du�an uspostaviti prijavu na osiguranje u Zavodu na propisanoj tiskanici (M-1P). FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Naj�e��a pitanja i odgovori u vezi novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (9.7.2013.) | |||||||||||||||
Naj�e��a pitanja i odgovore u vezi novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost nakon 01. srpnja 2013. godine pro�itajte na stranicama Porezne uprave - link | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
Isplata pla�e obvezno na teku�i ili �tedni ra�un � od 5.7.2013. (3.7.2013.) | |||||||||||||||
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je objavljen u Nar. nov., br. 79 od 27.6.2013. do�lo je do niza promjena. Bitne novine za svakodnevno poslovanje ukratko navodimo u nastavku | |||||||||||||||
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je objavljen u Nar. nov., br. 79 od 27.6.2013. do�lo je do niza promjena. Bitne novine za svakodnevno poslovanje ukratko navodimo u nastavku Isplate na �iro, teku�i ra�un i u gotovini � od 5.7.2013. 1. Teku�i ili �tedni ra�un: - pla�a, poduzetni�ka pla�a, primici izaslanih radnika, primici �lanova predstavni�kih i izvr�nih tijela za rad u tim tijelima (primici od nesamostalnog rada � �l. 14. Zakona), - dividende i udjeli u dobiti uklju�uju�i i neoporezive do 12.000 kn godi�nje, kamate (primici od kapitala � �l. 30. Zakona), - �ivotno, dobrovoljno mirovinsko osiguranje (primici od osiguranja � �l. 31. Zakona), - primici po osnovi otu�enja financijske imovine, - naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom IZNAD 1.600 kn mjese�no po pojedinom isplatitelju, - primici u�enika i studenata na redovnom �kolovanju za rad preko u�eni�kih i studentskih udruga, - stipendije u�enicima i studentima za redovno �kolovanje na srednjim, vi�im i visokim �kolama i fakultetima do 1.600 kn mjese�no, - stipendije koje slu�e za pokri�e stvarnih tro�kova �kolovanja (�kolarina, prijevoz, smje�taj, prehrana, knjige, zdravstveno osiguranje i sl.), - sportske stipendije do 1.600 kn mjese�no, - nagrade za sportska ostvarenja do 20.000 kn godi�nje, - naknade sporta�ima amaterima do 1.600 kn mjese�no. 2. Gotov novac (nov�anice i kovanice): - mirovine, - neoporezive naknade pla�e (za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprije�enosti za rad, pripadnicima civilne za�tite, za vrijeme vojne vje�be i sl.), - nagrade nerezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetni�kim i drugim natjecanjima u RH ako je neizvjestan pobjednik natjecanja, - primici djece od obavljanja sezonskih poslova, - socijalne potpore, doplatak za djecu, nov�ani primici za opremu novoro�enog djeteta, potpore zbog elementarnih nepogoda, kamate na kunsku, deviznu �tednju, obiteljske mirovine, dr�avne nagrade, itd. (primici koji se ne smatraju dohotkom � �l. 9. Zakona), - nagrade u�enicima na praksi do 1.600 kn mjese�no, nagrade u�enicima i studentima na natjecanjima, naknade �tete zbog posljedica nesre�e na radu (primici na koje se ne pla�a porez na dohodak � �l. 10. Zakona), - tro�kovi slu�benih putovanja, prijevoz na posao i s posla, dar djetetu do 600,00 kn godi�nje, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godi�nje (bo�i�nica, regres, i sl.), neoporezivi iznos otpremnina, jubilarne nagrade, terenski i pomorski dodatak, naknada za odvojeni �ivot (neoporezive naknade, potpore i nagrade radnicima � �l. 13. Pravilnika), - naknade za rad u svezi s izborom do 1.600 kn po odr�anom izboru, - naknada za otkup sekundarnih sirovina i otpada koje se smatraju osobnom imovinom DO 1.600 kn mjese�no po pojedinom isplatitelju, - ugovoreni dnevni iznos pla�e sezonskom radniku u poljoprivredi. 3. �iro ra�un: - e primici fizi�kih osoba temeljem darovanja za zdravstvene potrebe, - drugi dohodak, - primici samostalnih djelatnosti. Osobe na stru�nom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa � od 5.7.2013. 1. Neoporezivo se mogu isplatiti: - e tro�kovi slu�benih putovanja (dnevnice, prijevozni tro�kovi, tro�kovi no�enja), - naknade tro�kova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, - naknade tro�kova prijevoza na posao i s posla me�umjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, - naknade za kori�tenje privatnog automobila u slu�bene svrhe do 2,00 kn po prije�enom kilometru, - terenski dodatak u zemlji do 170,00 kn dnevno, - terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kn dnevno, - pomorski dodatak do 250,00 kn dnevno, - pomorski dodatak na brodovima me�unarodne plovidbe do 400,00 kn dnevno, - naknade za odvojeni �ivot od obitelji do 1.600,00 kn mjese�no, - dnevnice za slu�bena putovanja per diem u ukupnom iznosu. Per diem dnevnice neoporezive u punom iznosu - od 5.7.2013. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Provjera valjanosti hrvatskih PDV identifikacijskih brojeva putem web servisa Europske komisije (3.7.2013.) | |||||||||||||||
Obavje�tavamo porezne obveznike kako je omogu�ena provjera valjanosti hrvatskih PDV identifikacijskih brojeva putem web stranice http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/. | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
Oznake R-1 i R-2 na ra�unima od 1. srpnja 2013. (1.7.2013.) | |||||||||||||||
Obveznici poreza na dobitak koji su u sustavu PDV-a, od 1. srpnja 2013. vi�e nemaju obveze isticanja oznake R-1 na ra�unu | |||||||||||||||
Za obveznike poreza na dodanu vrijednost koji su obveznici poreza na dohodak obveza obra�una PDV-a do 1. sije�nja 2015. i dalje nastaje kada je primljena ili napla�ena naknada za isporu�ena dobra i obavljene usluge. To se pravilo ne mo�e primijeniti za isporuke unutar Europske unije, ve� samo u RH. Prema �l. 197. st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koji je objavljen u Narodnim novinama broj 79/13. obveznici poreza na dohodak koji su u sustavu PDV-a na ra�unima trebaju navesti oznaku R-2, a pretporez mogu odbiti u obra�unskom razdoblju u kojem je ra�un pla�en. Uz oznaku R-2, ti porezni obveznici prema �l. 139. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost na ra�unu trebaju navesti i napomenu �obra�un prema napla�enoj naknadi�. Obveznici poreza na dobitak koji su u sustavu PDV-a, od 1. srpnja 2013. vi�e nemaju obveze isticanja oznake R-1 na ra�unu, no mi�ljenja smo da poduzetnici (dobita�i), koji na ranije tiskanim obrascima ra�una, istaknu oznaku R-1 ne�e biti u prekr�aju. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (26.6.2013.) | |||||||||||||||
Obavje�tavamo da u roku od 8 dana od dana objave u �Narodnim novinama� na snagu stupa Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak | |||||||||||||||
Obavje�tavamo da u roku od 8 dana od dana objave u �Narodnim novinama� na snagu stupa Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak kojim �e, izme�u ostalog, biti propisano: - isplate na ra�un Novim Pravilnikom se propisuju i nove odredbe o obvezi isplate primitaka na ra�un poreznog obveznika ili fizi�ke osobe, te se u bitnome isti�e da s po�etkom primjene navedenog Pravilnika (u roku 8 dana od dana objave u Narodnim novinama) isplatitelji: � primitaka po osnovi nesamostalnog rada, � primitaka od kapitala, � primitaka od osiguranja, � primitaka po osnovi otu�enja financijske imovine, ne�e vi�e mo�i te primitke isplatiti fizi�kim osobama u gotovini ve� samo na ra�un kod banke (�iro, teku�i ili �tedni ra�un). FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Postupanje s radnim knji�icama nakon 1. srpnja 2013. (26.6.2013.) | |||||||||||||||
Dana 1. srpnja prestaje va�iti radna knji�ica kao javna isprava. Obveza je poslodavca da najkasnije do 1. listopada 2013. radniku vrati radnu knji�icu. | |||||||||||||||
Postupanje s radnim knji�icama nakon 1. srpnja 2013.
Dana 1. srpnja prestaje va�iti radna knji�ica kao javna isprava. Obveza je poslodavca da najkasnije do 1. listopada 2013. radniku vrati radnu knji�icu. Prije izvr�enja povrata radne knji�ice, ovla�tena osoba poslodavca du�na je u radnoj knji�ici radnika precrtati sve nepopunjene rubrike uz potpis i pe�at, te isto evidentirati u rubriku �Bilje�ke�.
Radna knji�ica se ne zaklju�uje s danom povratka iste radniku, nego se ostavlja otvoren sta� kod zadnjega poslodavca. U Bilje�ke trebalo bi upisati tekst: Temeljem �l. 299. st. 2. Zakona o radu, prije vra�anja radne knji�ice radniku, u radnoj knji�ici precrtane su sve nepopunjene rubrike. Pe�at Potpis Mogu�e je da prije vra�anja radne knji�ice radnicima, nekima od njih prestane ugovor o radu. U tom slu�aju tako�er se vi�e ne upisuje prestanak rada u radnu knji�icu, budu�i da je ona kao javna isprava prestala va�iti 1. srpnja 2013. Tom radniku �e se, kao i ostalim radnicima koji nastavljaju radni odnos, samo precrtati prazne rubrike i staviti prednja napomena. Koji �e dokument zamijeniti radnu knji�icu do dono�enja podzakonskog akta? Radnom knji�icom vra�enom radniku, radnik se mo�e koristiti u svrhu dokazivanja u postupcima utvr�ivanja prava iz mirovinskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja u slu�aju nezaposlenosti. Ako za te potrebe radnik mo�e dokazivati odre�ene �injenice radnom knji�icom, ne vidimo nikakvu zaprjeku da do izdavanja elektronskog zapisa, osoba koja se zapo�ljava te �injenice mo�e dokazivati radnom knji�icom i kod novoga poslodavca. Me�utim, ako mu je kod prethodnog poslodavca radni odnos prestao nakon 1. srpnja 2013., taj podatak ne�e biti upisan u radnoj knji�ici, a novom poslodavcu mo�e biti va�an zbog, primjerice, utvr�ivanja ukupnog radnog sta�a, zbog dodatka na pla�u, ili utvr�ivanja je li radnik kod prethodnog poslodavca ostvario pravo na puni ili razmjeran dio godi�njeg odmora. U tom slu�aju novi poslodavac mo�e tra�iti od radnika potvrdu prethodnog poslodavca o vrsti poslova koje je radnik obavljao i trajanju radnog odnosa. Naime, svi poslodavci su u obvezi prema �l. 124. ZR-a u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti radniku sve isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. U potvrdi o zaposlenju, osim podataka o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, poslodavac ne smije nazna�iti ne�to �to bi radniku ote�alo sklapanje novog ugovora o radu. Primjer potvrde o zaposlenju (�l. 124. st. 2. ZR-a) mo�ete prona�i pod OBRASCI / PLA�E Neizdavanje potvrde, odnosno izdavanje potvrde protivno ZR-u sankcionirano je kao najte�i prekr�aj, za kojeg je propisana nov�ana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kn. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Porezni leksikon (12.6.2013.) | |||||||||||||||
�to trebate znati prije 1. srpnja | |||||||||||||||
Porezni leksikon . Stjecanje . - uvoz iz zemalja EU s ulaskom u Uniju postajestjecanje dobara i usluga. Isporuka . - izvoz u zemlje EU s ulaskom u Uniju postaje isporuka dobara i usluga. Tre�e zemlje/podru�ja . - zemlje koje nisu dio EU odnosno podru�ja dr�ava �lanica koja su izuzeta iz podru�ja EU. Uvoz/izvoz . - nabava/prodaja dobara i usluga iz tre�ih zemalja i tre�ih podru�ja. PDV identifikacijski broj . - Dobivanje ovoga broja, koji se sastoji od OIB-a s predznakom "HR", preduvjet je za poslovanje na tr�i�tu EU. Tijekom lipnja Porezna uprava �e ga dodijeliti svima za koje zna da posluju na tr�i�tu EU, a ostali ga trebaju zatra�iti. Broj Porezna uprava razmjenjuje s drugim dr�avama �lanicama putem sustava VIES-a. VIES . - (VAT Information Exchange System) Sustav za prijenos informacija o valjanosti PDV identifikacijskih brojeva te o isporukama dobara i usluga unutar EU. Svaki poduzetnik prije ispostavljanja fakture mora provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja svog partnera na stranici http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies. . Prag stjecanja . - odnosi se na poduzetnike iz Hrvatske koji nisu u sustavu PDV-a. Kada prije�e vrijednost stjecanja od 77.000 kuna, poduzetnik koji je do tada PDV pla�ao u dr�avi prodavatelja (na fakturi) mora od Porezne uprave zatra�iti PDV identifikacijski broj kao tzv. mali porezni obveznik i sam �e si morati obra�unati PDV u Hrvatskoj, ali ne�e imati pravo na odbitak pretporeza. Prag isporuka. - Ako prodavatelj iz neke od zemalja �lanica EU prije�e prag isporuke od 270.000,00 kuna (tijekom protekle ili teku�e godine), onda se taj prodavatelj treba registrirati kao obveznik PDV-a u Hrvatskoj. Isporu�itelji iz Hrvatske moraju voditi ra�una o tome kad �e prije�i prag isporuka u drugoj zemlji �lanici. Povremeni porezni obveznik koji prije�e prag stjecanja . - status povremenog poreznog obveznika ne zna�i biti obveznik PDV-a: takav poduzetnik, naime, i dalje ne zara�unava PDV na svojim fakturama i nema pravo na pretporez. Ako �eli obra�unavati PDV kao pretporez, poduzetnik se mora prvo registrirati kao >B>pravi obveznik PDV-a. Povremeni porezni obveznik kupac automobila . - osobe (sve, i gra�ani i ministarstva i ustanove�) koje stje�u ili isporu�uju nova prijevozna sredstva (automobili, plovila i zrakoplovi). Zna�i, ako gra�anin kupi novi automobil (do 6 mjeseci i do 6000 prije�enih kilometara) u Njema�koj obvezan je u Hrvatskoj platiti PDV. Da bi mogao registrirati vozilo sam mora podnijeti prijavu Poreznoj upravi u roku od 10 dana od dana stjecanja i platiti PDV. Izvor: Porezna uprava. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU (13.6.2013.) | |||||||||||||||
Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU, a pravilnika jo� nema na vidiku. Prilagodba, osim vremena, nosi i zna�ajne tro�kove. | |||||||||||||||
Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU, a pravilnika jo� nema na vidiku. Prilagodba, osim vremena, nosi i zna�ajne tro�kove. Obra�unska kategorija za PDV kod uvoza iz tre�ih zemalja ne�e biti u primjeni dok ne bude gotov pravilnik, ka�e ravnateljica Porezne uprave Nada �avlovi� Smiljanec. Kod stjecanja robe iz EU (termine izvoz i uvoz zamjenjuje stjecanje i isporuka!) PDV ne�e trebati uplatiti ve� ga samo obra�unati. S Europskom unijom trguje ukupno oko 22.800 hrvatskih poduzetnika, me�u kojima je 7000 izvoznika i 21.000 uvoznika, pokazuju podaci za 2011. i 2012. godinu. Svi oni moraju se do 1. srpnja pripremiti za promjene u sustavu obra�una PDV-a, ali porezni savjetnici upozoravaju kako je malo tko zaista spreman, prije svega zbog ka�njenja novih propisa. Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren: Vlada je kona�ni prijedlog zakona usvojila i u saborsku proceduru poslala krajem svibnja, pa je tek 11. lipnja bio na dnevnom redu. Pravilnika, koji bi trebao urediti niz pitanja, jo� nema ni na vidiku; objavljeni novi obrasci koji bi trebali biti u primjeni jo� nose oznaku nacrt, a PDV identifikacijske brojeve, bez kojih poduzetnici ne mogu ispostavljati fakture nakon 1. srpnja, Porezna uprava tek mora donijeti i zavesti u europskom sustavu razmjene podataka VIES-u. Osnovne promjene koje donosi novi Zakon o PDV-u su, naravno, poznate. Me�utim, unato� tome �to Porezna uprava gotovo na dnevnoj bazi objavljuje nove informativne dokumente, a njeni du�nosnici hodo�aste po knjigovodstvenim seminarima, poduzetnicima i knjigovo�ama previ�e toga je jo� nejasno."Po mom mi�ljenju, nitko ili gotovo nitko nije spreman. Nije dobro da jo� danas mnogi poduzetnici imaju nejasno�e pa �e biti izlo�eni tome da u kratkom vremenu naprave prilagodbe u poslovanju". Iz tre�ih zemalja 38% uvoza . Tako �e do dono�enja pravilnika uvoznici iz tre�ih zemalja, na koje se odnosi 37,6 posto ukupnog uvoza, biti u lo�ijoj poziciji.Izvoz u zemlje koje �emo od 1. srpnja nazivati tre�im tr�i�tima iznosio je lani 30,1 milijardu kuna (41,7 posto ukupnog izvoza), a najve�e tr�i�te bila nam je BiH sa 9,2 milijarde kuna. Koraci za isporuku u EU: 1. Dobiti PDV identifikacijski broj od kupca. 2. Provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja kupca na stranici http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies. 3.a Ako je broj valjan izdati fakturu bez PDV-a. 3.b Ako broj nije valjan (ili ako kupac nema taj broj jer nije obveznik PDV-a) izdati fakturu s hrvatskim PDV-om. Isporuka kupcima koji nisu obveznici PDV-a. OPCIJA A - �ekati prag isporuke. �ekati dok ne prije�ete prag isporuke za odre�enu zemlju (u Sloveniji je to primjerice 35.000 eura) i do tada isporu�ivati fakture sa zara�unatim hrvatskim PDV-om, a nakon prelaska praga po sili zakona zatra�iti slovenski PDV identifikacijski broj i obra�unavati PDV po slovenskim stopama. OPCIJA B - Iskoristiti odmah ni�u stopu PDV-a. Odustati od praga isporuke i odmah zatra�iti slovenski PDV identifikacijski broj kako bi odmah iskoristili ni�u poreznu stopu i tako smanjili cijenu kupcu koji ne mo�e odbiti pretporez . Kako do povrata poreza iz EU? Hrvatski porezni obveznici mo�i �e tra�iti povrat PDV-a kojeg su im zara�unali porezni obveznici iz drugih dr�ava �lanica, a zahtjev za povrat podnosit �e preko elektroni�kog portala Porezne uprave. Prvo OIB. Kako stranom partneru pomo�i da nabavi PDV identifikacijski broj? U nizu slu�ajeva strani porezni obveznik morat �e se registrirati u Hrvatskoj, me�u ostalim i kad prije�e prag isporuka (270.000 kuna godi�nje). Strani porezni obveznici zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja podnose Podru�nom uredu Zagreb Porezne uprave. Porezni obveznici koji imaju sjedi�te u EU mogu u Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika - �to mo�e biti i njihov poslovni partner u Hrvatskoj. Prvo valja zatra�iti OIB za �to je potrebno osigurati akt o osnivanju (izvadak iz nadle�nog sudskog registra) koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovla�tenog sudskog tuma�a.. �iji se PDV pla�a. Kod B2B isporuka (izme�u dva poduzetnika) mjesto oporezivanja je mjesto sjedi�ta kupca (primatelja), a obra�unava se stopa PDV-a koja se primjenjuje u zemlji kupca. To u na�elu vrijedi i za usluge iako postoje iznimke. Za B2C isporuke mjesto oporezivanja je mjesto sjedi�ta isporu�itelja, ako primatelj nije registriran za potrebe PDV-a. . Intrastat - obveza izvje�tavanja za 20% izvoznika i uvoznika. Uz nove PDV obrasce i rokove izvje�tavanja, poduzetnici koji posluju na tr�i�tu EU od 1. srpnja dobivaju jo� jednu novu obavezu - sastavljanje Intrastat obrazaca kojima se prati robna razmjena na razini Unije. No, ovu �e obvezu imati samo tvrtke koje �e prije�i granicu od 1,7 milijuna kuna godi�nje vrijednosti primitaka i otprema u EU (od 1. srpnja prestaju vrijediti termini uvoza i izvoz za trgovinu s EU!). Va�no je napomenuti kako su obveznici izvje�tavanja - za koje se ve� zna da su pre�li ili da �e prije�i tu razinu - ve� dobili slu�benu obavijest o tome, kao �to �e biti i s novim obveznicima kada prije�u spomenuti prag.Dr�avni zavod za statistiku i Carinska uprava, koji �e prikupljati i obra�ivati Intrastat podatke. Jedan od poduzetnika je kazao da im je partner iz Austrije izrazio �u�enje zbog �ega uop�e od njih tra�e podatak o vrijednosti robe za oplemenjivanje. Za Intrastat se, primjerice, ne izvje�tava o robi besplatno nabavljenoj ili isporu�enoj kao komercijalni uzorak ili reklamni materijal, ali se izvje�tava se za besplatnu robu kao �to su donacije. Izvje�tava se za povrat i zamjenu robe bez naknade, ali se ne izvje�tava za popravak u garantnom roku. Ukoliko je roba namijenjena testiranju i vratit �e se u roku kra�em od dvije godine, tako�er se ne prijavljuje za Intrastat. Prenosimo vam skra�eni komentar Porezne savjetnice Diane Anti�i� FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Promjene koje donosi novi Zakon o PDV-u (10.6.2013.) | |||||||||||||||
Informacije obveznicima PDV-a - podru�nim uredima i ispostavama Porezne uprave | |||||||||||||||
Informacije obveznicima PDV-a - podru�nim uredima i ispostavama Porezne uprave Promjene koje donosi novi Zakon o PDV-u u odnosu na sada va�e�i Promjene navedene u nastavku temelje se na Kona�nom prijedlogu zakona o porezu na dodanu vrijednost. 1. Porezni obveznik Porezni obveznik, i nadalje je, poduzetnik koji ostvaruje prihode iznad 230.000,00 kn, onaj koji se na vlastiti zahtjev upisuje u sustav PDV-a te tijela dr�avne vlasti, tijela dr�avne uprave i sl. ako obavljaju gospodarsku djelatnost. Novost je da se povremenim obveznikom smatraju ostale osobe (sve, i gra�ani i ministarstva i ustanove�) koje stje�u ili isporu�uju nova prijevozna sredstva (automobili, plovila i zrakoplovi koji se smatraju novima do isteka roka ili prije�enih kilometara propisanih zakonom). Zna�i ako gra�anin kupi automobil (koji se smatra novim) u Njema�koj obvezan je u RH platiti PDV na stjecanje na na�in da sam podnosi prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava Poreznoj upravi u roku od 10 dana od dana stjecanja te platiti PDV da bi se mogla izvr�iti registracija. Ove osobe (osim gra�ana) smatraju se i povremenim obveznicima PDV-a za stjecanje dobara iz druge dr�ave �lanice ako prije�u prag stjecanja odnosno ako steknu dobra u vrijednosti ve�a od 77.000,00 kn. U tom slu�aju za daljnja stjecanja postaju porezni obveznici u RH. Kod ovih povremenih poreznih obveznika PDV-e se ne pla�a na carini ve� kroz podno�enje prijave Poreznoj upravi. 2. Porezna stopa Ostaje op�a stopa PDV-a 25%, uz primjenu sni�enih stopa 10% i 5%.Sve �to je bilo u 10% ostaje, osim dnevnih novina koje su svrstane u stopu od 5%. Po stopi od 10% pla�at �e se PDV na ulaznice za koncerte, �asopise za kulturu i umjetnost te za smje�taj na plovnim objektima nauti�kog turizma. Sve �to se oporezivalo po stopi 0% oporezivat �e se po stopi od 5%. 3. Porezna oslobo�enja U odnosu na danas propisana oslobo�enja: 1. Vi�e ne�e biti oslobo�eni samostalni umjetnici (pjeva�i, glumci, pjesnici..). Danas su oni oslobo�eni od PDV-a ne vode poslovne knjige ve� im se od ostvarenih honorara jedino upla�uje pripadaju�i porez na dohodak i prirez (po potrebi i doprinosi). Zna�i da oni prelaze na poslovne knjige ako su u protekloj godini imali vi�e od 230.000kn. 2. Vi�e nema oslobo�enja za vjerske zajednice (bile su oslobo�ene PDV-a pri uvozu) te za branitelje (bili su oslobo�eni PDV-a pri uvozu). 3. Oslobo�ene �e biti ustanove u kulturi, bolnice, i sli�ne ustanove koje djeluju bez namjere ostvarivanja dobiti. 4. Uvoz/izvoz izme�u dr�ava �lanica, prijava PDV i VIES sustav Ukidaju se fizi�ke granice i kontrola na njima te se stvara jedinstveno zajedni�ko tr�i�te bez fiskalnih granica. Uvoz i izvoz izme�u dr�ava �lanica EU se zamjenjuju pojmom stjecanje dobara i isporuka dobara unutar EU. To zna�i da kada me�usobno posluju poduzetnici na zajedni�kom tr�i�tu radi se o oslobo�enim isporukama. Te se isporuke kao oslobo�ene iskazuju na prijavi PDV-a, a istovremeno podnose i zbirne prijave kojima te stavke iskazuju po dr�avama �lanicama. Zato se propisuje rok za predaju PDV obrasca do 20. u mjesecu za prethodni mjesec (sada je rok zadnji dan u mjesecu) do kada se mora predati i zbirna prijava. Rok za pla�anje PDV-a ostaje isti do zadnjeg dana u mjesecu. Provjerena zbirna prijava do kraja mjeseca dostavlja se u VIES sustav, kako bi dr�ave �lanice napravile potrebne kontrole. VIES sustav predstavlja bazu podataka u kojoj dr�ave �lanice razmjenjuju podatke o poduzetnicima i njihovom poslovanju na zajedni�kom tr�i�tu, a sve radi kontrole oslobo�enih isporuka od PDV-a). Navedeno zna�i primjerice, ako se do sada u mjesecu travnju stjecalo dobro iz neke druge dr�ave prilikom prelaska carinske crte trebao se platiti PDV. Taj se PDV iskazivao za prijavu za mjesec travanj, a koja se podnosila do kraja mjeseca svibnja Poreznoj upravi. Podno�enjem te prijave porezni obveznik mogao je tra�iti povrat tog PDV-a koji se trebao ostvariti u narednih trideset dana. Nakon 1. srpnja u ovom slu�aju PDV koji treba obra�unati na stjecanje dobara iz EU �e se iskazati u istom razdoblju kada �e se mo�i ostvariti pravo na povrat PDV-a. Navedeno za porezne obveznike zna�i da �e taj PDV-e iskazivati isklju�ivo kao obra�unsku kategoriju �to �e znatno pobolj�ati njihovu likvidnost. Mijenja se i rok za podno�enje kona�nog obra�una PDV-a. Svi poduzetnici moraju ga ponijeti do kraja velja�e za prethodnu godinu ( danas taj rok imaju dohoda�i, dok obveznici poreza na dobit imaju rok do kraja travnja). Uvoz i izvoz kao pojam koji imamo danas, ostaje kod isporuka prema tre�im zemljama (koje nisu �lanice EU). Za te zemlje predvi�ena je mogu�nost da na temelju rje�enja Ministarstva financija prilikom uvoza fizi�ki ne upla�uju PDV, ve� da za njih to bude obra�unska kategorija. Za ovakvo postupanje nu�no je dono�enje Pravilnika �to zna�i da isto ne�e biti u primjeni odmah 01.07.2013. ve� kada bude donesen Pravilnik. Do dono�enja Pravilnika ostaje sve isto kao �to se primjenjuje danas. 5. PDV identifikacijski broj Na�i poduzetnici koji posluju na zajedni�kom tr�i�tu Europske unije moraju dobiti PDV identifikacijski broj (HR+OIB). Taj broj po slu�benoj du�nosti dodijelit �emo onima za koje znamo da danas posluju na tom tr�i�tu, a poslije po njihovom zahtjevu. Uvjet za poslovanje je da imaju taj broj jer se tada upisuju u VIES bazu te ih druge zemlje mogu kontrolirati. 6. Povrati PDV-a ino poduzetnicima Najve�i u�inak na prora�un o�ekuje se po zahtjevima za povrat PDV-a ino poduzetnika izdrugih dr�ava �lanica. Sada vra�amo PDV, ali samo poduzetnicima iz dr�ava s kojima imamo uspostavljenu uzajamnost (5 dr�ava). Radi se o poduzetnicima koji na podru�ju RH dobiju neki ra�un za svoju poduzetni�ku djelatnost. Podnose zahtjev za povrat PDV-a i Republika Hrvatska ga je du�na vratiti. 7. Povrati PDV-a iz drugih dr�ava �lanica tuzemnim poreznim obveznicima Hrvatski porezni obveznici mo�i �e tra�iti povrat PDV-a za isporuke koje im slu�e za obavljanje gospodarske djelatnosti, a koje su im zara�unali porezni obveznici iz drugih dr�ava �lanica. Zahtjev za povrat PDV-a hrvatski porezni obveznici podnositi �e preko elektroni�kog portala Porezne uprave �ime je pojednostavljen postupak podno�enja zahtjeva za povrat. 8.Ostale va�nije izmjene - PDV prema napla�enim naknadama (obrtnici) primjenjuje se do 31. prosinca 2014., zna�i od 01.01.2015. svi poduzetnici u PDV-u obra�unavaju PDV-a prema izdanim ra�unima - uvodi se pojam pojednostavljenih ra�una (iznosa do 700 kuna) s manjim brojem elemenata, a po kojem se ipak ostvaruje pravo na odbitak - kod oporezivanja nekretnina sve ostaje po istom, ali samo do 31.12.2014. - ukidaju se slobodne zone u fiskalnom smislu (danas se isporuka u slobodnu zonu smatrala izvozom) - uvodi se i reverse charge mehanizam u tuzemstvu, obrnuti postupak oporezivanja kada PDV obra�unava poduzetnik primatelj isporuke. Radi se primjerice u gra�evinarstvu kako bi se sprije�ilo kori�tenje pretporeza FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
PDV NAKON ULASKA U EUROPSKU UNIJU (6.5.2013.) | |||||||||||||||
U o�ekivanju ulaska u EU 01.07.2013. godine najavljen je novi Zakon o PDV-u | |||||||||||||||
U o�ekivanju ulaska u EU 01.07.2013. godine najavljen je novi Zakon o PDV-u koji bi tada
trebao stupiti na snagu. Tekst budu�eg zakona nije poznat u potpunosti, jer isti ne�e biti
donesen prije kraja svibnja ove godine, ali postoji Prijedlog Zakona, tako da mo�emo iznositi
samo osnovne naznake budu�eg zakona i polako se pripremati za promjene. Novi pojmovi U novom Zakonu pojaviti �e se pojmovi kao: 1) Tre�a zemlja � to je dr�ava koja se ne nalazi na podru�ju EU; 2) Tre�e podru�je � je dio podru�ja dr�ave �lanice EU koje je izuzeto iz EU; 3) Podru�je EU ili dr�ava �lanica ili podru�je dr�ave �lanice � odnosi se na dr�avu �lanicu EU. Novi pojmovi su i: stjecanje, prag stjecanja, te prag isporuka. �to je stjecanje? Stjecanje je nabava dobara i usluga u dr�avi �lanici EU. Do sada smo uvozili iz EU, a sada �emo stjecati. Novi pojam je uveden jer uvoz i dalje postoji, kada nabavljamo dobra i usluge iz tre�ih zemalja i tre�ih podru�ja (izvan EU). Temeljni princip oporezivanja PDV-om u prometu unutar EU, izme�u poduzetnika (B2B), jest da prodavatelj ne obra�unava PDV, ve� ga (sam sebi) obra�unava kupac u svojoj zemlji prilikom stjecanja. Dakle, sli�no kao i do sada. To vrijedi za nabavu dobara i usluga ukoliko je doma�i kupac obveznik PDV)a. Tako, ako doma�i poduzetnik nabavi robu iz npr. Slovenije, slovenski prodavatelj ne�e zara�unati PDV na fakturi, nego �e ga doma�i poduzetnik sam obra�unati po hrvatskim propisima. Potom �e u poreznoj prijavi obra�unani PDV iskazati kao pretporez. Dobra vijest u financijskom smislu jest da vi�e ne�e biti �prvo plati PDV, pa vrati�, ve� �e se pretporez na stjecanje samo obra�unski iskazivati na PDV prijavi. Isto tako, ukoliko doma�i poduzetnik isporu�i dobra ili usluge poduzetniku u npr. Sloveniji, ne�e zara�unati PDV na fakturi. Uvjet za navedeno porezno oslobo�enje jest da isporuka ne smije biti otpremljena kupcu koji se nalazi u istoj dr�avi (dr�avi prodavatelja). Naravno, postojati �e i izuzeci. U prometu sa poduzetnicima iz tre�ih zemalja i podru�ja i dalje �e se primjenjivati uvozno i izvozno carinjenje. Ukoliko imamo isti slu�aj kada kupac - doma�i poduzetnik nije obveznik PDV-a, tada �e mu prodavatelj zara�unati PDV. U ovom slu�aju kupac ima pravo tra�iti povrat stranog PDV-a, no mora sam obra�unati i platiti PDV na stjecanje u RH, bez prava na odbitak pretporeza. Kako �e strani prodavatelj znati da li je kupac obveznik PDV)a? Putem VIES sustava (VAT Information Exchange System). To je registar obveznika PDV)a na podru�ju EU. Kada doma�a osoba kupi dobro ili uslugu u dr�avi �lanici (B2C) za privatne potrebe, pla�a PDV u toj dr�avi. Dakle, prilikom kupnje dobiva ra�un sa PDV-om i potom nema pravo na povrat PDV-a, kao do sada. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Isplata dividendi i udjela u dobiti nakon rje�enja Ustavnog suda (2.5.2013.) | |||||||||||||||
Predujam poreza na dohodak ne pla�a se pri isplati dobiti koja je ostvarena do 1. o�ujka 2012. | |||||||||||||||
Prema obavijesti MF- PU � Sredi�nji ured, koju u cijelosti prenosimo, predujam poreza po osnovi dividende u udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se ispla�uju iz dobiti koja je ostvarena do 1.3.2012. ne pla�a se do dono�enja kona�ne odluke USRH. Sukladno donesenom Rje�enju, Ustavni sud je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom �lanaka 7. stavka 2., 16. stavka 3. i 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 22/12.) � to�ka I. rje�enja. . Ujedno se, kako se navodi u Rje�enju, temeljem �l. 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, privremeno obustavlja izvr�enje svih pojedina�nih akata i radnji Porezne uprave Ministarstva financija RH i drugih adresata vezanih uz naplatu poreza na dohodak svim obveznicima poreza na dohodak koji su taj dohodak ostvarili na temelju dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, a koja je dividenda ostvarena, odnosno koji je udio u dobiti na temelju udjela u kapitalu ostvaren do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak iz to�ke I. ove izreke (to�ka II.). . Privremena obustava izvr�enja svih pojedina�nih akata i radnji iz to�ke II. ove izreke traje do dono�enja kona�ne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o suglasnosti s Ustavom odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak iz to�ke I. ove izreke, kao i Zakona u cjelini. . Kako bi bilo jasnije postupanje poreznih obveznika pri isplati dividendi nakon donesenog rje�enja USRH, MF � Porezna uprava � Sredi�nji ured dao je obavijest (Kl.: 011-01/12-01/521, Ur. br.: 513-07-21-01/13-3 od 16. travnja 2013.) koju prenosimo u cijelosti: . �Temeljem rje�enja Ustavnog suda Republike Hrvatske, U-I/4763/2012, od 3. travnja 2013., privremeno se obustavlja izvr�enje svih pojedina�nih akata i radnji vezanih uz naplatu poreza na dohodak svim obveznicima poreza na dohodak koji su taj dohodak ostvarili na temelju dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, a koja je dividenda ostvarena, odnosno koji je udio u dobiti na temelju udjela u kapitalu ostvaren do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 22/12). . Zaklju�no, sukladno rje�enju Ustavnog suda, predujam poreza na dohodak ne pla�a se po osnovi dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se ispla�uju iz dobiti koja je ostvarena do 1. o�ujka 2012., a sve do dono�enja kona�ne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o suglasnosti s Ustavom odredaba toga Zakona.� . FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Nova minimalna pla�a (3.5.2013.) | |||||||||||||||
Minimalna pla�a za razdoblje od 1. lipnja do 31. prosinca 2013. iznosi 2.984,78 kn bruto. | |||||||||||||||
Vlada RH je na svojoj sjednici od 25.4.2013. donijela Uredbu o visini minimalne pla�e (Nar. nov., br. 51/13) koja za razdoblje od 1. lipnja do 31. prosinca 2013. iznosi 2.984,78 kn bruto. Iz navedene formulacije mo�e se zaklju�iti da �e se nova minimalna pla�a ispla�ivati za mjesec lipanj i nadalje. Uredba je donesena temeljem Zakona o minimalnoj pla�i (Nar. nov., br. 39/13). FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
FISKALIZACIJA - Numeri�ka sljednost ra�una (15.4.2013.) | |||||||||||||||
Iznimno u 2013. kao prvoj godini primjene fiskaizacije, a ovisno o drugoj ili tre�oj fazi primjene postupka fiskalizacije, izdani ra�uni obveznika fiskalizacije mogu dva puta po�injati s brojem 1. | |||||||||||||||
Svi obveznici fiskalizacije obvezni su prilagoditi sadr�aj ra�una na na�in da ra�un, osim propisanih elemenata prema odredbama Op�eg poreznog zakona i Zakona o PDV-u, sadr�i tri dijela, i to: a) Numeri�ki broj ra�una - koji mora slijediti neprekinuti numeri�ki redoslijed bez praznina po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom ure�aju u poslovnom prostoru, a svake godine kre�e od broja 1 do broja n u tijeku godine, b) Oznaku poslovnog prostora � kao drugi dio broja ra�una koja mora biti ozna�en na identi�an na�in kako je ozna�en i u internom aktu o poslovnim prostorima, te c) Oznaku naplatnog ure�aja. Pravila slijednosti brojeva ra�una obveznik fiskalizacije obvezan je jasno propisati internim aktom o poslovnom prostoru koji se donosi na po�etku primjene fiskalizacije, i kojeg obveznik fiskalizacije treba predo�iti za potrebe poreznog nadzora, pri �emu numeri�ki broj ra�una mora zapo�eti s brojem 1 i zavr�iti s brojem n na kraju godine. Obveznik fiskalizacije mo�e kao dodatni element ra�una upisati i neke druge svoje broj�ane oznake radi lak�eg pra�enja poslovanja (npr. broj radnog naloga, oznaku skladi�ta i sl). Me�utim, ako je obveznik fiskalizacije internim aktom propisao istu slijednost ra�una za izdane ra�une koji su pla�eni gotovinski (nov�anice i kovanice, �ekovi, kartice) a koji se moraju fiskalizirati, te za ra�une koji su pla�eni na transakcijski ra�un (virmanski ili op�om uplatnicom), i koji se ne moraju fiskalizirati, tada �e u numeri�koj slijednosti ra�una postojati �rupe� u slijedu brojeva ra�una, budu�i se Poreznoj upravi na ovjeru dostavljaju samo oni ra�uni koji su pla�eni gotovinom. No, pravilo slijednosti numeriranja broja ra�una, Porezna uprava ne provjerava u postupku fiskalizacije izdavanja ra�una, ve� se isto provjerava tek u postupcima poreznog nadzora i kontrole poslovanja poreznog obveznika. Stoga je va�no da se pravila numeriranja odnosno slijednost izdavanja ra�una te postojane �rupa� u brojevima ra�una koji se fiskaliziraju, jasno odrede internim aktom obveznika fiskalizacije. Ako su poduzetnici zapo�eli sa fiskalizacijom u drugoj fazi � odnosno od 1. travnja 2013. ili �e zapo�eti sa fiskalizcijom u tre�oj fazi odnosno 1.7.2013. obvezni su od tog datuma ispostavljati ra�une prema redoslijedu koji je propisan Zakonom, �to zna�i od broja 1, po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom ure�aju. Kako su od po�etka 2013. a do primjene postupka fiskalizacije, odnosno do 31.3.2013. ili do 30.6.2013. takvi poduzetnici, ve� izdavali ra�une od broja 1, to �e iznimno u 2013. postojati dva niza ra�una koji po�inju s brojem 1. Prema tome, iznimno u 2013. kao prvoj godini primjene fiskaizacije, a ovisno o drugoj ili tre�oj fazi primjene postupka fiskalizacije, izdani ra�uni obveznika fiskalizacije mogu dva puta po�injati s brojem 1. Posebno je naglasiti da su obveznici fiskalizacije obvezni provoditi postupak ovjere ra�una za svaki, pa i jedan jedini ra�una ako je isti napla�en u gotovini, pri �emu obveza fiskalizacije izdavanja ra�una postoji za obveznike fiskalizacije neovisno od u�e��a ostvarenog prometa u gotovini u odnosu na ukupan promet. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Elektroni�ke prijave za sve obveznike PDV-a (10.1.2013.) | |||||||||||||||
Do sada samo na one poduzetnike, obveznike poreza na dodanu vrijednost, koji su imali oporezive isporuke ve�e od 800.000,00 kn | |||||||||||||||
Do sada se to odnosilo samo na one poduzetnike, obveznike poreza na dodanu vrijednost, koji su imali oporezive isporuke ve�e od 800.000,00 kn, a od 15. XII. 2012. ta se obveza pro�iruje na sve obveznike poreza na dodanu vrijednost. Izdavanje kvalificiranih certifikata obavlja se putem poslovnice FINA-e, a potom se uspostavlja veza sa Poreznom upravom. Kako zakon nije propisao rok za uvo�enje elektroni�ke prijave za sve porezne obveznike, proizlazi da ta obveza nastupa "odmah", tj. mali poduzetnici koji su u 2012. ostvarili promet (prodaju dobara i uslugu) u svoti ve�oj od 230.000,00 kn (razumljivo, bez PDV-a), a tako zadr�avaju ili stje�u status obveznika PDV-a, u obvezi su najkra�eg roka pribaviti certifikat za elektronsku predaju obrazaca. O�ekujemo od Porezne uprave tolerantan pristup, odnosno barem mjesec, dva potrebnog vremena u kojem �e se taj zahtjev mo�i ispuniti. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Ukinuta je obveza podno�enja tromjese�nih statisti�kih izvje��a u 2013. (1.2.2013.) | |||||||||||||||
Na internet stranicama FINA-e objavljeno je ukidanje obveze podno�enja tromjese�nih statisti�kih izvje�taja poduzetnika na obrascima TSI-POD, TSI-BAN i TSI-OS-RE. | |||||||||||||||
U skladu s tim poduzetnici vi�e nemaju obvezu predaje navedenih izvje��a u 2013. Me�utim, za potrebe izrade informacije o bonitetu - BON-1, s uklju�enim podacima iz kvartalnih razdoblja, poduzetnici mogu podnijeti tromjese�ne izvje�taje na obrascu TI-POD, koji �e biti uklju�eni u bonitetnu informaciju BON-1. Za predaju navedenih izvje�taja nisu definirani rokovi, tj. poduzetnici ih mogu podnijeti neposredno prije podno�enja zahtjeva za izdavanjem bonitetne informacije na obrascu BON-1. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK | |||||||||||||||
Predste�ajne nagodbe - 15.6 (15.6.2013.) | |||||||||||||||
Tvrtke prijavljene u predste�ajnu nagodbu - Izvor FINA dodani podaci od 2.4. | |||||||||||||||
Tvrtke koje su se prijavile u preste�ajnu nagodnu i FINA je objavila podatke o predmetu. A�urirano 15.6.2013. Sada dostupan i datum otvaranja nagodbe! | |||||||||||||||
�uvanje knjigovodstvenih isprava (21.12.2012.) | |||||||||||||||
Prema Zakonu o ra�unovodstvu knjigovodstvene isprave �uvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektroni�kog zapisa ili nositelju mikrografske obrade. | |||||||||||||||
Knjigovodstvene isprave �uvaju se i to: 1. isplatne liste, analiti�ka evidencija o pla�ama za koje se pla�aju obvezni doprinosi � trajno, : 2. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glav nu knjigu � najmanje jedanaest godina, : 3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomo�ne knjige � najmanje sedam godina. : Rok za �uvanje knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. to�ke 2. i 3. ovoga �lanka po�inje te�i zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Izra�unaj IBAN (20.1.2013.) | |||||||||||||||
Od 1.7.2013 obvezno je kori�tenje IBAN-a. Pomo�u ove stranice izra�unajte IBAN iz �iro ra�una. Finansing d.o.o. - knjigovodstveni servis - Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
U izborniku sa lijeve strane dostupna je usluga "Izra�unaj IBAN". Od 1.7.2013. obvezno je kori�tenje novih naloga za pla�anje HUB3 i uporaba IBAN-a. IBAN se sastoji od 21 znaka i druga 2 broja su dvoznamenkasti kontrolni broj koji se dobije slo�enom matemati�kom operacijom
Koristite ovaj program da bi iz starog oblika �iro ra�una dobili IBAN FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
FISKALIZACIJA - PRIBAVLJANJE CERTIFIKATA (16.1.2013.) | |||||||||||||||
Postupak izdavanja produkcijskog aplikativnog certifikata FINA � upute za dobivanje/pribavljanje certifikata - pogledati link | |||||||||||||||
Koje su obveze obveznika fiskalizacije? Svi obveznici fiskalizacije du�ni su provoditi postupak fiskalizacije, a samo oni obveznici koji napla�uju ra�une sredstvima koji se smatraju gotovinom provode i postupak fiskalizacije izdavanja ra�una. Provedba postupka fiskalizacije, koju su du�ni provoditi svi obveznici fiskalizacije bez obzira na na�in na koji napla�uju ra�une, obuhva�a: dono�enje internog akta � o poslovnicama i na�inu slijednosti ra�una; interni akt se zadr�ava kod poreznog obveznika, ne donosi se u Poreznu upravu, ali se predo�uje za potrebe poreznog nadzora Primjer: (primjeri dostupni za preuzimanje u obrascima->Fiskalizacija) prilagodbu sadr�aja ra�una � uz ve� obvezne podatke svi ra�uni moraju sadr�avati: datum i vrijeme izdavanja, oznaku operatera kao oznaku osobe koja je izdala ra�un te oznaku na�ina pla�anja te isticanje naljepnice o obvezi izdavanja i uzimanja ra�una Provedba postupka fiskalizacije izdavanja ra�una, koji provode svi obveznici fiskalizacije koji napla�uju obavljene usluge i isporu�ena dobra sredstvima koji se smatraju gotovinom, obuhva�a nabavku prilago�enog naplatnog ure�aja (uz kori�tenje certifikata Fine i Internet veze za razmjenu podataka): dostavu podataka o poslovnim prostorima u kojima se napla�uje gotovinom � kroz uspostavljeni sustav razmjene podataka fiskalizaciju izdanih ra�una � ovjeru izdavanja ra�una putem uspostavljene veze za razmjenu podataka odr�avanje kontinuiteta poslovanja � prekid veze, kvar � nabavka knjige uvezanih ra�una FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Obrazac DOH 2012 (14.1.2013.) | |||||||||||||||
RRIF - Obrazac DOH 2012 | |||||||||||||||
RRIF - Obrazac DOH 2012 klikom na Link mo�ete skinuti obrazac DOH za 2012 za Excel sa stranica RRIF-a Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Sretna 2013! (1.1.2013.) | |||||||||||||||
Sretnu i uspje�nu 2013. godinu!!!! Va� knjigovodstveni servis Finansing | |||||||||||||||
Sretnu i uspje�nu 2013.!!!! Finansing.d.o.o. Knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
BLAGAJNI�KI MAKSIMUM (6.1.2013.) | |||||||||||||||
Od 01.01.2013.g. ponovo je uveden blagajni�ki maksimum. Propisuje ga Zakon o fiskalizaciji. | |||||||||||||||
Od 01.01.2013.g. ponovo je uveden blagajni�ki maksimum. Propisuje ga Zakon o fiskalizaciji. Unazad �etiri godine isti nije bio propisan ali, kao podsjetnik, do kraja 2008. godine imali smo propisan blagajni�ki maksimum (10.000,00 kn). Ukidanje blagajni�kog maksimuma imalo je ideju popu�tanja s ograni�enjima u poslovanju ali izgleda da su se stvari otele kontroli. 1. �to je blagajni�ki maksimum? To je najvi�i iznos gotovine koji poduzetnik smije dr�ati u gotovini. Ukoliko poduzetnik vodi vi�e blagajni (npr. glavnu blagajnu i blagajnu prodajnog mjesta), blagajni�ki maksimum je iznos gotovine u svim blagajnama kumulativno. Kada poduzetnik podigne gotovinu sa �iro)ra�una ili naplati fakturu u gotovini, zna�i da je do�lo do porasta iznosa tj. salda gotovine u poslovnim knjigama poduzetnika. Navedeni slu�ajevi, kao i svi ostali primici gotovine moraju se evidentirati u blagajni�koj evidenciji poduzetnika i kao dokumentacijsku podlogu imati potpisanu blagajni�ku uplatnicu. Ve�ina poduzetnika vodi tvz. glavnu blagajnu, iz koje se ispla�uju gotovinski ra�uni za sitne nabave (uredskog materijala, po�tarinu i dr.), obveze po putnim nalozima i dr. Poduzetnici koji imaju jedno ili vi�e maloprodajnih mjesta vode uz glavnu blagajnu i blagajne prodajnih mjesta. To su �prolazne blagajne� iz kojih se dnevni utr�ak na kraju dana pola�e na �iro-ra�un. Uobi�ajeno se u saldu takvih blagajni zadr�ava tek manja svota gotovine potrebna za nesmetan po�etak rada naredne smjene. U oba slu�aja, bilo da se radi o glavnoj ili blagajni prodajnog mjesta (ili nekoj tre�oj, �etvrtoj vrsti blagajni�ke evidencije), saldo blagajne �ini razlika svih gotovinskih uplata i isplata. Saldo blagajne na kraju dana ne smije prelaziti propisan blagajni�ki maksimum. To konkretno zna�i da se gotovina, u iznosu koji prelazi blagajni�ki maksimum, mora polo�iti na �iro-ra�un. U kojem roku? Gotovina se mora polo�iti na �iro)ra�un isti dan (kad je saldo blagajne pre�ao blagajni�ki maksimum), a najkasnije slijede�i radni dan. Na uplatnicu se kao opis upisuje Polog svote iznad blagajni�kog maksimuma. Ukoliko se pak radi o uplati dnevnog utr�ka u maloprodaji, treba napisati Polog dnevnog utr�ka. Poduzetnici, koji posluju od 2008. godine i prije, imaju iskustva sa blagajni�kim maksimumom. Ve�ina ozbiljnih poduzetnika koji posluju sa gotovinom vodi brigu o polaganju gotovine, bez obzira na propise.. Ukoliko je dru�tvo u blokadi, uop�e ne smije dr�ati gotovinu, tj. upla�eni novac u cijelosti pola�e na �iro-ra�un. 2. Iznos blagajni�kog maksimuma Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje iznose blagajni�kog maksimuma prema veli�ini poduzetnika, a prema kriterijima veli�ine propisanima Zakonom o poticanju razvoja maloga gospodarstva. U nastavku dajemo prikaz kriterija veli�ine poduzetnika:
3. Odluka o visini blagajni�kog maksimuma Zakon o fiskalizaciji u �l. 29. propisuje da poduzetnik internim aktom donosi odluku o blagajni�kom maksimumu i na�inu poslovanja s gotovinom. Blagajni�ki maksimum u odluci ne smije prelaziti propisani iznos (mo�e biti samo ni�i). Primjer: (primjeri dostupni za preuzimanje u obrascima->Fiskalizacija) Uprava dru�tva xxxxx d.o.o., adresa, temeljem �l. 29.st.1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, dana 01.01.2013.g., donosi Odluku o visini blagajni�kog maksimuma. Utvr�uje se visina blagajni�kog maksimuma za dru�tvo u cjelini u iznosu od 10.000,00 kuna, odnosno po pojedinim blagajnama: - glavna blagajna 6.000,00 kn, - blagajna prodajnog mjesta A 2.000,00 kn, - blagajna prodajnog mjesta B 2.000,00 kn. Obvezuje se odgovorna osoba (blagajnik pojedine blagajne) polagati svotu iznad blagajni�kog maksimuma na �iro-ra�un dru�tva, isti dan po zavr�etku smjene, a iznimno slijede�i radni dan. Potpis direktora. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Aplikacija za provjeru obveznika u sustavu PDV-a (24.10.2012.) | |||||||||||||||
Ako niste sigurni da li je va� poslovni partner u sistemu PDV-a u nastavku je link na kojem to mo�ete provjeriti | |||||||||||||||
Provjera obveznika u sustavu poreza na dodanu vrijednost primjenjuje se u slu�ajevima kada porezni obveznici zatra�e ostvarivanje prava na pretporez po ra�unima svojih dobavlja�a odnosno drugih zainteresiranih osoba. Provjera je omogu�ena upisivanjem OIB-a i nadnevka ra�una. Cilj provjere je utvr�ivanje da je dobavlja� porezni obveznik poreza na dodanu vrijednost na navedeni dan. Odabrani nadnevak je ograni�en na razdoblje teku�e i prethodne godine. Uz OIB poreznog obveznika prikazuje se ime i prezime odnosno naziv te poruka da je porezni obveznik obveznik PDV-a na odre�eni dan odnosno da nije obveznik PDV-a na odre�eni dan.
Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Fiskalizacija u prometu gotovinom (28.9.2012.) | |||||||||||||||
Krajem srpnja je Saboru upu�en Prijedlog Zakona o fiskalizaciji koji bi trebao stupiti na snagu s 01.01.2013.g. | |||||||||||||||
Vjerojatno ste ve� ne�to na�uli ili pro�itali da dr�ava planira uvesti fiskalne kase kod poduzetnika koji posluju s gotovinom. Krajem srpnja je Saboru upu�en Prijedlog Zakona o fiskalizaciji koji bi trebao stupiti na snagu s 01.01.2013.g.. Posljedica je to relativno malih iznosa prijavljenih prometa i zarade od poslovanja. Tko �e biti fiskaliziran? Zakon o fiskalizaciji, koji �e regulirati proces fiskalizacije, obuhva�ati �e i pravne i fizi�ke osobe, bez obzira da li su obveznici poreza na dohodak ili na dobit. Glavni kriterij biti �e da su obveznici izdavanja ra�una, te da izdaju gotovinske ra�une, a to su prije svega: - poduzetnici-obveznici PDV-a (�l. 15. Zakona o PDV-u) i - fizi�ke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige (obrti i djelatnosti izjedna�ene s obrtom � Zakon o porez na dohodak, �l. 23.). Proizlazi iz Prijedloga Zakona, da �e fiskalizacijom biti obuhva�en znatan broj poduzetnika. Naplata putem kreditnih kartica tako�er potpada pod ovaj zakon. Tko ne�e biti fiskaliziran? Prema postoje�em prijedlogu Zakona o fiskalizaciji, ne�e biti obveznici fiskalizacije oni koji obavljaju slijede�e djelatnosti: 1. prodaja karata ili �etona u putni�kom prometu, 2. prodaja ulaznica, 3. prodaja na tr�nicama, 4. prodaja novina i dnevnog tiska, 5. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda, 6. prodaja proizvoda i/ili usluga u po�tanskom prometu, 7. zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sre�u i zabavnim igrama, 8. prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata, 9. pru�anje bankarskih usluga, 10. ostvarene promete evidentirane putem mjernih instrumenata (elektri�na energija, plin, voda, telefon i sli�no) od energetskih, komunalnih, elektroni�kih komunikacija i drugih pravnih osoba. Kada po�inje primjena Zakona? Od 01.01.2013.g. po�inje primjena Zakona za: - velike i srednje poduzetnike, - za ostale poduzetnike koji se bave djelatnostima Pru�anja smje�taja, pripreme i uslu�ivanja hrane (Oznaka I prema NKD 2007). Od 01.04.2013.g. po�inje primjena za: - trgovinu na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (Oznaka G prema NKD 2007). - Od 01.07.2013.g. fiskalizacija se primjenjuje na sve ostale obveznike. Tehni�ka priprema za fiskalizaciju 1. Obveznik fiskalizacije biti �e du�an od FINA-e pribaviti digitalni certifikat koji �e slu�iti za elektroni�ko potpisivanje tj. identifikaciju poduzetnika. 2. Trebati �e nabaviti ra�unala/PC kase jer �e cijeli postupak izdavanja gotovinskih ra�una biti elektroni�kim putem. Proizlazi da paragon blokovi odlaze u povijest. 3. Trebati �e nabaviti ra�unalni program za izdavanje ra�una ili postoje�i uskladiti sa ovim zakonom. 4. Trebati �e osigurati internet priklju�ak jer �e postupak izdavanja ra�una biti vezan uz internetsku vezu sa Poreznom upravom koja �e svakom ra�unu dodjeljivati jedinstveni broj (identifikator). Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Ra�uni u elektroni�kom obliku (23.8.2012.) | |||||||||||||||
od 01.08.2011, poduzetnici mogu ra�une ispostavljati i u elektroni�kom obliku kao elektroni�ku ispravu. | |||||||||||||||
Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 47/95 do 94/09) i Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 149/09 i 89/11) poduzetnici su do 31.07.2011. bili u obavezi za obavljene isporuke dobara i usluga ispostavljati pisani ra�un u dva primjerka (jedan za kupca, drugi za poduzetnika). Ra�un kao pisana knjigovodstvena isprava, mora biti vjerodostojan, uredan i sastavljen na na�in da osigurava pravodobni nadzor. Zakon o ra�unovodstvu u �l. 6. st. 1., utvr�uje vjerodostojnost knjigovodstvenih isprava ukoliko ih je potpisala ovla�tena osoba ili osoba na koju je prenesena ovlast. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 89/2011) od 01.08.2011, poduzetnici mogu ra�une ispostavljati i u elektroni�kom obliku kao elektroni�ku ispravu. Prema stavku 1. i 2. �lanka 104 a. Pravilnika smatra se da je ra�un ispostavljen kao elektroni�ka isprava: - ako je ispostavljen sukladno Zakonu o elektroni�koj ispravi (Narodne novine broj 150/05) uz uvjet da je primatelj ra�una dao suglasnost za prihvat takvog ra�una - ako je potpisan elektroni�kim potpisom sukladno Zakonu o elektroni�kom potpisu (Narodne novine broj 10/02 i 80/08) - ako je ispostavljen putem elektroni�ke razmjene podataka i ako ugovor o razmjeni omogu�uje kori�tenje postupaka kojima je zajam�ena vjerodostojnost porijekla ra�una i cjelovitost podataka odnosno sadr�aja ra�una, ili - ako je ispostavljen pomo�u bilo koje metode poslovne kontrole koja omogu�uje povezivanje ra�una s isporukama dobara i usluga i drugim poslovnim dokumentima te provjeru vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadr�aja ra�una prema utvr�enim procesima izdavanja odnosno primanja ra�una. Gra�a elektroni�ke isprave, tj. dijelovi od kojih se elektroni�ka isprava sastoji, propisani su �lankom 7. Zakona, a u �lanku 8. Zakona propisan je sadr�aj elektroni�ke isprave u procesima prikazivanja sadr�aja kao i u tijeku rukovanja sadr�ajima ugra�enim u elektroni�ku ispravu. Ra�un za obavljene isporuke dobara i usluga, ispostavljen u elektroni�kom obliku, mora udovoljavati odredbama Zakonu o elektroni�koj ispravi. Ukoliko ra�un dostavljen elektroni�kim putem, ne udovoljava odredbama Zakona o elektroni�koj ispravi, ne smatra se ra�unom u smislu odredbe �lanka 15. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i �lanka 105. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. �esto vi�ana izjava na ra�unima dostavljenim putem emaila "Ra�un je pisan na ra�unalu i valjan je bez potpisa i pe�ata", nema nikavu vrijednost niti zakonski temelj. Osim toga, Zakon o trgova�kim dru�tvima propisuje obvezu kori�tenja poslovnih papira sa otisnutim podacima o dru�tvu pa je tako �lankom 21.st.4 Zakona o trgova�kim dru�tvima propisano slijede�e: Na poslovnom papiru trgovca (pismima, ra�unima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedi�te, sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to u�injeno, tvrtka i sjedi�te pravnih osoba kod kojih se vode njegovi ra�uni i brojevi tih ra�una. Isto vrijedi i za sadr�aj internetske stranice dru�tva. Stavkom 5.istoga �lanka na poslovnom papiru i internetskoj stranici dru�tva kapitala moraju se uz podatke iz stavka 4. ovoga �lanka navesti: 1. iznos temeljnoga kapitala dru�tva s naznakom je li u cijelosti upla�en, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije upla�en 2. ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li dru�tvo dionice s nominalnim iznosom ti iznosi ako se radi o poslovnom papiru dioni�kog dru�tva 3. prezimena i najmanje jedno ime �lanova uprave dru�tva, a kod dioni�kog dru�tva �lanova uprave, odnosno izvr�nih direktora i predsjednika nadzornog odnosno upravnog odbora Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Objavljen popis du�nika Poreznoj upravi (31.7.2012.) | |||||||||||||||
Ministarstvo financija objavilo dugoo�ekivani popis. Pogledajte listu poreznih du�nika! | |||||||||||||||
Popis je objavljen za one �iji je ukupni iznos duga: 1. ve�i od iznosa 100.000,00 kuna za fizi�ke osobe koje obavljaju djelatnost 2. ve�i od iznosa 300.000,00 kuna za pravne osobe 3. ve�i od iznosa 15.000,00 kuna za sve ostale porezne obveznike (gra�ane). Popis je dostupan na stranicama Porezne uprave Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Ni�a stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje (9.5.2012.) | |||||||||||||||
Od 1. svibnja 2012. primjenjuje i ni�a stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje 13% | |||||||||||||||
Napominjemo da se od 1. svibnja 2012. primjenjuje i ni�a stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje 13% koja �e se prvi puta primijeniti za sta� osiguranja mjeseca svibnja odnosno pla�e zara�ene za mjesec svibanj. To zna�i da �e se smanjena stopa doprinosa primijeniti kod isplate pla�e obra�unane za mjesec svibanj koja �e se u ve�ini slu�ajeva ispla�ivati u mjesecu lipnju. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Novosti u obra�unu doprinosa kod isplate pla�e nakon 1. svibnja 2012. (7.5.2012.) | |||||||||||||||
Novost je da je Porezna uprava du�na dostavljati FINA-i podatke o nepodmirenim doprinosima na temelju podataka iskazanim u obrascu ID za one poslodavce koji nisu podmirili doprinose | |||||||||||||||
U svrhu kontrole pla�anja doprinosa u propisanim rokovima a u skladu s Zakonom o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. do 22/12.), Vlada RH donijela je Uredbu o na�inu provedbe pla�anja doprinosa prema pla�i, odnosno mjese�noj osnovici za obra�un doprinosa temeljem radnog odnosa, a koja je na snazi od 1. svibnja 2012. (Objava u Nar. nov., br. 49/12.). Novost je da je Porezna uprava du�na dostavljati FINA-i podatke o nepodmirenim doprinosima na temelju podataka iskazanim u obrascu ID za one poslodavce koji nisu podmirili doprinose i to: - do 1. svibnja podatke za poslodavce koji su isplatili pla�e bez uplate obveznih doprinosa iskazanih u obrascu ID ili nisu dostavili obrazac ID u mjesecima velja�a i o�ujak, - do 1. lipnja podatke za poslodavce koji su isplatili pla�e bez uplate doprinosa iskazane u obrascu ID ili nisu dostavili ID obrazac u mjesecima o�ujak i travanj. Budu�i da je rok za dostavu obrasca ID 15. u teku�em mjesecu za isplatu pla�e u prethodnom mjesecu, to zna�i da �e se na prvom popisu du�nika na�i poslodavci koji nisu podmirili doprinose prema pla�i za mjesec prosinac 2011. ispla�enoj u sije�nju 2012. i prema pla�i za mjesec sije�anj 2012. ispla�enoj u velja�i 2012. FINA �e primljene popise raspore�ivati i dostavljati bankama, a koje �e pak zabraniti isplatu neto pla�e onim poslodavcima koji se nalaze na popisu du�nika. Prema dostupnim informacijama, Porezna uprava �e osim duga vidljivog u spomenutom popisu koji propisuje Uredba, iskazati i dug iz razdoblja prije mjeseca prosinca 2011. za koji �e tako�er trebati kod isplate pla�e prilo�iti naloge za uplatu doprinosa. U protivnom, neto pla�a ne�e mo�i biti ispla�ena. Poslodavci koji ispla�uju pla�e redovito, ne bi smjeli imati problema kod isplate pla�e za mjesec travanj 2012. ako pri isplati neto pla�e s pozivom na broj odobrenja kao i do sada, a u " Poziv na broj zadu�enja" upi�u podatke 67 OIB-MMGG-X kako je pokazano u ni�e navedenoj tablici. Zna�enje oznaka jesu: 67 Broj modela OIB OIB - obveznika pla�anja doprinosa MMGG MM - broj�ana oznaka mjeseca za koji se ispla�uje pla�a GG - broj�ana oznaka godine za koju se ispla�uje pla�a X: 0 - isplata pla�e u cijelosti, 1 - isplata prvog dijela pla�e, 2 - isplata drugog dijela pla�e, 3 - isplata koja ne podlije�e uplati doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane �tednje, 4 - isplata koja ne podlije�e uplati doprinosa na osnovicu (slu�aj radnika koji se prvi puta zapo�ljavaju) Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
POREZNE NOVOSTI OD 1.3.2012. (14.2.2012.) | |||||||||||||||
Kratki pregled poreznih izmjena usvojenih na Vladi RH dana 9.2.2012. godine | |||||||||||||||
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u donosi sljede�e promjene: Prag za ulazak u sustav PDV-a se od 1. sije�nja 2013. podi�e na 230.000 kuna Standardna stopa PDV-a se podi�e s 23% na 25% i to od 1. o�ujka 2012. Uvodi se sni�ena stopa PDV-a od 10% na sljede�e isporuke: - Jestiva ulja i masti, dje�ju hranu, isporuku vode i bijeli �e�er s primjenom od 1. o�ujka 2012. - Odre�ene ugostiteljske usluge s primjenom od 1. sije�nja 2013. Od 1. o�ujka 2012. ukida se pravo na povrat pretporeza za nabavu i najam osobnih automobila, plovila i drugih sredstava za osobni prijevoz (uz odre�ene iznimke) te za tro�kove reprezentacije. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit donosi slijede�e promjene: - Umanjenje porezne osnovice za iznos ostvarene dobiti kojom se pove�ava temeljni kapital dru�tva � primjenjuje se u postupku podno�enja prijave poreza na dobit za 2012. godinu, - Uvo�enje pla�anja poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti koji se ispla�uju od 1. o�ujka 2012. inozemnim pravnim osobama po stopi od 12%, osim u slu�aju isplata dividendi i udjela u dobiti koji su ostvareni do 31. prosinca 2000. bez obzira kada se ispla�uju, - Vrijednosna uskla�enja po osnovi ispravka vrijednosti potra�ivanja od kupaca priznaju se kao rashod ako je, izme�u ostalog, od dospije�a potra�ivanja do kraja poreznog razdoblja proteklo vi�e od 60 dana (umjesto dosada�njeg roka od 120 dana) - primjenjuje se za potra�ivanja nastala od 1. o�ujka 2012. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Porezu na dohodak donosi slijede�e promjene: - Osnovni mjese�ni osobni odbitak se uve�ava s 1.800 kuna na 2.200 kuna - Stope poreza na dohodak i mjese�ni razredi su od 1. o�ujka 2012. godine promijenjeni kako slijedi: - 0 � 2.200 kn pla�a - stopa poreza 12 % - 2.200 � 8.800 kn pla�a - stopa poreza 25 % - Iznad 8.800 kn pla�a - stopa poreza 40 % Porez na dohodak po stopi od 12% primjenjuje se na primitke od dividendi i udjela u dobiti koji se ispla�uju nakon 1. o�ujka 2012. osim onih ostvarenih do 31. prosinca 2000. bez obzira kada se ispla�uju. Neoporezivi iznos dividende i udjela u dobiti je 12.000 kuna godi�nje pri �emu se umanjenje za neoporezivi dio primitka priznaje kroz godi�nju poreznu prijavu. Uve�ava se osnovni mjese�ni osobni odbitak za mirovine, dodatak na mirovinu postaje oporeziv te se uvodi oporezivanje mirovina ostvarenih u inozemstvu Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o doprinosima donosi sljede�u promjenu: Od 1. svibnja 2012. stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjuje se s 15% na 13%. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
PRIJAVA POREZA NA DOHODAK (6.2.2012.) | |||||||||||||||
Porezne prijave moraju se predati do 29. velja�e. obrazac u PDF i EXCEL formatu mo�ete preuzeti sa na�e stranice. | |||||||||||||||
Vrijeme predaje poreznih prijava poreza na dohodak. Pravi je trenutak da na vrijeme promislite da li ste obveznik predaje porezne prijave poreza na dohodak. Naime, osobama koje prekr�e navedenu zakonsku odredbu porezna uprava ima pravo naplatiti kaznu u iznosu od 5.000,00 do 500.000,00 kn. Podsje�amo koji su gra�ani obvezni predati poreznu prijavu, a kojima je to opcija koju mogu ili ne moraju napraviti. Tko nije obavezan predati poreznu prijavu? Godi�nju poreznu prijavu poreza niste obvezni podnijeti ako ispunjavate sljede�e propisane uvjete: - Pla�u ili mirovinu mo�ete primati od samo jednoga poslodavca iz Hrvatske u isto vrijeme. Mogu�e je primati vi�e od jednog dohotka od nesamostalnog rada, ali ne istodobno. - Ukoliko ostvarujete dohodak od kapitala ili od osiguranja. - Ukoliko ostvarujete dohodak od imovine (primjerice renta) ili razli�itih imovinskih prava koji se NE utvr�uje na temelju propisanih poslovnih knjiga. Tko obavezno predaje poreznu prijavu? ? - Obavezno predajete poreznu prijavu ukoliko ste pla�u ili mirovinu dobivali istodobno od dva ili vi�e poslodavaca u Hrvatskoj. - Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti tako�er ima obavezu predaje porezne prijave. U tu skupinu spadaju obrtnici, poljoprivrednici te slobodne profesije. - Fizi�ke osobe sa stalnim boravi�tem u Hrvatskoj koji dohodak stje�u iz inozemstva. - Obvezna predaja porezne prijave mo�e do�i po nalogu Porezne uprave. Obi�no se radi o pogre�nim uplatama, ili izostanku istih. U tom slu�aju Porezna uprava naknadno tra�i pla�anje poreza na dohodak. - Obavezna predaja porezne prijave vrijedi za porezne obveznike koji sami nisu obra�unali, obustavili i uplatili predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak. (ili za njih to nije napravio poslodavac) U poreznoj prijavi obvezno je podnijeti godi�nju poreznu prijavu te iskazati ukupno ostvareni dohodak. Odustanak od porezne prijave Ako ste predali poreznu prijavu, a iz bilo kojeg razloga se predomislite (nakon konzultacije sa financijskim stru�njacima i sl) od podnesene prijave mo�ete odustati. Propisani rok u kojem se odustajanje priznaje jest 30 dana, ukoliko se posebnim propisom ne uredi druga�ije. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
ELEKTRONI�KE POREZNE PRIJAVE (6.2.2012.) | |||||||||||||||
Obveznik PDV-a koji je u prethodnoj godini (2011) imao isporuke dobara i usluga (oporezive i izvozne) ve�e od 800.000,00 kn obvezan je dostavljati sve prijave i izvje��a za koje je dana mogu�nost u sustavu ePorezna. | |||||||||||||||
U skladu s �l. 63. Op�eg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08. i (8/11.) i Pravilnikom o podno�enju poreznih prijava i drugih podataka elektroni�kim putem, porezni obveznik koji je razvrstan u: - srednje poduzetnike ili - velike poduzetnike ili - obveznik PDV-a koji je u prethodnoj godini imao isporuke dobara i usluga (oporezive i izvozne) ve�e od 800.000,00 kn obvezan je dostavljati sve prijave i izvje��a za koje je dana mogu�nost u sustavu ePorezna. Za po�etak, obvezno mora podnositi: - Prijavu poreza na dodanu vrijednost - Kona�ni obra�un poreza na dodanu vrijednost - Prijavu poreza na dobitak - Obra�un spomeni�ke rente - Obra�un �lanarine turisti�koj zajednici - Mjese�no izvje��e o primitcima od nesamostalnog rada Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Zakon o rokovima ispunjenja nov�anih obveza (1.1.2012.) | |||||||||||||||
Od 1.1.2012. sudionici u obveznim odnosima, poduzetnici i osobe javnog prava, du�ni su se pri ispunjavanju nov�anih obveza pridr�avati rokova pla�anja iz novog Zakona. | |||||||||||||||
1.1.212. na snagu je stupio Zakon o rokovima ispunjenja nov�anih obveza, koji definira da je u ugovorima izme�u poduzetnika rok pla�anja do 60 dana, uz mogu�nosti iznimke i dulje od toga, ali to produljenje ne smije prouzro�iti neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na �tetu vjerovnika. Za pla�anja izme�u poduzetnika i osoba javnog prava (dr�avna tijela, tijela lokalnih jedinica, pravne osobe osnovane za odre�ene svrhe, kao npr. komunalna poduze�a i dr.) rok je 30 dana, a iznimno mo�e biti do 60 dana, ali se mora osigurati po�tovanje na�ela ravnopravnosti. U slu�aju da ugovorom izme�u poduzetnika, odnosno poduzetnika i osoba javnog prava nije ugovoren rok za ispunjenje nov�ane obveze, du�nik je du�an, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti nov�anu obvezu u roku 30. dana. Provedbu Zakona kod poduzetnika i osoba javnog prava nadzire Financijska policija. Du�nicima koji u zakonskim rokovima ne ispune svoju nov�anu obvezu, prijete nov�ane kazne u rasponu od 10 tisu�a do milijun kuna za du�nika, a za odgovorne osobe u njima od tisu�u do 50 tisu�a kuna. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
KAZNE ZA PREKR�AJE - ZOR (7.4.2011.) | |||||||||||||||
jedan od najte�ih prekr�aja propisanih Zakonom o radu | |||||||||||||||
Nevo�enje evidencije o radnicima i o radnom vremenu, njezino vo�enje na na�in koji ne odgovara propisanom na�inu vo�enja evidencije ili njezino nedostavljanje inspektoru rada na njegov zahtjev, predstavlja jedan od najte�ih prekr�aja propisanih Zakonom o radu (Narodne novine 37/11) za koji se poslodavcu pravnoj osobi mo�e u prekr�ajnom postupku izre�i nov�ana kazna u rasponu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna, a odgovornoj osobi kod poslodavca pravne osobe (npr. direktoru) odnosno poslodavcu fizi�koj osobi u rasponu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna.
Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
SADR�AJ ISPLATNE LISTE (7.4.2011.) | |||||||||||||||
Od 1. svibnja 2011. stupa na snagu novi sadr�aj isplatne liste | |||||||||||||||
Slo�enost iskazivanja podataka na obrascu OP (isplatnoj listi) te obrascu OTP (o isplati otpremnine) bila je takva da je izazvala dono�enje novog Pravilnika o sadr�aju obra�una pla�e, naknade pla�e ili otpremnine koji je objavljen u Narodnim novinama br. 37/11. Primjena novog Pravilnika stupa na snagu 1. svibnja 2011. �to zna�i za obra�unane pla�e za svibanj i dalje. Naime, dosada�nji Pravilnik propisivao je strogi sadr�aj obrazaca o isplati pla�e i otpremnine koji je obuhva�ao mno�tvo podataka koji se ovisno o rasporedu radnog vremena svakog odre�enog radnika pojavljuju pri obra�unu pla�e. Problem se pojavljuje u slu�ajevima kada radnici nemaju slo�en raspored radnog vremena u smislu rada koji se odvija nedjeljom, na blagdan, no�u, prekovremenog rada i dr. a na obrascu o isplati pla�e je trebalo iskazivati i te podatke. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
EVIDENCIJA O RADNICIMA (7.4.2011.) | |||||||||||||||
Od 1. svibnja 2011. na snagu stupa novi Pravilnik o sadr�aju i na�inu vo�enja evidencije o radnicima | |||||||||||||||
Nije protekla ni godina dana od dono�enja Pravilnika o sadr�aju i na�inu vo�enja evidencije o radnicima ali se zbog problema u njegovoj primjeni pristupilo dono�enju novog Pravilnika koji je objavljen u Narodnim novinama br 37/11., a �ije se odredbe prmjenjuju od 1. svibnja 2011. Za razliku od ranije va�e�eg Pravilnika, prema odredbama novog Pravilnika vi�e nije potrebno evidentirati odre�ene podatke vezane uz radno vrijeme radnika. Tako npr. vi�e nije potrebno posebno iskazivati sate provedene na slu�benom putu, sate terenskog rada, rada u preraspodjeljenom radnom vremenu kao ni vremena provedenog na rodiljnom i roditeljskom dopustu te vremena nepla�enog dopusta. Isto tako, prema izri�itoj odredbi novog Pravilnika, u evidenciji o radnom vremenu radnika poslodavci vi�e nisu obvezni voditi podatke koji u mjesecu za koju se ispla�uje pla�a (ili naknada pla�e) nisu ostvareni, odnosno koji kod radnika ne postoje. Dakle poslodavci sada vi�e ne moraju popunjavati rubrike prekovremenog rada, no�nog rada, sati pripravnosti i sl. ako pojedini radnik takve sate u odre�enom razdoblju nije ni ostvario. �to se obveze vo�enja podataka o radnicima ti�e (tzv. mati�na knjiga), ona je prema odredbama novog pravilnika normirana jednako kao i u ranije va�e�em Pravilniku, tj. novim pravilnikom nije u bitnome mijenjana. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Izmjena pravilnika o porezu na dohodak (6.12.2010.) | |||||||||||||||
4.11.2010. u NN 123/10 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak kojim su poja�njene izmjene Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 01. srpnja 2010. godine. | |||||||||||||||
U nastavku je dan kratak pregled nekih izmjena koje bi, po na�oj ocjeni, mogle biti korisne za poslovanje Dru�tva. 1. Darovanja za zdravstvene potrebe Darovanja za zdravstvene potrebe koje ispla�uje poslodavac svome radniku vi�e se ne smatraju primitkom od nesamostalnog rada, naravno uz ispunjavanje zakonom propsianih uvjeta, koji nisu mijenjani. Nadalje, uvedena je obveza dru�tvima da za sva dana darovanja moraju voditi evidenciju koja osobito sadr�i slijede�e podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, na�in isplate (na �irora�un primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima), iznos koji se daruje. 2. Primici na koje se ne pla�a porez na dohodak (dobrovoljno mirovinsko osiguranje) Propisuje se da se porez na dohodak ne pla�a na premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac na svoj teret upla�uje u korist radnika, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji ure�uju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godi�nje. Ako poslodavac u tijeku jednog mjeseca poreznog razdoblja upla�uje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist radnika za vi�e mjeseci tog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo uplatiti do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji je premija trebala biti upla�ena. Ako poslodavac upla�uje premije osiguranja u korist radnika jednom godi�nje, iste mo�e neoporezivo jednokratno uplatiti do visine 6.000,00 kuna. Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o upla�enim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika i Poreznoj upravi dostavljati propisani obrazac. 3. Neoporezive potpore u slu�aju smrti radnika U �lanku koja govori o potporama u slu�aju smrti radnika dodaje se odredba da se potpora koju djeci radnika u slu�aju smrti roditelja ispla�uju ili daju poslodavci smatra neoporezivim primitkom u ukupnom iznosu. . 4. Jubilarna nagrada Oporezivim primitkom ne smatraju nagrade radnicima za svakih narednih 5 godina nakon 40 godina radnog sta�a do iznosa 5.000,00 kn. 5. Utvr�ivanje vrijednosti primitka u naravi zaposlenika - kamate na zajmove �lanak koji regulira utvr�ivanje vrijednosti primitaka u naravi zaposlenika uskla�en je s izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te je utvr�eno da se na vrijednost primitka u naravi pri kori�tenju kredita uz kamatu ni�u od 4% godi�nje, primitak utvr�uje na razliku izme�u ugovorene ni�e kamate i kamate od 4% (odredba o PDV-u je brisana). 6. Dohodak od kapitala Izuzimanjima se smatraju i tro�kovi uporabe dobara u vlasni�tvu ili najmu dru�tva i drugih povlastica koje se odnose na privatni �ivot dioni�ara ili �lana dru�tva. Tako�er, dodaje se i da se primici od kapitala koji su ostvareni u pravima, stvarima i uslugama koje imaju nov�anu vrijednost, smatraju primicima u naravi i pri obra�unavanju i pla�anju predujma poreza na dohodak vrijednost primitka u naravi (koji uklju�uje i mo�ebitni porez na dodanu vrijednost) uve�ava se za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. 7. Drugi dohodak Propisuje se da se primici s obilje�jima skrivenih isplata dobiti, odnosno izuzimanja, koje ostvaruju fizi�ke osobe koje nisu dioni�ari ili �lanovi dru�tva ili radnici ili fizi�ke osobe koje su obveznici poreza na dobit, smatraju primicima od kojih se utvr�uje drugi dohodak. Ako se navedeni primici ostvaruju u stvarima, pravima ili uslugama smatraju se primicima u naravi. 8. Stipendije U �lanku koji propisuje da se drugim dohotkom ne smatraju stipendije u�enicima i studentima za redovno �kolovanje odredba je pro�irena na na�in da se odnosi na redovno �kolovanje i u tuzemstvu i u inozemstvu. Tako�er, dodano je da se neoporezivim primitkom smatraju i stipendije za redovno �kolovanje na visokim u�ili�tima u tuzemstvu i inozemstvu, a koje slu�e za pokri�e stvarnih tro�kova �kolovanja (�kolarina, prijevoza, smje�taja, obveznog zdravstvenog osiguranja za kori�tenje zdravstvene za�tite u inozemstvu prema posebnim propisima, prehrane, knjiga i ostalo), koje se dodjeljuju studentima koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natje�ajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Za navedene stipendije isplatitelji stipendija su obvezni voditi evidenciju o dodijeljenim stipendijama za pojedinu akademsku godinu na propisanom obrascu. Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji dokazuju vjerodostojnim ispravama (potvrdama o uplati �kolarine i smje�taja, ra�unima za prijevozne tro�kove, potvrdama o upisu na visoko u�ili�te, potvrdama o statusu redovnog studenta i drugim ispravama). Iznos stipendije koji nije iskori�ten za pokri�e stvarnih tro�kova �kolovanja smatra se oporezivim primitkom od kojeg se utvr�uje drugi dohodak. 9. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada Pri utvr�ivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaju upla�eni obvezni doprinosi i osobni odbitak, a ostale premije osiguranja vi�e se ne priznaju. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obra�unava se: - po stopi od 12% od mjese�ne porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, - po stopi od 25% na razliku mjese�ne porezne osnovice izme�u dvostrukog i �esterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka i - po stopi od 40% na razliku mjese�ne porezne osnovice iznad �esterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka. 10. Predaja ID obrasca Poslodavac ili isplatitelj pla�e i mirovine koji je prema ra�unovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike obvezno podnosi podatke iz Obrasca ID elektroni�kim putem (od 01. sije�nja 2011.). Na isti na�in, osim velikih i srednjih poduzetnika, obvezni su postupiti i poslodavci ili isplatitelji pla�e i mirovine koji imaju vi�e od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (pla�u) (od 01. sije�nja 2012.). 11. Obrazac IP Osim izmjena u samom obrascu do kojih je do�lo zbog ukidanja priznavanja ostalih premija osiguranja i posebnog poreza, poslodavac ili isplatitelj pla�e i mirovine koji je prema ra�unovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike te onaj koji ima vi�e od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (pla�u), obvezno podnosi podatke iz Obrasca IP elektroni�kim putem. 12. Promjene obustavljenog poreza na dohodak i godi�nji obra�un Propisan je postupak u slu�aju manje ili vi�e obra�unatog poreza na dohodak. Tako je utvr�eno da je poslodavac i isplatitelj primitka obvezan pri idu�im isplatama vratiti radniku i osobi koja ostvaruje primitke (pla�u) vi�e obustavljeni i upla�eni porez ili je obvezan manje pla�eni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada. Na isti na�in poslodavac je du�an postupiti u svim ostalim slu�ajevima kada je porezno optere�enje u poreznom razdoblju bilo razli�ito te je na temelju godi�njeg obra�una radnik i druga fizi�ka osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada ostvarila razliku za povrat prepla�enog poreza ili za uplatu manje upla�enog poreza zbog ravnomjernoga godi�njeg oporezivanja. Nadalje, poslodavac i isplatitelj primitka je obvezan sastaviti godi�nji obra�un poreza na dohodak i za radnike kojima je za pojedine mjesece poreznog razdoblja ispla�ena naknada pla�e na teret sredstava obveznih osiguranja, odnosno u svim ostalim slu�ajevima kada je porezno optere�enje u poreznom razdoblju bilo razli�ito te je na temelju godi�njeg obra�una radnik i druga fizi�ka osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada ostvarila razliku za povrat prepla�enog poreza ili za uplatu manje upla�enog poreza zbog ravnomjernoga godi�njeg oporezivanja. 13. Predujam poreza na dohodak od kapitala U �lanku 73., stavcima 1. i 2. koji propisuju obra�un, obustavu i uplatu predujma poreza na dohodak od izuzimanja imovine i kori�tenja usluga, te kamata, stopa poreza mijenja se s 35% na 40%. Tako�er, mijenjaju se i ostale stope pa se tako na primitak po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionoca porez obra�unava po stopi od 25%, a na dohodak po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se ispla�uju za razdoblje 2001.- 2004. godine, po stopi od 12%. 14. Isplate u gotovu novcu U gotovu novcu ne mogu isplatiti dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu i predujmovi dobiti. u gotovu novcu ne mogu isplatiti stipendije koje slu�e za pokri�e tro�kova, osim tro�kova �kolarine koji se ispla�uju na ra�un visokog u�ili�ta. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Izmjena pravilnika o porezu na dobit (6.12.2010.) | |||||||||||||||
4.11.2010. u NN 123/10. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit kojim su dopunjene i poja�njene izmjene Zakona o porezu na dobit koji je stupio na snagu 01. srpnja 2010. godine. | |||||||||||||||
U nastavku je dan kratak pregled izmjena 1.Rashodi Rashodima poreznog razdoblja smatraju i rashodi po osnovi upla�enih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac upla�uje u korist zaposlenika. 2.Tro�kovi sredstava za osobni prijevoz tro�kovima za koje se ne pove�ava porezna osnovica, pored tro�kova osiguranja, kamata povezanih s nabavom imovine (sredstva) i pla�enog poreza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila, smatraju i naknade i pristojbe koje se pla�aju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz. 3.Manjkovi na imovini regulirani su uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se za iznos manjkova na imovini mogla uve�ati osnovica poreza na dobit (ne smatraju se primitkom u naravi - pla�om), na na�in da osim uvjeta da odluku o manjkovima koji uve�avaju osnovicu poreza na dobit mora donijeti nadzorni odbor ili skup�tina (od sada mo�e i upravni odbor ukoliko ga Dru�tvo ima), mora biti ispunjen i uvjet da ne postoje objektivne mogu�nosti utvr�ivanja osobne odgovornosti radnika. Uvedena je obveza vo�enja evidencija o tro�kovima u�injenim za privatne potrebe fizi�kih osoba (skrivene isplate dobiti odnosno izuzimanja, te povlastice) koja osobito sadr�i sljede�e podatke: nadnevak nastalih tro�kova, ime i prezime, adresa, te OIB osobe kojoj su podmireni takvi tro�kovi, vrsta tro�kova, te iznos nastalih tro�kova. 4.Zatezne kamate izme�u povezanih osoba Utvr�eno je da se porezna osnovica pove�ava za rashode po osnovu zateznih kamata izme�u povezanih osoba izmijenjen je i dopunjen na na�in da je precizno odre�eno tko se smatra povezanom osobom u smislu ovog Zakona. Tako je odre�eno da se povezanim osobama smatraju osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu dru�tva. Do navedenih izmjena povezanim osobama su se smatrale osobe iz �lanka 41. Op�eg poreznog zakona. 5.Predujam dobiti Detaljnije su propisani uvjeti i na�in tretiranja predujmljene dobiti, te obveza vo�enja posebnih evidencija. Tako je utvr�eno da: �Isplata predujma dobiti obvezno se obavlja na �iro ra�un sukladno propisima o porezu na dohodak, �U slu�aju nastanka razlike (vi�e ispla�enog predujma u odnosu na ostvarenu dobit), ista se, za porezne svrhe, ne mo�e u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potra�ivanja, �Pri isplati predujma dobiti tijekom poreznog razdoblja porezni obveznik treba postupati sukladno posebnim propisima kojima se propisuje mogu�nost isplate predujma dobiti, te pa�njom dobrog gospodarstvenika i u dobroj vjeri, odnosno izvr�iti isplatu predujma dobiti do iznosa kojeg pokazuje privremeni ra�un dobiti i gubitka, �Ako porezni obveznik ispla�uje predujmove dobiti, isti je obvezan voditi evidenciju o ispla�enim i podmirenim predujmovima dobiti koja osobito sadr�i sljede�e podatke: ime i prezime, adresa i OIB osobe kojoj je ispla�en predujam, nadnevak i iznos ispla�enog predujma, te nadnevak i iznos podmirenog predujma. Evidencija o ispla�enim i podmirenim predujmovima dobiti obvezno se prila�e uz prijavu poreza na dobit. 6.Kamate izme�u povezanih osoba Utvr�eno da se kamate izme�u povezanih osoba rezidenata i nerezidenata t, primjenjuju i na povezane osobe rezidente, ako jedna od povezanih osoba ima povla�teni porezni status, odnosno pla�a porez na dobit po stopama koje su ni�e od propisane stope ili je oslobo�ena pla�anja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. Su�tina ove odredbe je da se u tom slu�aju prihod od kamate na dane zajmove obra�unava najmanje do visine kamate koja bi se ostvarila izme�u nepovezanih osoba, a rashod od kamate na primljene zajmove priznaje najvi�e do visine kamate koja bi se ostvarila izme�u nepovezanih osoba (trenutno u visini eskontne stope HNB od 9%). 7.Predmet oporezivanja porezom po odbitku (softver) Utvr�eno je da u naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasni�tva spadaju i naknade za softver, stoga se porez po odbitku pla�a ako naknada za softver ima elemente autorskih prava ili drugih prava intelektualnog vlasni�tva odnosno ako se radi o ustupanju autorskih prava na kori�tenje softvera radi prodaje ili radi daljnjeg razvitka pri �emu se ustupa na vremenski ograni�eno kori�tenje za�ti�eno autorsko pravo. Porez po odbitku ne pla�a se na naknade za softver ako se radi o kupnji softvera za kori�tenje. Pored navedenih izmjena i dopuna, Pravilnikom su detaljnije regulirana i druga pitanja (rashod amortizacije koji se priznaje za: plovila, zrakoplove, apartmane i ku�e za odmor, te prijenos poreznog gubitka u slu�aju statusnih promjena) Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Evidencije o radnom vremenu (1.7.2010.) | |||||||||||||||
Obavezno vo�enje evidencija o radnom vremenu | |||||||||||||||
Obavezni ste voditi evidencije o radnom vremenu, iste se moraju nalaziti u sjedi�tu tvrtke i biti dnevno a�urne a temelj su za obra�un pla�e Evidencija o radnom vremenu XLS Evidencija o radnom vremenu PDF Evidencija o radnim satima XLS Evidencija o radnim satima PDF Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
NOVI ZAKON O RADU (1.7.2010.) | |||||||||||||||
VA�NO - Zakon stupio na snagu 1. sije�nja 2010, za jedan dio izmjena predvi�ena je usklada u roku od 6 mjesec tj. primjenjuju se od 1.7.2010 | |||||||||||||||
NOVO: Rukovodno osoblje � iznimka od primjene ZR � Na �lanove uprave, izvr�ne direktore ili osobe koje su u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedina�no i samostalno ili zajedno i skupno, ovla�tene voditi poslove poslodavca, ne primjenjuju se odredbe ZR-a o prestanku ugovora o radu Ako u ugovoru nije utvr�eno na koji na�in prestaje i koja prava ostvaruju (otpremnina, otkazni rok), treba sastaviti aneks � u protivnom, ostaju bez za�tite. Zakon o radu se u tom dijelu na njih vi�e ne primjenjuje. OPREZ: porezno odre�enje otpremnine koja im se ispla�uje! NOVO: Rukovodno osoblje � uvjetna iznimka � Na rukovodno osoblje ne primjenjuju se odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom odre�ivanju. Pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu utvrditi koji su to poslovi i eventualno posebno urediti njihovo radno vrijeme Mogu�e iznimke od primjene Zakona o radu � Za odre�ene kategorije radnika, zbog specifi�nosti poslova koje obavljaju, mogu�e je kolektivnim ugovorom urediti iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru: 1) ako je to potrebno zbog udaljenosti mjesta rada radnika i njegovog prebivali�ta ili razli�itih mjesta rada 2) djelatnost za�tite osoba i imovine 3) djelatnosti pru�anja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju (zdravstvo, luke i zra�ne luke, mediji, vatrogastvo, procesna industrija, energetika, javni gradski prijevoz) 4) sezonska djelatnost 5) �eljezni�ki promet 6) izvanredne i nepredvi�ene okolnosti Evidencija o radnicima i o radnom vremenu NOVO: - Obveza vo�enja evidencija o radnicima i o radnom vremenu - Pravilnik o sadr�aju i na�inu vo�enja evidencije o radnom vremenu � u roku 6 mjeseci - U slu�aju spora o radnom vremenu � teret dokazivanja na poslodavcu Sada � do 31. svibnja 2010. Zakon o evidencijama u oblasti rada (Sl. list SFRJ 17/90) � prestaje vrijediti 31. svibnja 2010. Sklapanje ugovora o radu � Smatra se da je sklopljen UR iako je sklopljen neki drugi ugovor - obilje�je posla za koji se sklapa UR � Prednost sklapanja UR na neodre�eno vrijeme -odre�eno vrijeme kao iznimka: na rok od 3 g. (prekid kra�i od 2 mj. ne smatra se prekidom) NOVO: 3 godine sa istim radnikom Do 31. 12. 2009.: na istim poslovima -prestanak unaprijed utvr�en objektivnim razlozima koji se opravdavaju: -rokom -izvr�enjem posla -nastupom doga�aja NOVO: �usporedivi radnik�-uspore�uju se uvjeti i prava radnika koji radi na odre�eno s radnikom koji radi na neodre�eno vrijeme radno vrijeme Radno vrijeme NOVO: Pojam radnog vremena: - vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove i - vremensko razdoblje u kojem je radnik spreman (raspolo�iv) obavljati poslove (de�urstvo) Razdoblje u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu nije radno vrijeme � Radno vrijeme: -puno: do 40 sati tjedno -nepuno: svako kra�e od punog -skra�eno: razmjerno �tetnim utjecajima Prekovremeni rad do 31. 12. 2009. najvi�e10 sati tjedno, 4 tjedna uzastopno, 12 tjedana u godini NOVO: 8 sati tjedno, 32 sata mjese�no ili 180 sati god. � Ako prekovremeni rad odre�enoga radnika traje du�e od 4 tjedna neprekidno ili vi�e od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika odre�enoga poslodavca prelazi 10 % radnog vremena u odre�enome mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada NOVO: Raspored radnog vremena (�mala preraspodjela�) � Radno vrijeme ne mora biti raspore�eno jednako po tjednima prosje�no tjedno radno vrijeme se utvr�uje unutar razdoblja od �etiri mjeseca, pri �emu odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznositi vi�e od 12 sati mjese�no � Obveza poslodavca � obavijestiti radnika tjedan dana unaprijed PRERASPODJELA � Do 31. 12. 209. : 52 sata u tjednu � Kolektivnim ugovorom mo�e se utvrditi preraspodjela u trajanju do 60 sati tjedno NOVO: ne du�e od 48 sati, uklju�uju�i i prekovremeni rad � K.U. mo�e se utvrditi da rad u preraspodjeli mo�e trajati i du�e od 48 sati, ali ne du�e od 56 sati tjedno, uz pisanu izjavu radnika o pristanku na prekovremeni rad � Radnik ne mora pristati raditi du�e od 48 sati PRERASPODJELA � do 31. 12. 2009. : prosje�no radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugoga razdoblja odre�enoga k.u. ne smije biti du�e od punoga radnog vremena NOVO: preraspodijeljeno radno vrijeme mo�e trajati najdu�e 4 mjeseca; k.u. mo�e se predvidjeti u trajanju do 6 mj. NO�NI RAD � za�tita radnika � Definicija: No�ni radnik je radnik koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje 3 sata u vremenu no�nog rada, odnosno tijekom kalendarske godine radi najmanje jednu tre�inu svog radnog vremena no�u NOVO: Zdravstveni pregled prije po�etka rada i tijekom trajanja no�nog rada � Zdravstveni problemi � obveza osiguranja obavljanja istih poslova izvan no�nog rada, odnosno ponude sklapanja ugovora za obavljanje poslova koji se ne obavljaju no�u, za koje je sposoban ODMORI I DOPUSTI -Stanka: 30 min ako radnik radi najmanje 6 sati dnevno; maloljetni nakon 4 i pol sata rada dnevno -Dnevni odmor: najmanje 12 sati -Tjedni odmor: najmanje 24 sata + 12 sati (iznimno i nadalje 24 zbog tehni�kih razloga ili organizacije rada) GODI�NJI ODMOR , trajanje do 31. 12. 2009. : 18 radnih dana; malodobni 24 NOVO: najmanje 4 tjedna; maloljetni 5 tjedana � Trajanje i broj dana koji se ura�unavaju u g.o.: K.U. pravilnikom, ugovorom o radu Primjer: radnik radi 5 dana u tjednu - u 4 tjedna koristi 20 dana g.o. Primjer: Radnik radi 6 dana u tjednu - u 4 tjedna koristi 24 dana g.o. � Mogu�e rje�enje - k.u., pravilnik, ugovor: subote se ne ura�unavaju GODI�NJI ODMOR - preno�enje Do 31. 12. 2009.: - 2 uvjeta za preno�enje u sljede�u godinu: da je u prethodnoj radio 6 mj. i da ga koristi do 30 lipnja naredne godine NOVO: da ga koristi do 30. lipnja naredne godine NOVO: u slu�aju prestanka radnog odnosa � g.o. ili naknada za neiskori�teni g.o. GODI�NJI ODMOR , raspored � Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod vi�e poslodavaca � vrijeme kori�tenja godi�njeg odmora odre�uju poslodavci sporazumno � Ako nema sporazuma: prema zahtjevu radnika Pravo na pla�u ISPRAVE O PLA�I - NOVO: 1. Poslodavac je du�an radniku uru�iti isprave iz kojih je vidljivo kako je utvr�eno pravo na pla�u � u roku 15 dana od isplate 2. Sadr�aj isprava � biti �e propisan posebnim Pravilnikom koji �e ministar nadle�an za poslove rada donijeti u roku 6 mjeseci RADNA KNJI�ICA � Danom pristupanja RH EU prestaju va�iti odredbe o radnoj knji�ici � Poslodavac je, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana pristupanja RH u �lanstvo EU du�an precrtati sve nepopunjene rubrike uz potpis i pe�at, te isto evidentirati u rubriku �Bilje�ke� i radniku vratiti radnu knji�icu. Uskla�ivanje pravilnika o radu � Poslodavci su du�ni uskladiti pravilnike o radu s odredbama novog Zakona o radu � ROK: �est mjeseci od dana stupanja na snagu novog Zakona o radu, tj. do 30. lipnja 2010.g. � VA�NO: postupak dono�enja pravilnika o radu! Pravilnik o sadr�aju i na�inu vo�enja evidencije o radnom vremenu Ovim se Pravilnikom propisuje sadr�aj i na�in vo�enja evidencije o radnicima. PODACI O RADNICIMA - Evidencija o radnicima poslodavca sadr�i najmanje sljede�e podatke: 1) ime i prezime, 2) osobni identifikacijski broj (OIB) 3) spol, 4) dan, mjesec i godinu ro�enja, 5) dr�avljanstvo, 6) o radnoj dozvoli (posjedovanje i trajanje), ako je radnik stranac, 7) prebivali�te ili uobi�ajeno boravi�te, 8) o zavr�enom obrazovanju i drugim oblicima stru�nog osposobljavanja i usavr�avanja za rad (ste�ena �kolska ili stru�na sprema te odre�ena razina visokog obrazovanja sukladno propisima o visokom obrazovanju) te ostalim oblicima usavr�avanja tijekom rada koje radnici koriste u svom radu, 9) dan sklapanja ugovora o radu, odnosno dan izdavanja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, 10) dan po�etka rada, 11) naziv posla, odnosno narav i vrsta rada koje radnik obavlja, 12) naznaka je li ugovor o radu sklopljen na odre�eno ili neodre�eno vrijeme te o�ekivano trajanje ugovora o radu na odre�eno vrijeme, 13) vrijeme trajanja probnog rada, ako je ugovoreno, 14) trajanje pripravni�kog sta�a, ako je ugovoreno te vrijeme i rezultat polaganja stru�nog ispita, ako je isti predvi�en i obavljen, 15) trajanje rada u inozemstvu, dr�ava i mjesto rada, u slu�aju upu�ivanja radnika u inozemstvo, 16) naznaku radi li se o poslovima na kojima se sta� osiguranja ra�una s pove�anim trajanjem i kako, 17) naznaku radi li se o poslovima na kojima radnik mo�e raditi samo nakon prethodnog i redovitog utvr�ivanja radne sposobnosti za njihovo obavljanje, 18) mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na razli�itim mjestima, 19) tjedno radno vrijeme (puno ili nepuno), odnosno propisano skra�eno radno vrijeme u satima, 20) ukupni mirovinski sta� do po�etka rada kod poslodavca, 21) vrijeme mirovanja radnog odnosa, 22) dan prestanka radnog odnosa, 23) razlog prestanka radnog odnosa, 24) naznaku o tomu je li ugovorena zabrana natjecanja i njeno trajanje, 25) uvjete i vrijeme za koje �e se upla�ivati doprinos za produ�eno mirovinsko osiguranje za radnike koji su sklopili ugovor o radu na odre�eno vrijeme za stalne sezonske poslove. PODACI O RADNOM VREMENU - Evidencija o radnom vremenu radnika sadr�i najmanje sljede�e podatke: 1) ime i prezime radnika, 2) po�etak rada, 3) zavr�etak rada, 4) vrijeme i sati zastoja, prekida rada i sli�no do kojega je do�lo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, 5) ukupno dnevno radno vrijeme u satima te od toga sati: � rada no�u, � prekovremenog rada, 6) sati rada u preraspodijeljenom radnom vremenu i razdoblje preraspodijeljenog radnog vremena, 7) sati rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danima utvr�enim posebnim propisom, 8) sati provedeni na slu�benom putu, 9) sati terenskog rada, 10) sati pripravnosti te sati rada po pozivu, 11) sati kori�tenja godi�njeg odmora, 12) sati privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), 13) vrijeme rodiljnog, roditeljskog dopusta ili kori�tenja drugih prava sukladno posebnom propisu, 14) sati pla�enog dopusta, 15) sati nepla�enog dopusta, 16) sati nenazo�nosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena, odobrene ili neodobrene od poslodavca, 17) sati provedeni u �trajku, 18) sati isklju�enja s rada (lockout). Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Obveza dono�enja pravilnika o radu (15.3.2010.) | |||||||||||||||
Poslodavac koji zapo�ljava vi�e od 20 radnika du�an je donijeti i objaviti pravilnik o radu osim ako su ta pitanja ure�ena kolektivnim ugovorom | |||||||||||||||
Nema zapreke da sva navedena pitanja
pravilnikom o radu uredi i onaj poslodavac koji zapo�ljava manje od 20
radnika i za kojeg takva obveza zakonom nije propisana kao i onaj poslodavac
kojeg obvezuje jedan ili vi�e kolektivnih ugovora. U svakom slu�aju, kod
primjene pravilnika o radu potrebno je voditi ra�una o jednom od temeljnih
na�ela radnog prava - na�elu primjene za radnika najpovoljnijeg prava, �to u
konkretnom slu�aju zna�i da �e poslodavac primijeniti odredbe pravilnika o
radu samo u slu�aju kada pojedino pravo radnika nije nekim drugim aktom
povoljnije ure�eno.
U pravilniku o radu mora se nazna�iti datum njegova stupanja na snagu, pri
�emu isti, prema izri�itoj zakonskoj odredbi, ne mo�e stupiti na snagu prije
osmoga dana od dana objave. Pravilnik o radu mora se objaviti na na�in da
bude dostupan radnicima te izlo�iti na vidljivom mjestu u prostorijama u
kojima oni redovito borave tijekom radnog vremena
Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Odmori i dopusti u skladu s novim Zakonom o radu (15.3.2010.) | |||||||||||||||
Novim Zakonom o radu na drugi su na�in propisani dnevni, tjedni i godi�nji odmor. | |||||||||||||||
1. Stanka Novim je Zakonom o radu propisano da maloljetni radnik koji radi najmanje �etiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno. 2. Dnevni odmor Novim je Zakonom o radu propisano da tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset �etiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno, dok je stari Zakon o radu navedeno pravo propisivao za razdoblje izme�u dva uzastopna dana.Iznimno, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje deset sati neprekidno, pod uvjetom da se tom radniku u svakom razdoblju od osam dana osigura zamjenski dnevni odmor, u trajanju jednakom propu�tenim satima odmora (u starom Zakonu o radu navedeno nije bilo propisano, ve� je bilo definirano da punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima u industriji ima pravo na odmor izme�u dva uzastopna dana u trajanju od najmanje deset sati neprekidno, ali najvi�e za �ezdeset dana u jednoj kalendarskoj godini, koje odredbe me�utim u novom Zakonu o radu nema). 3. Tjedni odmor Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset �etiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor.Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje �etrdeset osam sati.Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.Ako radnik ne mo�e koristiti odmor na prethodno opisani na�in, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati kori�tenje odmora u razdoblju odre�enom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izme�u radni�kog vije�a i poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne mo�e biti du�e od dva tjedna.Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u razli�itim smjenama ne mogu iskoristiti odmor zbog objektivno nu�nih tehni�kih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor mo�e biti odre�eno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset �etiri sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor. 4. Najkra�e trajanje godi�njeg odmora Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na pla�eni godi�nji odmor u trajanju od najmanje �etiri tjedna (po odredbama starog Zakona o radu radnik je imao pravo na pla�eni godi�nji odmor u trajanju od najmanje osamnaest radnih dana).Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera za�tite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogu�e za�tititi radnika od �tetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godi�nji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (po odredbama starog Zakona o radu maloljetnici su imali pravo na pla�eni godi�nji odmor u trajanju od najmanje dvadeset �etiri radna dana, a radnici koji rade na �tetnim poslovima u trajanju od najmanje trideset radnih dana). 5. Utvr�ivanje trajanja godi�njeg odmora Novim se Zakonom o radu propisuje kako se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ure�uje ne samo trajanje godi�njeg odmora du�e od najkra�ega propisanog Zakonom o radu, ve� i broj radnih dana koji se ura�unavanju u godi�nji odmor radnika, s tim da se blagdani i neradni dani odre�eni zakonom i dalje ne ura�unavaju u trajanje godi�njeg odmora, ba� kao ni razdoblja privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovla�teni lije�nik. 6. Rok stjecanja prava na godi�nji odmor U novom je Zakonu o radu termin �vojna slu�ba/vojni rok� zamijenjen terminom �vr�enje du�nosti gra�ana u obrani�, �to je u skladu s izmjenom drugih primjenjivih propisa u odnosu na nepostojanje obveznog slu�enja vojnog roka u Republici Hrvatskoj (Odluka o nepozivanju novaka na obvezu slu�enja vojnog roka (Narodne novine br. 105/07), Pravilnik o dragovoljnom slu�enju vojnog roka (Narodne novine br. 70/08, 97/09) itd. 7. Naknada pla�e za vrijeme godi�njeg odmora U novom Zakonu o radu vi�e nema odredbe kojom je bilo propisano kako se naknada pla�e radniku mora isplatiti unaprijed, prije kori�tenja godi�njeg odmora, ako druga�ije nije odre�eno kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izme�u radni�kog vije�a i poslodavca, a rijetki su bili poslodavci koji su tu svoju zakonsku obvezu ispunjavali. Obi�no se naknada pla�e radniku ispla�ivala u jednakim vremenskim intervalima kao i sama pla�a, �to je i radnicima odgovaralo zbog stalnosti i predvidivosti vremena njihovog primanja, pa je je novi Zakon o radu samo legalizirao postoje�e stanje u velikoj ve�ini slu�ajeva. 8. Naknada za neiskori�teni godi�nji odmor Novim je Zakonom o radu propisano da je u slu�aju prestanka ugovora o radu, poslodavac du�an radniku koji nije iskoristio godi�nji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto kori�tenja godi�njeg odmora, koja se naknada odre�uje na na�in propisan za utvr�enje naknade pla�e za vrijeme godi�njeg odmora, i to razmjerno broju dana neiskori�tenoga godi�njeg odmora. Slijedom navedenog, iz teksta novog Zakona o radu brisana je odredba kojom je bilo propisano da pravo na godi�nji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za teku�u kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnog poslodavca, te da je poslodavac du�an, prilikom prestanka ugovora o radu, izdati radniku potvrdu o kori�tenju godi�njeg odmora. 9. Kori�tenje godi�njeg odmora u dijelovima Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima pravo koristiti godi�nji odmor u dijelovima, pa ako ga na taj na�in koristi, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godi�nji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju (u starom je Zakonu o radu da radnik mora prvi dio godi�njeg odmora od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godi�nji odmor), pod uvjetom da je ostvario pravo na godi�nji odmor u trajanju du�em od dva tjedna. 10. Preno�enje godi�njeg odmora u sljede�u kalendarsku godinu Novim je Zakonom o radu propisano da neiskori�teni dio godi�njeg odmora u trajanju du�em od dva tjedna, radnik mo�e prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja idu�e godine, s time da radnik ne mo�e prenijeti u sljede�u kalendarsku godinu dio godi�njeg odmora odre�enog u trajanju du�em od dva tjedna, ako mu je bilo omogu�eno kori�tenje toga odmora.Nadalje, novim je Zakonom o radu propisano da se prethodno opisana odredba ne primjenjuje na godi�nji odmor, odnosno dio godi�njeg odmora koji je prekinut ili nije kori�ten u kalendarskoj godini u kojoj je ste�en, zbog bolesti ili kori�tenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust (u starom je Zakonu o radu bio naveden samo rodiljni dopust), a koji radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja idu�e godine, s time da u novom Zakonu o radu vi�e nema preduvjeta iz starog Zakona o radu koji je propisivao da je navedeno mogu�e samo pod uvjetom da je radnik radio najmanje �est mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.Zavr�no, u tekstu novog Zakona o radu termin �vojna slu�ba/vojni rok� zamijenjen terminom �vr�enje du�nosti gra�ana u obrani�, �to je u skladu s izmjenom drugih primjenjivih propisa. 11. Raspored kori�tenja godi�njeg odmora Novim je Zakonom o radu propisano da poslodavac mora utvrditi raspored kori�tenja godi�njeg odmora najkasnije do 30. lipnja teku�e godine, te o rasporedu obavijestiti radnike.Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod vi�e poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom kori�tenju godi�njeg odmora, poslodavci su du�ni omogu�iti kori�tenje godi�njeg odmora prema njegovom zahtjevu. 12. Pla�eni dopust Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima pravo na pla�eni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godi�nje, ako to nije druk�ije ure�eno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu (starim je Zakonom o radu bilo propisano da radnik ima pravo na navedeni dopust do ukupno najvi�e sedam radnih dana). Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Pristup mobilnim ure�ajem (18.2.2010.) | |||||||||||||||
Na adresi www.etrezor.hr/mob sada mo�ete pristupiti usluzi fin@mob | |||||||||||||||
Ako se koristite Apple iPhone ili neki drugi smartphone sada mo�ete na na�im fin@mob stranicama prilago�enim za mobilne ure�aje pregledavati svoje podatke. Adresa stranice je www.etrezor.hr/mob Pristupna �ifra je indenti�na kao i za fin@net stranice. Ukoliko kao shortcut(favorites) spremite adresu http://www.etrezor.hr/mob/prijava.asp?UName=xxxxxxxx&sifra=yyyyyy gdje �e te umijesto xxxxxx upisati korisni�ko ime, a umjesto yyyyyy �ifru mo�ete presko�iti upisivanje tih podataka svaki puta, no na taj na�in smanjujete i sigurnost svog pristupa.
Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
OIB obavezan od 1.1.2010. (1.1.2010.) | |||||||||||||||
Od 1. sije�nja 2010. propisano je obvezno iskazivanje osobnih identifikacijski brojeva na ra�unima poduzetnika. | |||||||||||||||
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj: 87/09) koji se primjenjuje se od 1. sije�nja 2010. propisano je obvezno iskazivanje osobnih identifikacijski brojeva na ra�unima poduzetnika. Dakle ra�uni koji �e se po�eti izdavati 1. sije�nja 2010. moraju imati propisano naveden OIB.
Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Koje promjene nam je donio novi Zakon o radu? (19.1.2010.) | |||||||||||||||
Pregled promjena u novom Zakonu o radu | |||||||||||||||
Kod ugovora na odre�eno vrijeme: poslodavac ne smije sklopiti jedan ili vi�e uzastopnih ugovora o radu na odre�eno vrijeme na temelju koji se radni odnos s istim radnikom zasniva na neprekinuto razdoblje du�e od tri godine (do sada nije smio sklopiti takav ugovora s istim radnikom za obavljanje istih ili sli�nih poslova). Dakle, ni u kom slu�aju ne mo�e du�e od tri godine s istim poslodavcem, bez obzira na poslove koje obavlja.
Kod radnog vremena: uvedena zakonska definicija radnog vremena koja u starom zakonu nije postojala (uop�e): vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspolo�iv) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.
Kod prekovremenog rada: promjene u najdu�em dopu�tenom trajanju prekovremenog rada (umjesto do sada 10 sati tjedno, od sada 8 sati tjedno), tako�er, druga�iji na�in iskazivanja najdu�eg dopu�tenog trajanja prekovremenog rada (ranije u tjednima, sada u satima (najvi�e 32 sata prekovremenih mjese�no, odnosno 180 sati godi�nje).
Kod zabrane no�nog rada �ena u industriji: zabrane vi�e nema, sada svi mogu (moraju) raditi no�u u industriji, osim trudnica ako to �ele i ako pribave potvrdu lije�nika da takav rad ne ugro�ava njezin �ivot i zdravlje, te �ivot i zdravlje djeteta.
Kod godi�njeg odmora: produljeno najkra�e trajanje godi�njeg odmora s 18 radnih dana na 4 tjedna.
Kod godi�njeg odmora: ranije je prilikom prestanka ugovora o radu poslodavac radniku morao izdati potvrdu o kori�tenju godi�njeg odmora, a prema novom zakonu mora radniku koji nije iskoristio godi�nji odmor u cijelosti, isplatiti (nov�anu) naknadu umjesto kori�tenja godi�njeg odmora.
Kod pravilnika o radu: poslodavci moraju, sukladno izri�itoj zakonskoj odredbi, uskladiti svoje pravilnike o radu s novim zakonom najkasnije do 30. lipnja 2010. godine.
Kod radni�kih vije�a: uvedeno �Europsko radni�ko vije�e� kod poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije i povezanih poslodavaca na podru�ju Europske unije.
Uvedene posebne odredbe o pravu radnika na odlu�ivanje u europskom dru�tvu i europskoj zadruzi, te kod prekograni�nog pripajanja ili spajanja poslodavaca.
Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Nova Uputa za postupanje za slueaj ozljede na radu (2.7.2009.) | |||||||||||||||
�to sve treba poduzeti u slueaju ozljede na radu. | |||||||||||||||
Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Isplata bo�i�nice i prigodnih darova u 2009. (19.11.2009.) | |||||||||||||||
Isplata neoporezivih bo�ianice i prigodnih darova radnicima i djeci radnika za sada ista kao i za 2008. | |||||||||||||||
Moguanost neoporezive isplate bo�ianice i dara radnicima za 2009. godinu propisana je Pravilnikom o porezu na dohodak u slijedeaim vrijednostima: - bo�ianica do 2.500,0 kn godi�nje � (ako u tijeku godine nije isplaaena neka druga prigodna nagrada: �regres, uskrsnica i dr.), - dar djetetu radnika do 15 godina starosti do 600,00 kn godi�nje, - dar radniku u stvarima ili uslugama do 400,00 kn godi�nje. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Zakon o trgovackim dru�tvima je izmijenjen i dopunjen (16.11.2009.) | |||||||||||||||
ZTD | |||||||||||||||
Cak su na 239 clanaka provedene intervencije u Zakonu o trgovackim dru�tvima (ZTD) koje stupaju na snagu 1. V. 2010. Objava je ucinjena u Narodnim novinama br. 137 od 13. XI. 2009. Potreba izmjene i dopune ZTD-a opravdava se nu�no�cu daljnje prilagodbe smjernicama (direktivama) Europskog parlamenta, odnosno zbog pristupanja u EU. Va�nost provedenih intervencija nije od velikog znacenja, no u svakom slucaju zbog opse�nosti nu�no plijene na�u pozornost. Neke izmjene razrije�ile su neke dvojbe, kao npr. mala trgovacka dru�tva nece biti du�na izraditi izvje�ce o stanju dru�tva uz godi�nja financijska izvje�ca. To nisu bila ni do sada, ali se takvo tumacenje izvodilo iz drugih propisa pa je ovakva izmjena dobro do�la. Ima i neobicnih izmjena koje su nastale kao nesporazum na relaciji Odbora za racunovodstvene standarde i Ministarstva pravosuda. Naime, dosada�nji nazivi financijskih izvje�taja, prema stajali�tu Odbora, zadr�avaju se, kao npr. bilanca, racun dobitka i gubitka i dr. Donositelji ovih izmjena ocito su zaboravili na tu primjedbu pa su "pustili" u objavu termin koji proizlazi iz MSFI-a (odnosno novog MRS 1) a glasi: " izvje�taj o financijskom polo�aju" (v. izmjenu cl. 220.). Ova izmjena je pak potpuno proma�ena� Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Novi Zakon o platnom prometu (9.11.2009.) | |||||||||||||||
Promjene platnog prometa nastupaju 1. sijecnja 2011. Potrebne pripreme ticu se najvi�e banaka | |||||||||||||||
Objavljen je novi Zakon o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09.). Njegova primjene pocinje u prete�itom broju njegovih odredaba od 1. sijecnja 2011., a manji dio odredaba se pocinje primjenjivati s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. S novim Zakonom po prvi put se jednim propisom ureduje tuzemni i inozemni platni promet. S obzirom na to, prestaje se primjenjivati od 1. sijecnja 2011. dio Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03. do 92/09.) i tom njegovom dijelu pridru�eni provedbeni propisi i Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 117/01.). Tada se pocinje primjenjivati novi Zakon. Op�irnije o Zakonu o platnom prometu procitajte u casopisu u RRiF, br. 12/09. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Objavljen je Pravilnik o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti (4.11.2009.) | |||||||||||||||
Vec je poznato da je na snazi Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke objavljen u Narodnim novinama br. 119/09., koji je obvezao placanje tog poreza i za ostale dohotke i primitke koji u pocetku nisu bili obuhvaceni tim porezom. Sada je donesen i objavljen u Narodnim novinama broj 131/09. Pravilnik o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke. Za porezne obveznike na temelju cijih primitaka obvezu za posebni porez utvrduje sam obveznik odnosno isplatitelj primitaka propisana je obveza izvje�civanja na obrascu IPP-1 i to do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. To znaci da porezni obveznici koji su svoju obvezu za posebni porez podmirili do kraja mjeseca listopada (iznajmljivaci, isplatitelji kamata i sl.), trebaju obrazac IPP-1 podnijeti Poreznoj upravi do 15. 11. 2009. Porezni obveznici koji poseban porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke utvrduju na temelju konacnog obracuna Poreznu upravu izvijestit ce na obrascu IPP-SD za 2009. sa prijavom poreza na dohodak. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Ogranicenje poslovanja s devizama na deviznom racunu pravne osobe sa sjedi�tem u RH (29.10.2009.) | |||||||||||||||
Iako domace pravne osobe mogu imati devizni racun, poslovanje s njim je ograniceno deviznim propisima. | |||||||||||||||
Promet stranih sredstava placanja (deviza, strane gotovine, cekova i ostalih novcanih instrumenta koji glase na stranu valutu i koji su unovcivi u stranoj valuti) izmedu deviznih rezidenata u RH ureden je posebnim provedbenim propisima Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03. do 92/09.-Uredba). Tim propisima, iako je deviznim rezidentima dopu�teno stjecanje deviza i kupnjom u poslovnoj banci i njihovo dr�anje na svom �cvrstom� deviznom racunu, nije deviznim rezidentima dopu�teno medusobno placanje. Ta zabrana ukljucuje i davanje pozajmica u devizama jednog deviznog rezidenta (npr. clana trgovackog dru�tva - gradanina) drugom deviznom rezidentu (npr. �njegovom� trgovackom dru�tvu sa sjedi�tem u RH). No, devizni nerezidenti (npr. fizicke osobe � stranci) mogu trgovackom dru�tvu sa sjedi�tem u RH odobriti pozajmicu koja ima prema deviznim propisima obilje�je kredita zadu�enja. U tom slucaju posebnu pozornost treba posvetiti utvrdivanju devizne rezidentnosti stranca, jer on ne mora uvijek biti s motri�ta na�ih deviznih propisa na� devizni nerezident Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
�to treba sadr�avati isplatna lista (19.10.2009.) | |||||||||||||||
U praksi se pojavljuju rje�enja koja ne mogu ispuniti obraeunsku i informacijsku ulogu isplatne liste plaae zaposlenika. Proeitajte koja struktura redoslijeda podataka je ispravna. | |||||||||||||||
Pri obracunu place, nadoknade place i otpremnine poslodavac je obvezan radniku uruciti obracun prema kojem je vidljivo na koji nacin je utvrdena svota place, naknade place odnosno otpremnine. U slucaju ako poslodavac ne isplati placu, nadoknadu place ili otpremninu, ta isprava ima znacenje ovr�ne isprave prema cl. 91. st. 2. Zakona o radu, a poslodavac je obvezan uruciti je zaposleniku do kraja mjeseca u kojem je isplata dospjela. Osnovni podatci na isplatnoj listi - obracunu place a koja se urucuju zaposleniku su podatci o djelatniku kao �to su ime, prezime, adresa JMBG/OIB, broj sati odradenih u mjesecu za koji se isplacuje placa ili mo�ebitno naknada place. Ostale podatke treba prikazati kako slijedi: Bruto placa Doprinosi iz place Izdatak za premije osiguranja Dohodak Osobni odbitak Porezna osnovica Porez na dohodak Prirez Neto placa Osnovica za poseban porez Posebni porez Neto placa poslije posebnog poreza Obustave iz place (krediti, ovrhe) Neto placa za isplatu na tekuci racun radnika (ili u gotovini) Doprinosi na placu (placa poslodavac) Osnovicu za poseban porez treba razdvojiti iz razloga jer ona ne mora nu�no biti jednaka neto placi, odnosno osnovica za poseban porez je razlicita u slucaju kada je pri obracunu kori�ten izdatak s osnove placene premije osiguranja, te obustave iz place Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Uporaba pecata u poslovnoj praksi (15.10.2009.) | |||||||||||||||
Uobicajeno je na poslovnim papirima uz potpis otisnuti i pecat tvrtke. Je li to nu�no, odnosno za koje slucajeve je to propisano? | |||||||||||||||
U aktualnoj poslovnoj praksi poduzetnici (trgovacka dru�tva i druge pravne osobe, obrtnici, osobe koje obavljaju slobodna zanimanja, trgovci pojedinci) ucestalo rabe "pecat". Zapravo, pecat je tehnicko pomagalo, cija obveza uporabe (uz potpis) nije predvidena Zakonom o trgovackim dru�tvima, Zakonom o obrtu i mnogim drugim zakonima. No, kod ovjeravanja naloga za placanje na obrascima platnog prometa, kod prijave i odjave radnika pri HZZO-u i HZMO-u, kod prijava PDV-a, poreza na dobitak, poreza na dohodak (obrtnika i samostalnih zanimanja), kod dodjele carinskog broja pri CU, te u nekim ostalim slucajevima, jo� uvijek se zahtjeva uporaba pecata. Kad su u pitanju poslovni dopisi, racuni, obavijesti i sl., nije nu�no uz potpis otisnuti pecat. O svemu detaljnije, RRiF br. 7/07., str. 150. do 154. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Obveze vozaca i poslodavca (9.10.2009.) | |||||||||||||||
Pravilnikom o prijenosu podataka o radnom vremenu mobilnih radnika i o vodenju evidencije utvrdene su nove obveze vozaca i poslodavaca | |||||||||||||||
Pravilnikom o prijenosu podataka o radnom vremenu mobilnih radnika i o vodenju evidencije (Nar. nov. br. 43/09.) utvrdene su nove obveze vozaca i poslodavaca. Naime, cl. 10. toga Pravilnika utvrdeno je da do uspostavljanja sustava izdavanja kartica, vozaci trebaju nakon zavr�etka rada svakodnevno ispisati vozaceve radnje iz digitalnog tahografa i na taj ispis upisati osobno ime, broj vozacke dozvole te potpisati ispitane dokumente. Osim toga vozac treba imati i potvrdu poslodavca o aktivnostima vozaca za vrijeme dok nije upravljao vozilom � "Potvrda o aktivnostima". Kad se uspostavi sustav kartica za vozace tada se mora obavljati elektronicni prijenos podataka iz kartice vozaca i digitalnog tahografa u bazu podataka. Prvi prijenos podataka iz kartice vozaca i digitalnog tahografa treba obaviti 21 dan nakon prve uporabe kartice vozaca. Daljnji rokovi za prijenos podataka s kartice vozaca su takoder 21 dan, a prijenos podataka iz digitalnog tahografa mora biti u roku od 90 dana. Prijenos podataka iz digitalnog tahografa obavlja se i prilikom prodaje vozila, vracanja unajmljenog vozila i sl. U slucaju o�tecenja kartice vozaca ili nekog drugog nepravilnog rada vozac treba ispisati radnje, a na ispis dodati svoje osobno ime broj kartice vozaca ili vozacke dozvole i svoj potpis. Vozac mora sa sobom imati zapisne listove o o�tecenju kartice. Zapisne listove i ispis digitalnog tahografa kao i ostalu dokumentaciju vozac mora cuvati za�ticenu od sunceve svjetlosti i ocuvati citljivost. Vozaci tako moraju imati prilican set dokumenata: - izvod licencije za vozilo - ugovor ili potvrdu o zaposlenju vozaca - putni radni list za linijski prijevoz putnika (ako prijevozi putnike) - teretni list za prijevoz tereta (ako vozi teret) - ugovor o podvozarstvu - odgovarajuce dozvole koje se odnose na odgovarajucu vrst prijevoza Ako je rijec o inozemnom prijevozniku jo� i medunarodni teretni list (CMR). O obvezama vozaca i poslodavaca koji se bave prijevozom vidjeti u RRIF-u br. 2/09. st. 23 do 36. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Izmjena Zakona o ogranicavanju uporabe duhanskih proizvoda (7.10.2009.) | |||||||||||||||
Izmjenama i dopunama Zakona o ogranicavanju uporabe duhanskih proizvoda koje su stupile na snagu 9. listopada 2009., dopu�ta se, pod ogranicavajucim uvjetima, pu�enje u ugostiteljskim objektima. | |||||||||||||||
U svim zatvorenim prostorima ugostiteljskih objekata u kojima se gostima uslu�uje iskljucivo pice, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta i velicini prostora za uslu�ivanje, ponovno je dopu�teno pu�enje u prijelaznom razdoblju od �est mjeseci, pocev�i od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ogranicavanju uporabe duhanskih proizvoda odnosno od 09. listopada 2009. pa do 10. travnja 2010. Nakon toga ce pu�enje biti dopu�teno samo u posebno uredenom prostoru za pu�enje za koje je ministar zdravstva, na zahtjev ugostitelja, rje�enjem utvrdio da prostor za pu�enje udovoljava svim zakonskim i tehnickim uvjetima. Vlasnik odnosno korisnik ugostiteljskog objekta u kojem se iskljucivo gostima uslu�uju pica i cija je povr�ina prostora za uslu�ivanje gostiju manja od 50 m2, mo�e odluciti (do kraja prijelaznog razdoblja - 10. travnja 2010.) da cjelokupni prostor za uslu�ivanje bude pu�acki pri cemu treba ispuniti manje zahtjevnije tehnicke uvjete: - prostor treba imati ventilacijski sustav koji omogucuje najmanje 10 izmjena zraka na sat; - odvod oneci�cenog zraka iz pu�ackog u otvoreni prostor treba biti izveden sustavom za filtriranje; - prostor za pu�enje treba biti opremljen plakatima, lecima, naljepnicama i drugim promid�benim sredstvima o spoznaji �tetnosti duhanskog dima. Za ugostiteljske objekte u kojima se uslu�uje hrana, pu�enje nije dopu�teno, osim u prostorima za pu�enje. To znaci da za ugostiteljske objekte u kojima se uslu�uje hrana (npr. vrste restoran) Zakon nije predvidio prijelazno razdoblje prilagodbe, te pu�enje i dalje ostaje zabranjeno, a moguce je jedino u posebno uredenom prostoru cija povr�ina ne mo�e biti manja od 10 m2 niti veca od 20 % ukupnog prostora za uslu�ivanje. U tom prostoru je dopu�tena konzumacija hrane i pica, ali ne i uslu�ivanje. Prostor treba ispunjavati tehnicke uvjete propisane cl. 14. do 18. Zakona i nakon �to ispunjavanje tih uvjeta rje�enjem utvrdi ministar zdravstva. Ugostiteljski objekti koji uslu�uju iskljucivo pice, a veci su od 50 m2, protekom roka od 6 mjeseci (10. travnja 2010.) ugostiteljski objekti, trebaju urediti posebni prostor za pu�enje, ako �ele omoguciti gostima pu�enje. Prostor za pu�enje ne smije biti takoder manji od 10m2, odnosno ne veci od 20% ukupne povr�ine zatvorenog javnog prostora. Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Razlikovanje otkaza i sporazumnog prestanka (6.10.2009.) | |||||||||||||||
U praksi se ucestalo pojavljuje problem nerazlikovanja nacina prestanka ugovora o radu, tj. dolazi do zamjene instituta "otkaza ugovora o radu" sa institutom "sporazumnog prestanka (raskida) ugovora". | |||||||||||||||
U praksi se ucestalo pojavljuje problem nerazlikovanja nacina prestanka ugovora o radu, tj. dolazi do zamjene instituta "otkaza ugovora o radu" sa institutom "sporazumnog prestanka (raskida) ugovora". , U praksi se ucestalo pojavljuje problem nerazlikovanja nacina prestanka ugovora o radu, tj. dolazi do zamjene instituta "otkaza ugovora o radu" sa institutom "sporazumnog prestanka (raskida) ugovora". , Prema odredbi cl. 103. Zakona o radu Ugovor o radu prestaje: smrcu radnika; navr�enjem 65 godina �ivota radnika i 20 godina sta�a osiguranja (osim ako se poslodavac i radnik drukcije ne dogovore); dostavom pravomocnog rje�enja o mirovini zbog opce nesposobnosti za rad; odlukom nadle�nog suda; istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme; sporazumom radnika i poslodavca te otkazom. S obzirom na navedene nacine prestanka ugovora o radu zakljucenog izmedu poslodavca i radnika (koji su u ZR-u taksativno navedeni) posebno apostrofiramo u praksi ucestalu pogre�ku davanja tzv "sporazumnog otkaza". Ovakav nacin formuliranja prestanka ugovora o radu u praksi mo�e stvoriti problem utvrdenja prave volje stranaka, tj. pojavljuje se pitanje kojim od dvaju nacina prestanka ugovora o radu (otkazom ili sporazumom) je ugovor zaista prestao i u svezi s time koje pravne posljedice (prava i obveze) stvara takav prestanak ugovora o radu za svaku ugovornu stranku (poslodavca i radnika). Naime, bitno je uociti da je otkaz ugovora o radu uvijek jednostran cin, bilo da ga daje poslodavac radniku ili radnik poslodavcu. Pristanak ili suglasnost druge ugovorne strane pri tome su pravno irelevantni (druga ugovorna strana na odluci o otkazu potpisuje smo primitak iste). Osim toga, ako poslodavac otkazuje ugovor o radu obvezan je radniku (u ovisnosti o sta�u radnika kod poslodavca) isplatiti otpremninu, kao i osigurati mu rad za vrijeme otkaznog roka tj. isplatiti mu naknadu place za vrijeme otkaznog roka ako u tom vremenu (otkaznog roka) radnik po zahtjevu poslodavca ne radi. S druge strane sporazum radnika i poslodavca je dvostrani akt koji uvijek podrazumijeva suglasnu volju poslodavca i radnika u pogledu svih okolnosti vezanih uz prestanak radnog odnosa. Posebice u pogledu trenutka (dana) prestanka ugovora o radu, kori�tenja neiskori�tenog dijela godi�njeg odmora radnika, nepodmirenih medusobnih potra�ivanja radnika i poslodavca, ali i svih drugih "otvorenih" medusobnih prava i obveza poslodavca i radnika iz radnog odnosa. Tako se kod sporazumnog raskida ugovora o radu ne mo�e govoriti o otkaznom roku (jer ugovor ne prestaje otkazom). Isto tako, kod sporazumnog prestanka (raskida) ugovora o radu radnik ne ostvaruje pravo na otpremninu, kao ni pravo na naknadu sa zavoda za zapo�ljavanje. Osim navedenog, znacajan problem kod potpisivanja spomenutog "sporazumnog otkaza" ugovora o radu mo�e predstavljati i izgledna dugotrajnost vodenja sudskih parnica u kojima bi se dokazivao stvarni nacin prestanka ugovora o radu, a s time u vezi i znacajni tro�kovi koji bi se mogli pojaviti (poglavito na strani poslodavca). Naime, u slucaju da parnicni sud u postupku utvrdi da kod potpisivanja tzv. "sporazumnog otkaza" nije postojala stvarna suglasnost obiju stranaka (sporazum) za prestankom radnog odnosa, vec se stvarno radi o jednostranom otkazu ugovora o radu, takav otkaz bio bi nezakonit ako se poslodavac kod dono�enja istog nije dr�ao zakonske procedure (npr. kod otkaza ugovora uvjetovanog skrivljenim pona�anjem nije prethodno, u pisanoj formi, upozorio radnika na takvo pona�anje i mogucnost otkazivanja ugovora u slucaju njegovog nastavka kr�enja obveza iz radnog odnosa).Tada bi poslodavac bio u obvezi radniku isplatiti naknadu place (u visini kao da je stvarno radio) za cijelo vrijeme vodenja spora. (Detaljan pregled materije prestanka ugovora o radu sa primjerima relevantnih akata vidjeti u RRiF-ovom prirucniku "Tro�kovi osoblja i radnopravni odnosi" te casopisu RRiF br. 3/06). Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
Zakon o ra�unovodstvu (1.1.2008.) | |||||||||||||||
Zakon o ra�unovodstvu Finansing d.o.o. - knjigovodstveni servi - Zagreb - Osijek | |||||||||||||||
I. OP�E ODREDBE Op�e odredbe �lanak 1. Ovim se Zakonom ure�uje ra�unovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvje�tavanja i tijelo za dono�enje standarda financijskog izvje�tavanja, godi�nji financijski izvje�taji i konsolidacija godi�njih financijskih izvje�taja, revizija godi�njih financijskih izvje�taja, sadr�aj godi�njeg izvje��a, javna objava godi�njih financijskih izvje�taja, Registar godi�njih financijskih izvje�taja, te obavljanje nadzora. Pojmovi i primjena �lanak 2. (1) Odredbe ovoga Zakona du�ni su primjenjivati poduzetnici. (2) Poduzetnici u smislu ovoga Zakona jesu: 1. trgova�ko dru�tvo i trgovac pojedinac odre�eni propisima koji ure�uju trgova�ka dru�tva, 2. poslovna jedinica poduzetnika iz to�ke 1. ovoga stavka sa sjedi�tem u stranoj dr�avi ako prema propisima te dr�ave ne postoji obveza vo�enja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvje�taja te poslovna jedinica poduzetnika iz strane dr�ave koji su obveznici poreza na dobit sukladno propisima koji ure�uju poreze. (3) Odredbe ovoga Zakona, osim poduzetnika iz stavka 2. ovoga �lanka, du�na je primjenjivati i svaka pravna i fizi�ka osoba, koja je obveznik poreza na dobit odre�ena propisima koji ure�uju poreze, osim odredbi koje ure�uju konsolidaciju godi�njih financijskih izvje�taja (�lanak 16.), reviziju godi�njih financijskih izvje�taja (�lanak 17.), godi�nje izvje��e (�lanak 18.) i javnu objavu (�lanak 20.). (4) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na dr�avni prora�un i prora�unske korisnike dr�avnog prora�una, prora�une jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave i njihove prora�unske korisnike, vjerske zajednice, politi�ke stranke, sindikate i ostale neprofitne organizacije. (5) Ra�unovodstvo vjerskih zajednica, politi�kih stranaka, sindikata i ostalih neprofitnih organizacija propisuje Vlada Republike Hrvatske. Razvrstavanje poduzetnika �lanak 3. (1) Poduzetnici u smislu ovoga Zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvr�enim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvje�taji, prema sljede�im uvjetima: � iznos ukupne aktive, � iznos prihoda, � prosje�an broj radnika tijekom poslovne godine. (2) Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljede�ih uvjeta: � ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna, � prihod 65.000.000,00 kuna, � prosje�an broj radnika tijekom poslovne godine 50. (3) Srednji poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz stavka 2. ovoga �lanka ali ne prelaze dva od sljede�ih uvjeta: � ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna, � prihod 260.000.000,00 kuna, � prosje�an broj radnika tijekom poslovne godine 250. (4) Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz stavka 3. ovoga �lanka. (5) Osim poduzetnika iz stavka 4. ovoga �lanka, veliki poduzetnici u smislu ovoga Zakona su banke, �tedne banke, stambene �tedionice, institucije za elektroni�ki novac, dru�tva za osiguranje, leasing dru�tva, dru�tva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, dru�tva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s pravnom osobnosti, dru�tva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju te mirovinska osiguravaju�a dru�tva. Ra�unovodstveni poslovi �lanak 4. (1) Ra�unovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vo�enje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje godi�njih financijskih izvje�taja, te prikupljanje i obrada podataka u vezi pripreme i sastavljanja godi� njih izvje��a, te financijskih podataka za statisti�ke, porezne i druge potrebe. (2) Poduzetnik je du�an prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati financijske izvje�taje sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima, po�tuju�i pri tome ra�unovodstvene standarde i temeljna na�ela urednog knjigovodstva. (3) Poduzetnik je du�an organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vo�enje poslovnih knjiga te sastavljanje godi�njih financijskih izvje�taja na na�in da je mogu�e provjeriti poslovne doga�aje, financijski polo�aj i uspje�nost poslovanja poduzetnika. � II. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE Knjigovodstvene isprave �lanak 5. (1) Knjigovodstvena isprava je pisani dokument ili elektroni�ki zapis o nastalom poslovnom doga�aju. (2) Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog doga�aja, osim onih isprava koji se sastavljaju u knjigovodstvu poduzetnika. (3) Knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sadr�avati sve podatke o poslovnom doga�aju. (4) Knjigovodstvena isprava sastavlja se u jednom primjerku ili vi�e primjeraka. (5) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku mo�e se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni. (6) Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, preslika izvorne isprave ili isprava na elektroni�kom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto �uvanja izvorne isprave, odnosno razlog upotrebe preslike i potpisana je od osobe ovla�tene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast. Sastavljanje knjigovodstvenih isprava �lanak 6. (1) Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na na�in da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovla�tena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast jam�i potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna. (2) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektroni�ki zapis mo�e umjesto potpisa osobe ovla�tene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast sadr�avati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovla�tene za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana sukladno zakonu koji ure�uje elektroni�ki potpis. (3) Knjigovodstvena isprava mora biti takva da stru�na osoba mo�e iz nje spoznati poslovni doga�aj. (4) Poduzetnik je du�an, prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave. �uvanje knjigovodstvenih isprava �lanak 7. (1) Knjigovodstvene isprave �uvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektroni�kog zapisa ili nositelju mikrografske obrade. (2) Knjigovodstvene isprave �uvaju se i to: 1. isplatne liste, analiti�ka evidencija o pla�ama za koje se pla�aju obvezni doprinosi � trajno, 2. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glav nu knjigu � najmanje jedanaest godina, 3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomo�ne knjige � najmanje sedam godina. (3) Rok za �uvanje knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. to�ke 2. i 3. ovoga �lanka po�inje te�i zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene. III. POSLOVNE KNJIGE Poslovne knjige �lanak 8. (1) Poslovne knjige vode se po na�elu sustava dvojnog knjigovodstva. (2) Poslovne knjige �ine dnevnik, glavna knjiga i pomo�ne knjige. (3) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog nastanka. Dnevnik se mo�e uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili vi�e knjiga koje su namijenjene za promjene na pojedinim skupinama bilan�nih zapisa ili za izvanbilan�ne zapise. (4) Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na financijskom polo�aju i uspje�nosti poslovanja. (5) Glavna knjiga sastoji se od dva odvojena dijela i to: � bilan�ni zapisi i � izvanbilan�ni zapisi. (6) Glavna knjiga mora sadr�avati unaprijed pripremljena konta koja, sukladno potrebama poduzetnika, osiguravaju podatke za godi�nje financijske izvje�taje. (7) Pomo�ne knjige se u pravilu vode zasebno. (8) Pomo�ne knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u koli�inama i nov�anim iznosima. Vo�enje poslovnih knjiga �lanak 9. (1) U poslovne knjige unose se podaci na temelju knjigovodstvenih isprava. (2) Poslovne knjige moraju se voditi po na�elu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom doga�aju. (3) Poslovna godina u pravilu je jednaka kalendarskoj godini, ali se mo�e i razlikovati od kalendarske godine. (4) Poslovne knjige otvaraju se po�etkom poslovne godine na temelju bilance sastavljene na kraju prethodne poslovne godine ili na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih poduzetnika ili na temelju knjigovodstvene isprave. (5) Pomo�ne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga zaklju�enih na kraju prethodne poslovne godine. (6) Poslovne knjige vode se na na�in da osiguraju kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, �uvanje podataka, mogu�nost kori�tenja podataka, mogu�nost dobivanja uvida u promet i stanja na ra�unima glavne knjige te mogu�nost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih doga�aja. �uvanje poslovnih knjiga �lanak 10. (1) Poslovne knjige moraju se zaklju�iti na kraju poslovne godine i �uvati u rokovima koji su propisani ovim Zakonom. (2) Ako se poslovne knjige vode kao elektroni�ki zapis, glav na knjiga se mora nakon zaklju�ivanja na kraju poslovne godine za�tititi na na�in da u istoj nije mogu�a izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova, da je istu mogu�e u svakom trenutku otisnuti na papir i mora se potpisati elektroni�kim potpisom sukladno propisu koji ure�uje elektroni�ki potpis ili se mora otiskati na papir i uvezati na na�in da nije mogu�a izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i mora ju potpisati osoba ovla�tena za zastupanje poduzetnika. (3) Poslovne knjige �uvaju se i to: 1. dnevnik i glavna knjiga � najmanje jedanaest godina, 2. pomo�ne knjige � najmanje sedam godina. (4) Rok �uvanja poslovnih knjiga po�inje te�i zadnjeg dana poslovne godine na koju se iste odnose. � IV. POPIS IMOVINE I OBVEZA Popis imovine i obveza �lanak 11. (1) Poduzetnik mora na po�etku poslovanja popisati imovinu i obveze i navesti njihove pojedina�ne vrijednosti u koli�inama i u nov�anom iznosu. (2) Poduzetnik je du�an najmanje jednom i to na kraju poslov ne godine popisati imovinu i obveze i s popisanim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje. (3) Poduzetnik koji provodi popis imovine i obveza tijekom poslovne godine du�an je na kraju poslovne godine s popisanim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje. (4) Osim popisa iz stavka 2. ovoga �lanka, poduzetnik mora popisati imovinu i obveze u slu�ajevima promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena, otvaranja ste�ajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. � V. STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJE�TAVANJA Standardi financijskog izvje�tavanja �lanak 12. (1) Hrvatski standardi financijskog izvje�tavanja (u daljnjem tek stu: HSFI) su ra�unovodstvena na�ela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvje�taja koje primjenjuje ra�unovodstvena struka. (2) HSFI donosi Odbor za standarde financijskog izvje�tavanja u skladu s ovim Zakonom. (3) HSFI objavljuju se u �Narodnim novinama�. (4) Me�unarodni standardi financijskog izvje�tavanja obuhva�aju Me�unarodne ra�unovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tuma�enja te Me�unarodne standarde financijskog izvje�tavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tuma�enja, koji su utvr�eni od Europske komisije i objavljeni u slu�benom listu Europske unije. Primjena standarda financijskog izvje�tavanja �lanak 13. (1) Poduzetnik je du�an sastavljati i prezentirati godi�nje financijske izvje�taje primjenom HSFI-ja. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga �lanka, veliki poduzetnici i poduzetnici �ije dionice ili du�ni�ki vrijednosni papiri su uvr�teni ili se obavlja priprema za njihovo uvr�tenje na organizirano tr�i�te vrijednosnih papira du�ni su sastavljati i prezentirati godi�nje financijske izvje�taje primjenom Me�unarodnih standarda financijskog izvje�tavanja. VI. ODBOR ZA STANDARDE FINANCIJSKOG IZVJE�TAVANJA Odbor za standarde financijskog izvje�tavanja �lanak 14. (1) Odbor za standarde financijskog izvje�tavanja (u daljnjem tekstu: Odbor) je stru�no tijelo koje ima sljede�e nadle�nosti: 1. analizira i prati razvoj ra�unovodstvene teorije i prakse, 2. donosi HSFI, 3. donosi tuma�enja HSFI-ja, 4. priprema za objavu i objavljuje HSFI, 5. obavlja ostale poslove utvr�ene ovim Zakonom. (2) Odbor �ini devet �lanova, koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrje�ava Vlada Republike Hrvatske na mandat od pet godina. (3) �lanom Odbora mo�e biti imenovan dr�avljanin Republike Hrvatske koji ima visoku stru�nu spremu, odgovaraju�e stru�no znanje i radno iskustvo iz podru�ja financija, ra�unovodstva ili revizije, �to ga �ini sposobnim i dostojnim obavljati poslove Odbora. (4) �lan Odbora za svoj rad ima pravo na naknadu. (5) Odbor se financira iz sredstava dr�avnog prora�una i vlastitih prihoda iz naknada. (6) Odbor donosi Pravilnik o na�inu rada Odbora, a potvr�uje ga Vlada Republike Hrvatske. (7) Pravilnik mora sadr�avati odredbe o ciljevima, na�inu rada, dono�enju odluka, financiranju i naknadama. (8) Odbor jednom godi�nje o svojem radu izvje��uje Vladu Republike Hrvatske. � VII. FINANCIJSKI IZVJE�TAJI Godi�nji financijski izvje�taji �lanak 15. (1) Poduzetnik je du�an sastavljati godi�nje financijske izvje�taje u obliku, sadr�aju i na na�in propisan ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga �lanka, poduzetnici �ije je obavljanje poslova odre�eno posebnim propisima i na temelju kojih je tijelo ovla�teno za obavljanje nadzora njihovog poslovanja propisalo sadr�aj i strukturu godi�njih financijskih izvje�taja, du�ni su sastavljati godi�nje financijske izvje�taje sukladno ovom Zakonu i tim propisima. (3) Godi�nje financijske izvje�taje �ine: � bilanca, � ra�un dobiti i gubitka, � izvje�taj o nov�anom tijeku, � izvje�taj o promjenama kapitala, � bilje�ke uz financijske izvje�taje. (4) Strukturu i sadr�aj godi�njih financijskih izvje�taja propisuje ministar financija na prijedlog Odbora i objavljuju se u �Narodnim novinama�. (5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga �lanka, strukturu i sadr�aj godi�njih financijskih izvje�taja za poduzetnike iz stavka 2. ovoga �lanka, propisuje tijelo ovla�teno za obavljanje nadzora njihovog poslovanja i objavljuju se u �Narodnim novinama�. (6) Godi�nji financijski izvje�taji moraju pru�iti istinit i objek tivan prikaz financijskog polo�aja i uspje�nosti poslovanja poduzetnika. (7) Godi�nji financijski izvje�taji sastavljaju se za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini. (8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga �lanka, poslovna godina mo�e se razlikovati od kalendarske godine ako je to ure�eno drugim propisom ili za potrebe poduzetnika. (9) Godi�nje financijske izvje�taje poduzetnik je du�an sastaviti i u slu�ajevima statusnih promjena, otvaranja ste�ajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, danu otvaranja ste�ajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. (10) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga �lanka, mali poduzetnici du�ni su sastavljati bilancu, ra�un dobiti i gubitka i bilje�ke uz financijske izvje�taje. (11) Za godi�nje financijske izvje�taje odgovorna je osoba ovla�tena za zastupanje poduzetnika. (12) Godi�nje financijske izvje�taje potpisuje osoba ovla�tena za zastupanje poduzetnika. (13) Godi�nji financijski izvje�taji �uvaju se trajno u izvorniku. Konsolidacija godi�njih financijskih izvje�taja �lanak 16. (1) Konsolidirani godi�nji financijski izvje�taji su financijski izvje�taji grupe poduzetnika u kojoj odre�eni poduzetnik (mati�no dru�tvo) ima nad jednim ili vi�e poduzetnika (ovisno dru�tvo) pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama tako da od njih ostvaruje koristi (kontrola), a prikazani su kao jedinstveni. (2) Konsolidirane godi�nje financijske izvje�taje du�an je sastavljati poduzetnik koji u grupi poduzetnika predstavlja mati�no dru�tvo. (3) Mati�nim dru�tvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se poduzetnik koji ispunjava najmanje jedan od sljede�ih uvjeta: 1. ima ve�insko vlasni�tvo dionica ili udjela koji daju pravo glasa u drugom poduzetniku, 2. ima pravo imenovati odnosno opozvati ve�inu �lanova uprave ili nadzornog odbora drugog poduzetnika ili, 3. ima pravo zna�ajnog utjecaja nad drugim poduzetnikom na temelju ugovora ili drugog pravnog odnosa ili, 4. ako je ve�ina �lanova uprave ili nadzornog odbora ovisnog poduzetnika, koji su tu funkciju obavljali u pro�loj poslovnoj godini i jo� uvijek je obavljaju do sastavljanja godi�njih financijskih izvje�taja, bila imenovana isklju�ivo radi ostvarenja prava glasa mati�nog dru�tva ili, 5. ima udio ili pravo u odlu�ivanju u ovisnom poduzetniku na temelju dogovora s drugim imateljima udjela ili prava u odlu�ivanju na na�in da nadzire ve�inu prava glasa u ovisnom poduzetniku. (4) Na sastavljanje konsolidiranih godi�njih financijskih izvje�taja primjenjuju se odredbe �lanka 15. stavka 4. do 13. ovoga Zakona. (5) Konsolidirano godi�nje financijsko izvje��e ne treba uklju�ivati financijski polo�aj i uspje�nost poslovanja ovisnog poduzetnika ako to nema zna�ajan utjecaj na financijski polo�aj i uspje�nost poslovanja mati�nog dru�tva. (6) U slu�aju iz stavka 5. ovoga �lanka poduzetnik mora u bilje�kama uz financijske izvje�taje navesti razloge iz kojih nije financijski polo�aj i uspje�nost poslovanja odre�enog poduzetnika uklju�io u konsolidirane godi�nje financijske izvje�taje. (7) Detaljniji uvjeti i pravila konsolidacije godi�njih financijskih izvje�taja ure�eni su HSFI-jem. (8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga �lanka, detaljni uvjeti i pravila konsolidacije godi�njih financijskih izvje�taja poduzetnika koji su du�ni sastavljati i prezentirati godi�nje financijske izvje�taje sukladno �lanku 13. stavku 2. ovoga Zakona ure�eni su Me�unarodnim standardima financijskog izvje�tavanja. Revizija godi�njih financijskih izvje�taja �lanak 17. (1) Reviziji podlije�u godi�nji financijski izvje�taji i konsolidirani godi�nji financijski izvje�taji velikih poduzetnika, srednjih poduzetnika i poduzetnika �ije dionice ili du�ni�ki vrijednosni papiri su uvr�teni ili se obavlja priprema za njihovo uvr�tenje na organizirano tr�i�te vrijednosnih papira. (2) Reviziji podlije�u i godi�nji financijski izvje�taji poduzetnika kojima je to propisano posebnim propisima koji ure�uju njihovo poslovanje. (3) Revizorsko izvje��e mora najmanje sadr�avati: 1. uvod u kojem se navode financijski izvje�taji koji su pred metom revizije, zajedno s ra�unovodstvenim politikama koje su uporabljene u njihovom sastavljanju, 2. opis svrhe i opsega revizije, uz navo�enje revizijskih standarda u skladu s kojima je revizija obavljena, 3. mi�ljenje revizora kojim se jasno izra�ava je li godi�nji financijski izvje�taji pru�aju istinit i objektivan prikaz financijskog polo�aja poduzetnika sukladno ovom Zakonu i HFSI-ju, odnosno Me�unarodnim standardima financijskog izvje�tavanja, te jesu li godi�nji financijski izvje�taji u skladu s propisima koji ure�uju poslovanje poduzetnika, mi�ljenje revizora mo�e biti pozitivno ili mi� ljenje s ogradom ili negativno ili se ovla�teni revizor mo�e suzdr�ati od izra�avanja mi�ljenja ako ga nije u mogu�nosti izraziti, 4. posebna upozorenja i probleme na koje ovla�teni revizor �eli ukazati, ali bez izra�avanja mi�ljenja s ogradom, 5. mi�ljenje o uskla�enosti godi�njeg izvje��a s godi�njim financijskim izvje�tajima za istu poslovnu godinu. (4) Ovla�teni revizor du�an je revizorsko izvje��e potpisati i navesti datum sastavljanja. (5) Revizija financijskih izvje�taja i uskla�enosti s godi�njim izvje��em obavlja se u skladu s propisima koji ure�uje reviziju. (6) Revizorsko izvje��e �uva se trajno u izvorniku. � VIII. GODI�NJE IZVJE��E Godi�nje izvje��e �lanak 18. (1) Poduzetnik je du�an izraditi godi�nje izvje��e koje obuhva�a objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegovog polo�aja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se on suo�ava, te obavijesti o za�titi okoli�a i o radnicima ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja poduzetnika i njegova polo�aja. (2) Godi�nje izvje��e mora sadr�avati: 1. sve zna�ajne doga�aje nakon kraja poslovne godine, 2. vjerojatan budu�i razvoj dru�tva, 3. aktivnosti istra�ivanja i razvoja, 4. informacije o otkupu vlastitih dionica, 5. postojanje podru�nica dru�tva, 6. koje financijske instrumente koristi ako je to zna�ajno za procjenu financijskog polo�aja i uspje�nosti poslovanja, 7. ciljeve i politike dru�tva vezane za upravljanje financijskim rizicima, zajedno s politikom za�tite svake zna�ajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi za�tita, 8. izlo�enost dru�tva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku nov�anog toka. (3) Godi�nje izvje��e velikih poduzetnika i poduzetnika �ije dionice ili du�ni�ki vrijednosni papiri su uvr�teni na organizirano tr�i�te vrijednosnih papira mora sadr�avati i prikaz pravila korporativnog upravljanja koje koristi. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga �lanka, mali poduzet nici nisu du�ni izraditi godi�nje izvje��e, ali su tada informacije o otkupu vlastitih dionica du�ni navesti u bilje�kama uz financijske izvje�taje. (5) Godi�nje izvje��e �uva se jedanaest godina od zadnjeg dana poslovne godine za koju su sastavljeni i to u izvorniku. Jezik i valutna jedinica �lanak 19. (1) Poslovne knjige, godi�nji financijski izvje�taji, godi�nja izvje��a i druge financijske informacije sastavljaju se na hrvatskom jeziku. (2) Iznosi u poslovnim knjigama, godi�njim financijskim izvje�tajima, godi�njim izvje��ima i druge financijske informacije izra�avaju se u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj. � IX. JAVNA OBJAVA Javna objava �lanak 20. (1) Poduzetnik je du�an godi�nje financijske izvje�taje i godi� nje izvje��e, te revizorsko izvje��e ako njegovi godi�nji financijski izvje�taji podlije�u reviziji sukladno odredbama �lanka 17. ovoga Zakona, te konsolidirane godi�nje financijske izvje�taje ako ih je du�an sastavljati sukladno odredbama �lanka 16. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave. (2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga �lanka, mali poduzetnik je du�an godi�nje financijske izvje�taje iz �lanka 15. stavka 10. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave. (3) Poduzetnik, uz navedene izvje�taje iz stavka 1. ili 2. ovoga �lanka, du�an je Financijskoj agenciji dostaviti i odluku o utvr�ivanju godi�njih financijskih izvje�taja od strane nadle�nog tijela te odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokri�u gubitka, ako one nisu sastavni dio godi�njih financijskih izvje�taja ili godi�njeg izvje��a. (4) Poduzetnik je izvje�taje iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka du�an dostaviti najkasnije u roku od �est mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a poduzetnik koji sastavlja konsolidirane godi�nje financijske izvje�taje du�an ih je dostaviti najkasnije u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine. (5) Poduzetnik koji sastavlja godi�nje financijske izvje�taje sukladno �lanku 15. stavku 9. ovoga Zakona du�an je godi�nje financijske izvje�taje dostaviti u roku devedeset dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja ste�aja, a za sljede�e poslovne godine sukladno stavku 4. ovoga �lanka. (6) Danom dostave potpunih i to�nih godi�njih financijskih izvje�taja i godi�njeg izvje��a te izvje��a revizora ako godi�nji financijski izvje�taji poduzetnika podlije�u reviziji sukladno odredbama �lanka 17. ovoga Zakona, te konsolidiranih godi�njih financijskih izvje�taja ako ih je poduzetnik du�an sastavljati sukladno odredbama �lanka 16. ovoga Zakona Financijskoj agenciji, smatra se da je poduzetnik ispunio obvezu javne objave. (7) Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih doga�aja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, du�an je do 31. o�ujka teku�e godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu. (8) Poduzetnik mo�e izvje�taje iz stavka 1. do 3. ovoga �lanka dostaviti na papiru ili u elektroni�kom obliku. Financijski podaci za statisti�ke i druge potrebe �lanak 21. (1) Poduzetnik i osobe iz �lanka 2. stavka 3. ovoga Zakona du�ne su za statisti�ke i druge potrebe Financijskoj agenciji do 31. o�ujka teku�e godine dostaviti bilancu, ra�un dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu. (2) Oblik i sadr�aj dodatnih podataka iz stavka 1. ovoga �lanka propisuje ministar financija. (3) Poduzetnik koji do 31. o�ujka teku�e godine Financijskoj agenciji dostavi izvje�taje iz �lanka 20. ovoga Zakona radi javne objave, pod uvjetom da mu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, iznimno od odredbe stavka 1. ovoga �lanka du�an je dostaviti samo dodatne podatke za potrebe statistike. � X. REGISTAR GODI�NJIH FINANCIJSKIH IZVJE�TAJA Registar godi�njih financijskih izvje�taja �lanak 22. (1) Registar godi�njih financijskih izvje�taja je sredi�nji izvor informacija o financijskom polo�aju i uspje�nosti poslovanja poduzetnika. (2) Registar godi�njih financijskih izvje�taja sadr�i podatke o financijskom polo�aju i uspje�nosti poslovanja i dodatne podatke iz �lanka 21. stavka 1. ovoga Zakona. (3) Registar godi�njih financijskih izvje�taja vodi se u elektroni�kom obliku i dostupan je na internet stranicama. (4) Registar godi�njih financijskih izvje�taja javno na internetu prikazuje za svakog pojedinog poduzetnika sljede�e: 1. godi�nje financijske izvje�taje, 2. godi�nje izvje��e, 3. podatke o predlo�enoj raspodjeli dobiti ili pokri�u gubitka. (5) Osim navedenog u stavku 4. ovoga �lanka, Registar godi� njih financijskih izvje�taja javno na internetu prikazuje i konsolidirane godi�nje financijske izvje�taje poduzetnika koji su ih du�ni sastavljati sukladno �lanku 16. ovoga Zakona i izvje��e revizora ako godi�nji financijski izvje�taji poduzetnika podlije�u reviziji sukladno odredbama �lanka 17. ovoga Zakona. (6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga �lanka, Registar godi� njih financijskih izvje�taja za male poduzetnike javno na internetu prikazuje godi�nje financijske izvje�taje iz �lanka 20. stavka 2. ovoga Zakona u skra�enom sadr�aju. (7) Elektroni�ki oblik i format prikaza godi�njih financijskih izvje�taja za javno prikazivanje na internetskim stranicama Registra godi�njih financijskih izvje�taja odre�uje Financijska agencija u skladu sa strukturom i sadr�ajem godi�njih financijskih izvje�taja iz �lanka 15. stavka 4., odnosno stavka 5. ovoga Zakona objavljuju se na internetskim stranicama Registra godi�njih financijskih izvje�taja. (8) Internetske stranice moraju biti postavljene na na�in da je svi ma omogu�en besplatan uvid u podatke iz stavka 4. ovoga �lanka. (9) Pristup internetskim stranicama iz stavka 4. ovoga �lanka mora biti omogu�en i s internetskih stranica sudskog registra. Vo�enje Registra godi�njih financijskih izvje�taja �lanak 23. (1) Registar godi�njih financijskih izvje�taja vodi Financijska agencija. (2) Financijska agencija du�na je podatke iz �lanka 22. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona unijeti u Registar godi�njih financijskih izvje�taja i javno prikazati na internetskim stranicama u roku 30 dana od dana zaprimanja utvr�enog, to�nog i potpunoga godi�njega financijskog izvje�taja od poduzetnika. (3) Financijska agencija du�na je godi�nje financijske izvje�taje, godi�nje izvje��e, izvje��e revizora i drugu dokumentaciju �uvati jedanaest godina od dana zaprimanja od poduzetnika. (4) Financijska agencija u svrhu vo�enja Registra godi�njih financijskih izvje�taja ovla�tena je prikupljati, evidentirati, obra�ivati, arhivirati i javno objavljivati godi�nje financijske izvje�taje i godi�nje izvje��e poduzetnika, distribuirati podatke iz godi�njih financijskih izvje�taja te upravljati bazom podataka i osigurati za�titu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu. (5) Financijska agencija ima pravo na naknade za vo�enje Registra godi�njih financijskih izvje�taja. (6) Financijska agencija ovla�tena je preuzimati podatke iz sudskog registra krajem svakog mjeseca nastale u prethodnom mjesecu i registra Porezne uprave sa stanjem na dan 31. prosinca, a radi upisa u Registar godi�njih financijskih izvje�taja. (7) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost elektroni�kog unosa podataka iz godi�njih financijskih izvje�taja, za javnu objavu te obradu drugih podataka i dokumenata koji se evidentiraju u Registru godi�njih financijskih izvje�taja. (8) Vrste i visine naknada iz stavka 5. ovoga �lanka propisuje ministar financija. (9) Financijska agencija obra�unava i napla�uje naknade iz stavka 5. ovoga �lanka i propisa donesenog na temelju stavka 8. ovoga �lanka. (10) Financijska agencija du�na je o primitku godi�njih financijskih izvje�taja i godi�njeg izvje��a namijenjenih javnoj objavi obavijestiti sudski registar. (11) Obavijest iz stavka 10. ovoga �lanka mora sadr�avati podatke o datumu primitka i razdoblju na koje se odnose godi�nji financijski izvje�taji i godi�nje izvje��e. (12) Obavijest sudskom registru dostavlja se bez naknade. (13) Financijska agencija du�na je obavijestiti Ministarstvo financija � Poreznu upravu o poduzetnicima koji ne dostave Financijskoj agenciji godi�nje financijske izvje�taje ili godi�nje izvje��e ili revizorsko izvje��e ili konsolidirane godi�nje financijske izvje�taje sukladno �lanku 20. ovoga Zakona. (14) Na�in vo�enja Registra godi�njih financijskih izvje�taja, te na�in primanja i postupak provjere potpunosti i to�nosti godi� njih financijskih izvje�taja i godi�njeg izvje��a propisuje ministar financija. Kori�tenje podataka iz Registra godi�njih financijskih izvje�taja �lanak 24. (1) Financijska agencija du�na je na pisani zahtjev svake zainteresirane osobe izdati presliku ili ispis godi�njih financijskih izvje�taja, godi�njeg izvje��a ili izvje��a revizora, odnosno njihov izvadak. (2) Financijska agencija du�na je Dr�avnom zavodu za statistiku i Poreznoj upravi omogu�iti pristup ili dostaviti sve podatke iz Registra godi�njih financijskih izvje�taja bez naknade. (3) Financijska agencija mo�e podatke iz Registra godi�njih financijskih izvje�taja dostaviti i drugim osobama ako se ti podaci koriste za statisti�ke, analiti�ke, znanstvenoistra�iva�ke i druge potrebe. (4) Dokumentacija i podaci preuzeti iz Registra godi�njih financijskih izvje�taja na na�in iz stavka 2. i 3. ovoga �lanka mogu se koristiti samo za vlastite potrebe i ne smiju se ustupati tre�im osobama, dalje distribuirati ili objavljivati. � � XI. NADZOR Nadzor ra�unovodstvenih poslova �lanak 25. (1) Ministarstvo financija � Porezna uprava ovla�tena je obavljati nadzor poduzetnika u dijelu ra�unovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik ra�unovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, drugih zakona kojima se ure�uje obavljanje poslova poduzetnika a koji sadr�e odredbe u vezi ra�unovodstvenih poslova te propisa donesenih na temelju tih zakona. (2) Nadzor poduzetnika u dijelu ra�unovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik ra�unovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa koji ure�uju obavljanje poslova poduzetnika, a sadr�e odredbe u vezi ra�unovodstvenih poslova, ovla�tena je obavljati i Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ako je tim propisima ovla�tena obavljati nadzor njihovog poslovanja. (3) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru ra�unovodstvenih poslova poduzetnika na odgovaraju�i na�in primjenjuju se i na osobe iz �lanka 2. stavka 3. ovoga Zakona. Na�in obavljanja nadzora �lanak 26. Ministarstvo financija � Porezna uprava obavlja nadzor poduzetnika u dijelu ra�unovodstvenih poslova na sljede�i na�in: 1. pra�enjem, prikupljanjem i provjerom knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godi�njih financijskih izvje�taja i godi�njih izvje��a te drugih poreznih i statisti�kih izvje�taja (analiza financijskih izvje�taja), 2. provjerom sustava koje poduzetnik primjenjuje za obradu podataka u vezi ra�unovodstvenih poslova, 3. izravnim nadzorom kod poduzetnika. Osobe ovla�tene za nadzor �lanak 27. Nadzor poduzetnika u dijelu ra�unovodstvenih poslova provode inspektori i druge ovla�tene osobe Ministarstva financija � Porezne uprave. Opseg nadzora �lanak 28. (1) Poduzetnik je du�an ovla�tenoj osobi omogu�iti nadzor svih knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godi�njih financijskih izvje�taja i godi�njih izvje��a, drugih poreznih i statisti�kih izvje�taja, te sustava koje primjenjuje za obradu podataka. (2) Poduzetnik je du�an na zahtjev Ministarstva financija � Porezne uprave, dostaviti preslik isprava ili financijskih izvje�taja iz stavka 1. ovoga �lanka. (3) Poduzetnik je du�an ovla�tenim osobama Ministarstva financija � Porezne uprave staviti na raspolaganje odgovaraju�e prostorije u kojima mogu neometano i bez prisutnosti drugih osoba obaviti nadzor ra�unovodstvenih poslova. (4) Osobe ovla�tene za zastupanje poduzetnika i radnici poduzetnika du�ni su na zahtjev ovla�tene osobe Ministarstva financija � Porezne uprave dati sve knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godi�nje financijske izvje�taje i godi�nja financijska izvje��a, te druga porezna i statisti�ka izvje��a i informacije o ra�unovodstvenim poslovima bitnim za obavljanje nadzora. (5) Ministarstvo financija � Porezna uprava mo�e osobe iz stavka 4. ovoga �lanka pozvati da o informacijama iz stavka 4. ovoga �lanka, u roku koji ne smije biti kra�i od 3 dana, sastave pisano izvje��e ili ih pozvati da daju usmenu izjavu. Obavijest o nadzoru �lanak 29. (1) Obavijest o nadzoru poslovanja dostavlja se poduzetniku najmanje 8 dana prije po�etka nadzora. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga �lanka, ovla�tena osoba mo�e obavijest o nadzoru poslovanja uru�iti prilikom po�etka nadzora ako nije bilo mogu�e na drugi na�in posti�i cilj pojedinog nadzora. (3) Obavijest o nadzoru poslovanja mora sadr�avati predmet nadzora. Mjere nadzora �lanak 30. (1) Ministarstvo financija � Porezna uprava mo�e donijeti sljede�e mjere nadzora: 1. rje�enje o otklanjanju nepravilnosti, 2. pokretanje prekr�ajnog ili kaznenog postupka. (2) Rje�enje iz stavka 1. to�ke 1. ovoga �lanka je kona�no i protiv njega se mo�e pokrenuti upravni spor. (3) Poduzetnik kojem je izdano rje�enje iz stavka 1. to�ke 1. ovoga �lanka du�an je u roku odre�enom rje�enjem otkloniti utvr�ene nepravilnosti te u roku od 8 dana od isteka roka odre�enog rje�enjem o tome pisano izvijestiti Ministarstvo financija � Poreznu upravu, uz dokaz o otklonjenim nepravilnostima. � XII. KAZNENE I PREKR�AJNE ODREDBE Kaznene odredbe �lanak 31. Brisan. Prekr�ajne odredbe �lanak 32. (1) Nov�anom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00kuna kaznit �e se za prekr�aj poduzetnik odnosno osoba iz �lanka 2. stavka 3. ovoga Zakona ako: 1. ne vodi poslovne knjige (�lanak 4.), 2. ne sastavi knjigovodstvenu ispravu (�lanak 5.), 3. ne sastavlja knjigovodstvene isprave sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 5. i 6.), 4. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (�lanak 6.), 5. ne �uva knjigovodstvene isprave u rokovima i na na�in sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 7.), 6. ne vodi poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 9.), 7. ne otvori poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 9.), 8. ne zaklju�i poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 10.), 9. ne za�titi poslovne knjige koje se vode na elektroni�kom mediju sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 10.), 10. ne �uva poslovne knjige u rokovima i na na�in sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 10.), 11. ne popi�e imovinu i obveze sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 11.), 12. ne sastavlja i ne prezentira godi�nje financijske izvje�taje primjenom HSFI-ja odnosno Me�unarodnih standarda financijskog izvje�tavanja (�lanak 13.), 13. ne sastavi godi�nje financijske izvje�taje (�lanak 15.), 14. ne sastavlja godi�nje financijske izvje�taje sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 15.), 15. ne �uva godi�nje financijske izvje�taje u rokovima i na na�in sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 15.), 16. ne sastavi konsolidirane financijske izvje�taje (�lanak 16.), 17. ne sastavlja konsolidirane financijske izvje�taje sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 16.), 18. ne �uva konsolidirane godi�nje financijske izvje�taje u rokovima i na na�in sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 16.), 19. ne revidira godi�nje financijske izvje�taje (�lanak 17.), 20. ne �uva revizorsko izvje��e u rokovima i na na�in sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 17.), 21. ne izradi godi�nje izvje��e (�lanak 18.), 22. ne izra�uje godi�nje izvje��e sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 18.), 23. ne sastavlja poslovne knjige i ne sastavlja godi�nje financijske izvje�taje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj (�lanak 19.), 24. ne dostavi godi�nje financijske izvje�taje i godi�nje izvje��e te revizorsko izvje��e, ako je du�an revidirati svoje godi�nje financijske izvje�taje, i druge dokumente Financijskoj agenciji radi javne objave u rokovima sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 20.). 25. ako podatke dobivene iz Registra godi�njih financijskih izvje�taja koristi suprotno odredbama �lanka 24. stavka 4. ovoga Zakona, 26. ne omogu�i nadzor ovla�tenoj osobi sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 28.), 27. ne otkloni utvr�ene nepravilnosti i ne obavijesti Ministarstvo financija o tome sukladno odredbama ovoga Zakona (�lanak 30.). (2) Nov�anom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit �e se za prekr�aj iz stavka 1. ovoga �lanka i odgovorna osoba poduzetnika. (3) Nov�anom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00kuna kaznit �e fizi�ka osoba ako podatke dobivene iz Registra godi�njih financijskih izvje�taja koristi suprotno odredbama �lanka 24. stavka 4. ovoga Zakona. Zastara �lanak 33. (1) Prekr�ajni postupak za prekr�aje predvi�ene ovim Zakonom se ne mo�e pokrenuti nakon proteka tri godine od dana saznanja da je radnja prekr�aja dovr�ena. (2) Zastara nastupa u svakom slu�aju kada od dana dovr�enja radnje prekr�aja protekne �est godina. (3) Na tijek i prekid zastare pokretanja prekr�ajnog postupka te na zastaru izvr�enja prekr�ajne kazne primjenjuju se odredbe Zakona o prekr�ajima. � XIII. PRIJELAZNE I ZAVR�NE ODREDBE Postupci �lanak 34. (1) Odbor je osnovan na temelju Zakona o ra�unovodstvu (�Narodne novine�, br. 146/05.) i nastavlja raditi sukladno ovom Zakonu. (2) Mandat �lanova Odbora imenovanih na temelju Zakona o ra�unovodstvu (�Narodne novine�, br. 146/05.) prestaje danom imenovanja �lanova Odbora sukladno ovom Zakonu. (3) Do dana prijema Republike Hrvatske u �lanstvo u Europskoj uniji, Me�unarodni standardi financijskog izvje�tavanja obuhva�aju Me�unarodne ra�unovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tuma�enja i Me�unarodne standarde financijskog izvje�tavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tuma�enja, koje utvrdi Odbor, a objavljuju se u �Narodnim novinama�. (4) Prijevode Me�unarodnih standarda financijskog izvje�tavanja na hrvatski jezik, Odbor mo�e povjeriti osobama koje su za to ovla�tene od Odbora za me�unarodne ra�unovodstvene standarde. (5) Za odobravanje prijevoda Odbor mo�e naplatiti naknadu. (6) Registar godi�njih financijskih izvje�taja osnovan je temeljem Zakona o Registru godi�njih financijskih izvje�taja (�Narodne novine�, br. 47/03.) i nastavlja se voditi sukladno ovom Zakonu. Dono�enje propisa �lanak 35. (1) Vlada Republike Hrvatske �e u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona na prijedlog ministra financija: 1. donijeti propis o ra�unovodstvu vjerskih zajednica, politi�kih stranaka, sindikata i ostalih neprofitnih organizacija na temelju ovlasti iz �lanka 2. stavka 5. ovoga Zakona, 2. imenovati �lanove Odbora na temelju ovlasti iz �lanka 14. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Ministar financija du�an je u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti na temelju ovlasti iz ovoga Zakona: 1. propis o strukturi i sadr�aju godi�njih financijskih izvje�taja iz �lanka 15. stavka 4. ovoga Zakona, 2. propis o obliku i sadr�aju dodatnih podataka iz �lanka 21. stavka 2. ovoga Zakona, 3. propis o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za vo�enje Registra godi�njih financijskih izvje�taja iz �lanka 23. stavka 8. ovoga Zakona, 4. propis o na�inu vo�enja Registra godi�njih financijskih izvje�taja, te na�inu primanja i postupka provjere potpunosti i to�nosti godi�njih financijskih izvje�taja i godi�njeg izvje��a iz �lanka 23. stavka 14. ovoga Zakona. (3) Odbor je du�an u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti na temelju ovlasti iz ovoga Zakona: 1. HSFI iz �lanka 12. stavka 2. ovoga Zakona, 2. pravilnik o na�inu rada iz �lanka 14. stavka 7. ovoga Zakona. (4) Financijska agencija du�na je u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti elektroni�ki oblik i format prikaza godi�njih financijskih izvje�taja na temelju ovlasti iz �lanka 22. stavka 7. ovoga Zakona. (5) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga �lanka va�e propisi doneseni na temelju Zakona o ra�unovodstvu (�Narodne novine�, br. 146/05.) i Zakona o Registru godi�njih financijskih izvje�taja (�Narodne novine�, br. 47/03.). Prestanak va�enja propisa �lanak 36. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje va�iti Zakon o ra�unovodstvu (�Narodne novine�, br. 146/05.) i Zakon o Registru godi�njih financijskih izvje�taja (�Narodne novine�, br. 47/03.). Stupanje na snagu �lanak 37. Ovaj Zakon objavit �e se u �Narodnim novinama�, a stupa na snagu 1. sije�nja 2008., osim �lanka 12. stavka 4. i �lanka 17. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u �lanstvo u Europskoj uniji. | |||||||||||||||
Fiskalizacija - pitanja (1.1.2013.) | |||||||||||||||
10 �estih pitanja o fiskalizaciji | |||||||||||||||
10 �estih pitanja o fiskalizaciji
Zbog u�estalih upita i tra�enja poja�njenje na koga se konkretno odnosi koja kategorija, odnosno tko se sve ubraja u sustav obveznika fiskalizacije, donosimo vam 10 �esto postavljanih pitanja. Odgovore na njih donosi Porezna uprava.
1. Jesu li neprofitne organizacije (ustanove � vrti�i, �kole, fakulteti�; udruge � rukometni klub, udruga gra�ana�; turisti�ke zajednice te ostale sli�ne pravne osobe) obveznici fiskalizacije?
Neprofitne organizacije smatraju se obveznicima fiskalizacije ako su obveznici poreza na dobit. Zna�i, neprofitne organizacije koje se smatraju obveznicima poreza na dobit ili im je Porezna uprava rje�enjem utvrdila obvezu poreza na dobit za dio ili ukupnu djelatnost, za dio djelatnosti za koju su obveznici poreza na dobit, obveznici su i fiskalizacije.
2. Jesu li mjenja�i obveznici fiskalizacije, s obzirom na to da koriste programe ovjerene od HNB?
Mjenja�i, obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, jesu obveznici fiskalizacije.
3. Jesu li otkupljiva�i zlata te otkupljiva�i sekundarnih sirovina obveznici fiskalizacije?
Otkupljiva�i, obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, jesu obveznici fiskalizacije.
4. Jesu li obveznici fiskalizacije iznajmljiva�i apartmana, soba i postelja koji pau�alno pla�aju porez na dohodak?
Iznajmljiva�i apartmana, soba i postelja nisu obveznici fiskalizacije. Istima se ne utvr�uje obveza fiskalizacije s obzirom na to da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti ve� dohodak od imovine i imovinskih prava.
5. Jesu li obrtnici 'pau�alisti' obveznici fiskalizacije?
Porezni obveznik iz upita je obveznik fiskalizacije te prema Zakonu treba prilagoditi sadr�aj ra�una te na�in numeriranja broja ra�una, donijeti interni akt o poslovnicama s opisom (poslovnica, adresa, oznaka radnog dana i radnog vremena te na�ina numeriranja brojeva) te istaknuti upozoravaju�u naljepnicu, dok �e postupak fiskalizacije izdavanja ra�una provoditi ili putem naplatnog ure�aja ili putem ovjerene knjige ra�una.
6. Jesu li su caffe barovi �to uslu�uju samo pi�e obveznici fiskalizacije od 01.01 ili od 01.07?
Prema Zakonu od 1. sije�nja 2013. obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pru�anja smje�taja te pripreme i uslu�ivanja hrane (Oznaka I podru�ja NKD 2007.) Djelatnost Pru�anja smje�taja te pripreme i uslu�ivanja hrane je naziv podru�ja djelatnosti iz NKD 2007. Kako se Zakonom o NKD-u predvi�a da u podru�je oznake I - djelatnost Pru�anja smje�taja te pripreme i uslu�ivanja hrane, spada i djelatnost pripreme i uslu�ivanja pi�a, zna�i da i za OIB, koji izme�u ostalog, ili kao jedinu djelatnost, obavlja djelatnost u caffe bar-u obveza fiskalizacije zapo�inje 1. sije�nja 2013., za ukupnu djelatnost tog OIB-a.
7. Ho�e li OPG, koji prodaje vino iz vlastitog podruma, biti obveznik fiskalizacije i kada?
OPG koji je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti smatra se i obveznikom fiskalizacije. OPG � prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine, spada u razred A-poljoprivreda, a �to zna�i da je obveznik fiskalizacije od 01.07.2013. Napominjemo da u ovom trenutku za prodaju na tr�nicama i otvorenim prostorima nije potrebno izdavati ra�une, a ako nema obveze izdavanja ra�una, nema ni obveze fiskalizacije (Zakon o porezu na dodanu vrijednost). Nadalje, Zakon predvi�a da se od fiskalizacije osloba�a prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tr�nicama i otvorenim prostorima (ali samo vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tr�nicama i otvorenim prostorima).
8. Na�e poduze�e (d.o.o.) vr�i servisne usluge na terenu. Tri djelatnika izdaju ra�une kod korisnika. Nije nam jasno kako provesti fiskalizaciju i kome se obratiti za dodatne informacije i poja�njenja?
Prema Zakonu pru�anje usluga na terenu nije isklju�eno od obveze fiskalizacije. Stoga se poduze�e smatra obveznikom fiskalizacije i mora izvr�iti prilagodbu kao i svi obveznici fiskalizacije za postupak fiskalizacije. Ako se kod pru�anja usluge na terenu izdaju ra�uni koji se napla�uju sredstvima koja se smatraju gotovinom, potrebno je provesti postupak fiskalizacije izdavanja ra�una tako da se osigura kori�tenje prijenosnog prilago�enog naplatnog ure�aja.
9. Poduze�e je veleprodaja i nema naplate ra�una gotovinom niti karticama, sve se napla�uje uplatom na ra�un. Jesam li obveznik fiskalizacije?
Dru�tvo koje ostvaruje promet u veleprodaji naplatom svih ra�una uplatom na ra�un, je obveznik fiskalizacije te mora prilagoditi poslovanje kao svi obveznici fiskalizacije. Me�utim, ako ne napla�uje ra�une u gotovini, onda nije obveznik fiskalizacije izdavanja ra�una tako da izdaje ra�une putem prilago�enih naplatnih ure�aja koje dostavlja elektroni�kim putem na ovjeru u Poreznu upravu te stoga nije ni obvezan nabaviti ili prilagoditi naplatni ure�aj.
10. Poslovni subjekt u svom sustavu ima restoran i maloprodaju. Kre�e li s 01.01.2013. fiskalizacija samo u restoranu i u prodavaonicama ili �e se u maloprodaji to mo�i uraditi kasnije (od 01.04. ili 01.07.13.)?
Prema Zakona od 1. sije�nja 2013., obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost Pru�anja smje�taja, te pripreme i uslu�ivanja hrane (Oznaka I podru�ja NKD 2007.). Slijedom navedenog, ako je jedna od djelatnosti koju obavljate djelatnost koja pripada podru�ju Oznake I NKD 2007 � obveznik ste fiskalizacije od 1. sije�nja 2013. i to za ukupnu djelatnost.
Ukoliko imate upite vezane za pitanja pravne ili poslovne prirode, mo�ete ih dostaviti na email adresu Porezne uprave [email protected]. | |||||||||||||||
Fiskalizacija - rokovi (1.1.2013.) | |||||||||||||||
Rokovi za fiskalizaciju | |||||||||||||||
Od 1. srpnja fiskalizacija vrijedi za sve njezine obveznike
�lankom 37. Zakona o fiskalizaciji definirani su razli�iti datumi stupanja na snagu za pojedine kategorije:
Od 1. sije�nja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije i to za velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o ra�unovodstvu bez obzira na djelatnost koju obavljaju te za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pru�anja smje�taja te pripreme i uslu�ivanja hrane.
Od 1. travnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije, koji nisu obuhva�eni stavkom 1. ovoga �lanka i to obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz �lanka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak.
Od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za sve obveznike fiskalizacije.
Finansing.d.o.o. Knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek | |||||||||||||||