Aktualno:

	15.3.2010.
Odmori i dopusti u skladu s novim Zakonom o radu
1. Stanka Novim je Zakonom o radu propisano da maloljetni radnik koji radi najmanje �etiri i pol sata dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno. 2. Dnevni odmor Novim je Zakonom o radu propisano da tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset �etiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno, dok je stari Zakon o radu navedeno pravo propisivao za razdoblje izme�u dva uzastopna dana.Iznimno, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje deset sati neprekidno, pod uvjetom da se tom radniku u svakom razdoblju od osam dana osigura zamjenski dnevni odmor, u trajanju jednakom propu�tenim satima odmora (u starom Zakonu o radu navedeno nije bilo propisano, ve� je bilo definirano da punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima u industriji ima pravo na odmor izme�u dva uzastopna dana u trajanju od najmanje deset sati neprekidno, ali najvi�e za �ezdeset dana u jednoj kalendarskoj godini, koje odredbe me�utim u novom Zakonu o radu nema). 3. Tjedni odmor Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset �etiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor.Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje �etrdeset osam sati.Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.Ako radnik ne mo�e koristiti odmor na prethodno opisani na�in, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati kori�tenje odmora u razdoblju odre�enom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izme�u radni�kog vije�a i poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne mo�e biti du�e od dva tjedna.Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u razli�itim smjenama ne mogu iskoristiti odmor zbog objektivno nu�nih tehni�kih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor mo�e biti odre�eno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset �etiri sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor. 4. Najkra�e trajanje godi�njeg odmora Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na pla�eni godi�nji odmor u trajanju od najmanje �etiri tjedna (po odredbama starog Zakona o radu radnik je imao pravo na pla�eni godi�nji odmor u trajanju od najmanje osamnaest radnih dana).Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera za�tite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogu�e za�tititi radnika od �tetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godi�nji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (po odredbama starog Zakona o radu maloljetnici su imali pravo na pla�eni godi�nji odmor u trajanju od najmanje dvadeset �etiri radna dana, a radnici koji rade na �tetnim poslovima u trajanju od najmanje trideset radnih dana). 5. Utvr�ivanje trajanja godi�njeg odmora Novim se Zakonom o radu propisuje kako se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ure�uje ne samo trajanje godi�njeg odmora du�e od najkra�ega propisanog Zakonom o radu, ve� i broj radnih dana koji se ura�unavanju u godi�nji odmor radnika, s tim da se blagdani i neradni dani odre�eni zakonom i dalje ne ura�unavaju u trajanje godi�njeg odmora, ba� kao ni razdoblja privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovla�teni lije�nik. 6. Rok stjecanja prava na godi�nji odmor U novom je Zakonu o radu termin �vojna slu�ba/vojni rok� zamijenjen terminom �vr�enje du�nosti gra�ana u obrani�, �to je u skladu s izmjenom drugih primjenjivih propisa u odnosu na nepostojanje obveznog slu�enja vojnog roka u Republici Hrvatskoj (Odluka o nepozivanju novaka na obvezu slu�enja vojnog roka (Narodne novine br. 105/07), Pravilnik o dragovoljnom slu�enju vojnog roka (Narodne novine br. 70/08, 97/09) itd. 7. Naknada pla�e za vrijeme godi�njeg odmora U novom Zakonu o radu vi�e nema odredbe kojom je bilo propisano kako se naknada pla�e radniku mora isplatiti unaprijed, prije kori�tenja godi�njeg odmora, ako druga�ije nije odre�eno kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izme�u radni�kog vije�a i poslodavca, a rijetki su bili poslodavci koji su tu svoju zakonsku obvezu ispunjavali. Obi�no se naknada pla�e radniku ispla�ivala u jednakim vremenskim intervalima kao i sama pla�a, �to je i radnicima odgovaralo zbog stalnosti i predvidivosti vremena njihovog primanja, pa je je novi Zakon o radu samo legalizirao postoje�e stanje u velikoj ve�ini slu�ajeva. 8. Naknada za neiskori�teni godi�nji odmor Novim je Zakonom o radu propisano da je u slu�aju prestanka ugovora o radu, poslodavac du�an radniku koji nije iskoristio godi�nji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto kori�tenja godi�njeg odmora, koja se naknada odre�uje na na�in propisan za utvr�enje naknade pla�e za vrijeme godi�njeg odmora, i to razmjerno broju dana neiskori�tenoga godi�njeg odmora. Slijedom navedenog, iz teksta novog Zakona o radu brisana je odredba kojom je bilo propisano da pravo na godi�nji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za teku�u kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnog poslodavca, te da je poslodavac du�an, prilikom prestanka ugovora o radu, izdati radniku potvrdu o kori�tenju godi�njeg odmora. 9. Kori�tenje godi�njeg odmora u dijelovima Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima pravo koristiti godi�nji odmor u dijelovima, pa ako ga na taj na�in koristi, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godi�nji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju (u starom je Zakonu o radu da radnik mora prvi dio godi�njeg odmora od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godi�nji odmor), pod uvjetom da je ostvario pravo na godi�nji odmor u trajanju du�em od dva tjedna. 10. Preno�enje godi�njeg odmora u sljede�u kalendarsku godinu Novim je Zakonom o radu propisano da neiskori�teni dio godi�njeg odmora u trajanju du�em od dva tjedna, radnik mo�e prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja idu�e godine, s time da radnik ne mo�e prenijeti u sljede�u kalendarsku godinu dio godi�njeg odmora odre�enog u trajanju du�em od dva tjedna, ako mu je bilo omogu�eno kori�tenje toga odmora.Nadalje, novim je Zakonom o radu propisano da se prethodno opisana odredba ne primjenjuje na godi�nji odmor, odnosno dio godi�njeg odmora koji je prekinut ili nije kori�ten u kalendarskoj godini u kojoj je ste�en, zbog bolesti ili kori�tenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust (u starom je Zakonu o radu bio naveden samo rodiljni dopust), a koji radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja idu�e godine, s time da u novom Zakonu o radu vi�e nema preduvjeta iz starog Zakona o radu koji je propisivao da je navedeno mogu�e samo pod uvjetom da je radnik radio najmanje �est mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.Zavr�no, u tekstu novog Zakona o radu termin �vojna slu�ba/vojni rok� zamijenjen terminom �vr�enje du�nosti gra�ana u obrani�, �to je u skladu s izmjenom drugih primjenjivih propisa. 11. Raspored kori�tenja godi�njeg odmora Novim je Zakonom o radu propisano da poslodavac mora utvrditi raspored kori�tenja godi�njeg odmora najkasnije do 30. lipnja teku�e godine, te o rasporedu obavijestiti radnike.Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod vi�e poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom kori�tenju godi�njeg odmora, poslodavci su du�ni omogu�iti kori�tenje godi�njeg odmora prema njegovom zahtjevu. 12. Pla�eni dopust Novim je Zakonom o radu propisano da radnik ima pravo na pla�eni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godi�nje, ako to nije druk�ije ure�eno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu (starim je Zakonom o radu bilo propisano da radnik ima pravo na navedeni dopust do ukupno najvi�e sedam radnih dana). Finansing d.o.o. knjigovodstveni servis Zagreb - Osijek