Aktualno:

	13.6.2013.
Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU
Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren pred ulazak u EU, a pravilnika jo� nema na vidiku. Prilagodba, osim vremena, nosi i zna�ajne tro�kove. Obra�unska kategorija za PDV kod uvoza iz tre�ih zemalja ne�e biti u primjeni dok ne bude gotov pravilnik, ka�e ravnateljica Porezne uprave Nada �avlovi� Smiljanec. Kod stjecanja robe iz EU (termine izvoz i uvoz zamjenjuje stjecanje i isporuka!) PDV ne�e trebati uplatiti ve� ga samo obra�unati. S Europskom unijom trguje ukupno oko 22.800 hrvatskih poduzetnika, me�u kojima je 7000 izvoznika i 21.000 uvoznika, pokazuju podaci za 2011. i 2012. godinu. Svi oni moraju se do 1. srpnja pripremiti za promjene u sustavu obra�una PDV-a, ali porezni savjetnici upozoravaju kako je malo tko zaista spreman, prije svega zbog ka�njenja novih propisa. Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren: Vlada je kona�ni prijedlog zakona usvojila i u saborsku proceduru poslala krajem svibnja, pa je tek 11. lipnja bio na dnevnom redu. Pravilnika, koji bi trebao urediti niz pitanja, jo� nema ni na vidiku; objavljeni novi obrasci koji bi trebali biti u primjeni jo� nose oznaku nacrt, a PDV identifikacijske brojeve, bez kojih poduzetnici ne mogu ispostavljati fakture nakon 1. srpnja, Porezna uprava tek mora donijeti i zavesti u europskom sustavu razmjene podataka VIES-u. Osnovne promjene koje donosi novi Zakon o PDV-u su, naravno, poznate. Me�utim, unato� tome �to Porezna uprava gotovo na dnevnoj bazi objavljuje nove informativne dokumente, a njeni du�nosnici hodo�aste po knjigovodstvenim seminarima, poduzetnicima i knjigovo�ama previ�e toga je jo� nejasno."Po mom mi�ljenju, nitko ili gotovo nitko nije spreman. Nije dobro da jo� danas mnogi poduzetnici imaju nejasno�e pa �e biti izlo�eni tome da u kratkom vremenu naprave prilagodbe u poslovanju". Iz tre�ih zemalja 38% uvoza . Tako �e do dono�enja pravilnika uvoznici iz tre�ih zemalja, na koje se odnosi 37,6 posto ukupnog uvoza, biti u lo�ijoj poziciji.Izvoz u zemlje koje �emo od 1. srpnja nazivati tre�im tr�i�tima iznosio je lani 30,1 milijardu kuna (41,7 posto ukupnog izvoza), a najve�e tr�i�te bila nam je BiH sa 9,2 milijarde kuna. Koraci za isporuku u EU: 1. Dobiti PDV identifikacijski broj od kupca. 2. Provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja kupca na stranici http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies. 3.a Ako je broj valjan izdati fakturu bez PDV-a. 3.b Ako broj nije valjan (ili ako kupac nema taj broj jer nije obveznik PDV-a) izdati fakturu s hrvatskim PDV-om. Isporuka kupcima koji nisu obveznici PDV-a. OPCIJA A - �ekati prag isporuke. �ekati dok ne prije�ete prag isporuke za odre�enu zemlju (u Sloveniji je to primjerice 35.000 eura) i do tada isporu�ivati fakture sa zara�unatim hrvatskim PDV-om, a nakon prelaska praga po sili zakona zatra�iti slovenski PDV identifikacijski broj i obra�unavati PDV po slovenskim stopama. OPCIJA B - Iskoristiti odmah ni�u stopu PDV-a. Odustati od praga isporuke i odmah zatra�iti slovenski PDV identifikacijski broj kako bi odmah iskoristili ni�u poreznu stopu i tako smanjili cijenu kupcu koji ne mo�e odbiti pretporez . Kako do povrata poreza iz EU? Hrvatski porezni obveznici mo�i �e tra�iti povrat PDV-a kojeg su im zara�unali porezni obveznici iz drugih dr�ava �lanica, a zahtjev za povrat podnosit �e preko elektroni�kog portala Porezne uprave. Prvo OIB. Kako stranom partneru pomo�i da nabavi PDV identifikacijski broj? U nizu slu�ajeva strani porezni obveznik morat �e se registrirati u Hrvatskoj, me�u ostalim i kad prije�e prag isporuka (270.000 kuna godi�nje). Strani porezni obveznici zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja podnose Podru�nom uredu Zagreb Porezne uprave. Porezni obveznici koji imaju sjedi�te u EU mogu u Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika - �to mo�e biti i njihov poslovni partner u Hrvatskoj. Prvo valja zatra�iti OIB za �to je potrebno osigurati akt o osnivanju (izvadak iz nadle�nog sudskog registra) koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovla�tenog sudskog tuma�a.. �iji se PDV pla�a. Kod B2B isporuka (izme�u dva poduzetnika) mjesto oporezivanja je mjesto sjedi�ta kupca (primatelja), a obra�unava se stopa PDV-a koja se primjenjuje u zemlji kupca. To u na�elu vrijedi i za usluge iako postoje iznimke. Za B2C isporuke mjesto oporezivanja je mjesto sjedi�ta isporu�itelja, ako primatelj nije registriran za potrebe PDV-a. . Intrastat - obveza izvje�tavanja za 20% izvoznika i uvoznika. Uz nove PDV obrasce i rokove izvje�tavanja, poduzetnici koji posluju na tr�i�tu EU od 1. srpnja dobivaju jo� jednu novu obavezu - sastavljanje Intrastat obrazaca kojima se prati robna razmjena na razini Unije. No, ovu �e obvezu imati samo tvrtke koje �e prije�i granicu od 1,7 milijuna kuna godi�nje vrijednosti primitaka i otprema u EU (od 1. srpnja prestaju vrijediti termini uvoza i izvoz za trgovinu s EU!). Va�no je napomenuti kako su obveznici izvje�tavanja - za koje se ve� zna da su pre�li ili da �e prije�i tu razinu - ve� dobili slu�benu obavijest o tome, kao �to �e biti i s novim obveznicima kada prije�u spomenuti prag.Dr�avni zavod za statistiku i Carinska uprava, koji �e prikupljati i obra�ivati Intrastat podatke. Jedan od poduzetnika je kazao da im je partner iz Austrije izrazio �u�enje zbog �ega uop�e od njih tra�e podatak o vrijednosti robe za oplemenjivanje. Za Intrastat se, primjerice, ne izvje�tava o robi besplatno nabavljenoj ili isporu�enoj kao komercijalni uzorak ili reklamni materijal, ali se izvje�tava se za besplatnu robu kao �to su donacije. Izvje�tava se za povrat i zamjenu robe bez naknade, ali se ne izvje�tava za popravak u garantnom roku. Ukoliko je roba namijenjena testiranju i vratit �e se u roku kra�em od dvije godine, tako�er se ne prijavljuje za Intrastat. Prenosimo vam skra�eni komentar Porezne savjetnice Diane Anti�i� FINANSING d.o.o. knjigovodstveni servis ZAGREB - OSIJEK