Aktualno:

	24.11.2014.
Obveze trgovca prema Zakonu o za�titi potro�a�a
� Akcije, sni�enja i rasprodaje od 1.1.2015. Novi Zakon o za�titi potro�a�a donosi novosti koje bi trebale za�tititi potro�a�e od tzv. la�nih popusta. Naime, sva sni�enja nazvana su posebnim oblicima prodaje i obuhva�aju akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sni�enje, prodaju proizvoda s gre�kom i prodaju proizvoda kojima istje�e rok uporabe. Novi Zakon o za�titi potro�a�a, uz neke iznimke, stupio je na snagu 8. travnja 2014. Glavne iznimke koje stupaju na snagu 1. sije�nja 2015. godine ti�u se vremenskog ograni�enja sni�avanja cijena proizvoda. Dakle, do Nove godine vrijede stara pravila. Zakon o za�titi potro�a�a je sva sni�enja nazvao posebnim oblicima prodaje. Posebnim oblicima prodaje smatra se prodaja proizvoda i usluga po cijenama ni�im od cijena u redovnoj prodaji. Takva posebna prodaja obuhva�a, izme�u ostalog, akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sni�enje, prodaju proizvoda s gre�kom i prodaju proizvoda kojima istje�e rok uporabe. Dakle, ovi nazivi su izri�ito propisani i samo se oni smiju koristiti. Ako je rije� o nekom drugom obliku prodaje, koji ovdje nije izri�ito naveden, trgovac mo�e koristiti i druge nazive. Prilikom obavljanja posebnog oblika prodaje trgovac je du�an istaknuti cijenu u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje. U nastavku teksta ukratko �emo objasniti �to zna�i svaki od oblika posebne prodaje i na koji ih na�in zakon prije svega vremenski ograni�ava. AKCIJSKA PRODAJA Akcijska prodaja je prodaja odre�enih proizvoda u razdoblju ne duljem od 30 dana po cijeni koja je ni�a od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. Pri ogla�avanju akcijske prodaje trgovac je du�an navesti trajanje akcijske prodaje. Proizvodi u akcijskoj prodaji moraju biti jasno, vidljivo i �itljivo ozna�eni rije�ima akcija ili akcijska prodaja. RASPRODAJA Rasprodaja je prodaja proizvoda po ni�oj cijeni u slu�aju: � prestanka poslovanja trgovca � prestanka poslovanja u dosada�njoj trgovini � prestanka prodaje odre�enog proizvoda � kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugro�eno � zna�ajnijeg preure�enja trgovine. SEZONSKO SNI�ENJE Sezonskim sni�enjem smatra se prodaja proizvoda po sni�enoj cijeni nakon proteka sezone, i to najvi�e tri puta godi�nje. Sezonsko sni�enje zapo�inje u razdoblju: izme�u 27. prosinca i 10. sije�nja; 1. i 15. travnja te 10. i 25. kolovoza. Sezonsko sni�enje mo�e trajati najdulje 60 dana. S obzirom na to da �e odredbe o sni�enju stupiti na snagu 1. sije�nja s njegovom primjenom �e se preklopiti bo�i�na sezonska sni�enja U pravilu, tu ne bi smjelo biti ve�ih problema i odstupanja. Ako u tim razdobljima nisu prodani svi proizvodi, trgovac mo�e nastaviti s prodajom proizvoda po sni�enoj cijeni sve do isteka zaliha, ali tada takvu prodaju ne smije ogla�avati kao sezonsko sni�enje. U tom slu�aju, to bi prema pravilima ovog zakona bila tzv. prodaja do isteka zaliha. Ako se sezonsko sni�enje iskazuje u postotnom rasponu, najve�i postotak na po�etku sezonskog sni�enja mora se odnositi na najmanje jednu petinu koli�ine svih proizvoda koji se prodaju na sezonskom sni�enju. Ako je cijena proizvoda koji se prodaje na sezonskom sni�enju umanjena vi�e puta, trgovac mo�e (dakle ne mora) jasno, vidljivo i �itljivo ozna�iti sve izmjene cijena tijekom sezonskog sni�enja. PROIZVOD S GRE�KOM Ako trgovac prodaje proizvod koji ima gre�ku, mora jasno, vidljivo i �itljivo na proizvodu ili na prodajnom mjestu ozna�iti da je rije� o prodaji proizvoda s gre�kom te upoznati potro�a�a u �emu se sastoji gre�ka na proizvodu. ISTJECANJE ROKA UPORABE Proizvod koji se prodaje po ni�oj cijeni od cijene u redovnoj prodaji jer mu istje�e rok uporabe mora imati dodatno jasno, vidljivo i �itljivo istaknut krajnji rok uporabe. To naj�e��e trgovci ne rade, ali to se po Zakonu ne nagra�uje nego ka�njava. Dakle, novi nam Zakon donosi neke zanimljivosti koje bi trebale za�tititi potro�a�e od tzv. la�nih popusta. Nadamo se da �e to zakon posti�i, a da pri tome ne�e trgovcima prouzro�iti dodatne te�ko�e u poslovanju. � Napla�ivanje vre�ica Nekako je pro�lo u ti�ini da je, s novim Zakonom o za�titi potro�a�a, trgovcima opet omogu�eno da napla�uju plasti�ne vre�ice sa svojim logom, �to im je stari zakon zabranjivao. Tako, izlaze�i iz trgovina, ponovno izgledamo kao hodaju�e reklame - osim ako u kupnju ne idemo sa svojim, platnenim vre�icama. No, te�ko da �emo iz trgovine iza�i bez vre�ice koju prema starom zakonu trgovci sa svojim logom nisu smjeli naplatiti. Taj je dio izba�en iz novog zakona i vre�ice s logom po novome smiju se napla�ivati. Udruge za za�titu potro�a�a bunile su se u javnoj raspravi, ali ni�ta od toga. Sada po tome nismo ni�ta druk�iji od ostatka Europske unije. Diljem Europe uobi�ajena je praksa da se vre�ice s logom napla�uju. Stoga ne za�u�uje da je njema�ki trgova�ki lanac prvi u Hrvatskoj po�eo s napla�ivanjem plasti�nih vre�ica s logom, i to po 99 lipa. Ostali trgova�ki lanci jo� nisu odlu�ili ho�e li iskoristiti ovu priliku. Namjera prethodnog zakona bila je za�tita okoli�a smanjivanjem broja vre�ica, no to se nije dogodilo. Broj vre�ica ostao je otprilike isti. Na�alost, ni ovom promjenom zakona ne�e se smanjiti broj vre�ica, samo �e se na njima mnogo bolje vidjeti logo trgovca. � Noviteti u ozna�avanju hrane Zakonom o informiranju potro�a�a o hrani kojim je preuzeta Uredba EU br. 1169/2011 ve�ina odredbi te uredbe lani je postala obvezuju�a za subjekte u poslovanju s hranom na EU tr�i�tu, pa tako i na hrvatskom tr�i�tu. Glavni se ciljevi Uredbe ogledaju u visokoj razini za�tite zdravlja i interesa potro�a�a, osiguranju prava potro�a�a na informacije, pojednostavljenju postoje�ih propisa o ozna�avanju hrane radi jedinstvene primjene, jasnom i �itljivom ozna�avanju te dostupnosti podataka koji povezuju prehranu i zdravlje te omogu�uju izbor hrane koja odgovara prehrambenim potrebama pojedinaca. Uredba je preuzeta ulaskom Hrvatske u �lanstvo EU-a, a primjena po�inje 13. prosinca 2014. godine. Noviteti kod ozna�avanja hrane su jasnije definiranje odgovornosti, praksa po�tenog informiranja, pravila kod prodaje na daljinu, stavljanje datuma zamrzavanja na meso, naziv hrane, odredbe o ozna�avanju sastojaka ulja, isticanje alergena na pakiranju te nutritivna deklaracija, �ija primjena po�inje od 2016. godine, a mogu�e ju je koristiti i od prosinca ove godine. � Inspekcijski nadzor Novina je u tome da inspekcijski nadzor nije mogu� prije nego �to se uputi prigovor trgovcu. Tako�er, ako trgovac ispravi nepravilnosti u roku od osam dana, inspektor ne�e donijeti rje�enje po kojem bi trgovac bio du�an postupiti u odre�enom roku. FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK